Piše: V.S.Herceg

Dok se u BiH žitelji teško suočavaju sa visokom inflacijom, najavljuju se i nova poskupljenja. Unatoč što je, primjerice, Vlada FBiH nedavno donijela odluku o ograničenju povećanja cijene električne energije za gospodarstva društva najviše do 20% u odnosu na 2022. godine, a Vijeće ministara BiH krajem listopada odluku o zabrani izvoza određenih drvih proizvoda i sortimenata među kojima je i pelet, do kraja siječnja sljedeće godine, pritisak na ionako vrlo ograničenu platežnu moć prosječnog bh žitelja sve je snažniji, uz već najavljena poskupljenja mlijeka, mesa, brašna...

Nikad skuplje grijanje i ogrjev

Vlada Republike Srpske (RS) na posljednjoj sjednici ograničila je cijene peleta na 480 KM plus PDV i ova mjera će vrijediti do kraja ožujka sljedeće godine, a donošenje slične odluke očekuje se i u Federaciji BiH (FBiH). Međutim, cijena tone peleta u Federaciji BiH je oko 700 do 750 i više KM.

-U dogovoru sa Vladom Federacije BiH očekujemo da i oni u što skorije vrijeme urade isto. Tako da bi cijena na tržištu u buduće u cijeloj BiH mogla biti ograničena na 480 KM, plus PDV po jednoj toni, što je i usuglašeno sa proizvođačima peleta, rekao je premijer RS Radovan Višković.

Predvišene su i visoke kazne za prekršitelje, od 10.000KM do 20.000 KM, a za odgovorne osobe od 5.000 do 10.000 KM.

Vlada u Sarajevskoj županiji najavila je pomoć najugroženijim Sarajlijama, njih 39 tisuća koji primaju minimalnu mirovinu kao i 2.500 korisnika socijalne pomoći te 1.500 osoba boračke populacije i to po 50 KM za studeni i prosinac za troškove subvencioniranja energenata za grijanja. Naime, od 1. travnja veleprodajna cijena prirodnog plina u BiH poskupjela je za 21,7% i to nakon poskupljenja u siječnju za 14,95% te je  došlo je do uvećanja cijena centralnog grijanja za korisnike sarajevskih Toplana za 16,30%.

Mlinari iz RS-a najavljuju poskupljenje brašna

Prije nekoliko dana mediji su prenijeli najavu mlinara iz RS-a o poskupljenju brašna do kraja godine i to zbog povećanja cijena goriva. To bi se odrazilo i na porast cijena u FBiH, nakon čega bi vreća brašna od 25 kg bila skuplja za oko tri do 4 KM, kao i pekarskih proizvoda.

No, poskupljenje se dovodi u svezu i s otežanom dopremom žitarica iz ratom pogođene Ukrajine, a poskupljenja se ne najavljuju samo u BiH – mlinari i pekari na isto potrošače „pripremaju“ i u susjednoj Hrvatksoj i Srbiji.

Primjerice, prema podacima Eurostata, Hrvatska je među zemljama u kojima  poskupljenje kruha jedno od najvećih. Uodnosu na kolovoz prošle godine, kruh je najviše, i to čak 66%, poskupio uMađarskoj. Slijedi Litva gdje je kruh skuplji 33%, u Estoniji i Slovačkoj cijene su više za 32%, a u Hrvatskoj 31%, dok je u Francuskoj poskupljenje kruha i peciva samo 8%.

Novo poskupljenje mlijeka

Zbog poskupljenja stočne hrane u velikom su problemu i ono malo farmera u BiH, kojima se ionako plaća niska otkupna cijena mlijeka, a najvišu zaradu imaju otkupljivači i trgovci dok se farmeri u BiH tuže kako jedva uspijevaju održati proizvodnju. Međutim, poskupljenje opravdanima ističu proizvođači u mljekarama, pozivajući se na poskupljenje energenata, radne snage, ambalaže itd.

Naime, a kako je, primjerice,nedavno analizirala Al Jazeera, mljekare faremrima za litar sirovog mlijeka plaćaju 0,46 eura po litru, potom ga prevoze do pogona računajući troškove goriva i amortizacije u iznosu od 0,10 eura po litru, hlađenje, pasterizacju i sterilizaciju koju računaju 0,20 eura po litri zbog poskupljenja te PDV od 17% što, na koncu, uz maržu od 8%, daje zbirni iznos od 0,95 eura po litri mlijeka.

Ali, mlijeko u BiH košta oko 1,27 eura, oko 2,48 KM, te se postavlja pitanje tko ostvaruje taj profit, a inspekcija najavljuje pojačanu kontrolu mljekara. U cijeloj priči farmeri dobijaju namanje te je tu i opravdana bojazan od gašenja farmi i ostanak BiH bez proizvodnje mlijeka.

Ipak, daljnje poskupljenje energenata, ambalaže itd. intenziviralo je nove najave i poskupljenja mlijeka te pojedni očekuju kako će ono do kraja godine poskupjeti na skoro 1,5 eura.

Poskupljenje najavljuju i peradari

I iz Udruženja peradara FBiH pozvali su nadležne institucije na racionalnije upravljanje rudom mrkoga uglja.

-Uslijed nekontroliranog izvoza uglja, koji se udvostručio u odnosu na prošlu godinu, potrebe bosanskohercegovačkog tržišta su ostale „pothlađene“. Najveći uvoznik (prema procjeni oko 90%) bh uglja je Srbija. Usporedbe radi, Srbija je, u jeku aktualne krize, onemogućila izvoz žitarica kako bi, prije svega, osigurala vlastite potrebe. Izvoz žitarica iz Srbije je, potom, omogućen u skladu sa kvotama koje je odredila Vlada Republike Srbije, a sve u cilju zaštite vlastitih potreba. Legitimno i logično. Srbija je važan strateški i ekonomski partner Bosni i Hercegovini i u duhu toga pozdravljamo ekonomsku suradnju naših zemalja. Ali, BiH  bi važniji partner morala biti – BiH, istaknuli su iz Udruženja peradara FBiH.

Posebno apeliraju kako je nuužno uvesti kvote i kontrolirati izvoz, kako bi se osigurale vlastite potrebe jer, ističu, deficit uglja ozbiljno narušava stabilnost, ionako nestabilne, peradarske proizvodnje.

-Uzgoj brojlera je sofisticiran proces i zahtjeva uvjete izuzetno visokih temperatura (do 34 C). Stoga, ugalj kao energent je od vitalnog značaja za našu proizvodnju. Nemogućnost kontinuirane nabavke uglja, rokovi isporuke koji prelaze po 30 dana i divlji skokovi cijena itd. dodatno destabiliziraju našu proizvodnju i donose nam neizvjesnu zimu. A, nažalost, i poskupljenje naših proizvoda, najavljuju peradari.

Schmidt pred UN-om: I oni sa stalnim primanjima teško sastavljaju kraj s krajem

No, podsjetimo i na nedavno izvješće visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta Vijeću sigurnosti UN-a u kojem je, između ostaloga, govorio i o socijalno-ekonomskim (ne)prilikama u BiH.

-Stopa registrirane nezaposlenosti je blizu 30 posto, dok udio nezaposlenih mladih osoba u ukupnom broju nezaposlenih prelazi 18 posto. Zbog visoke inflacije, prosječna plaća i mirovina znatno su ispod prosječne potrošačke košarice, što ukazuje na to da čak i oni sa stalnim primanjima teško sastavljaju kraj s krajem, izvijestio je Schmidt Vijeće sigurnosti UN-a.

Pri tom podsjetimo da je sindikalna potrošačka košara potreba i troškova četveročlane obitelji koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za mjesec rujan ove godine 2.852,37 KM.

Pri tom, prosječna plaća u FBiH za mjesec srpanj 2022. je iznosila 1.122,00 KM, dok je minimalna plaća 543 KM. Pokrivenost Sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 39,34%, a pokrivenost Sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je 17,99%. Kako preživljava najveći broj bh žitelja - to nikome nije jasno.