Prihodi od neizravnih poreza u BiH premašili su 10 milijardi KM, što je rezultat bolji od očekivanog. Prema trendovima u naplati prihoda od neizravnih poreza do kraja ove godine, očekujemo da će Uprava prikupiti oko 10,6 milijardi KM, što je oko 6,5% više u odnosu na 2022. godinu, kaže ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH Zoran Tegeltija.

- Smatramo da je to jako dobar rezultat imajući u vidu razinu gospodarske aktivnosti u BiH u ovoj godini i kada pogledamo kako se kreće izvoz-uvoz, rekao je Tegeltija za portal Banjaluka.net te je prognozirao da će naredna, 2024. godina, biti vrlo izazovna za BiH i da domaće gospodarstvo ne može računati na bolje uvjete poslovanja no u godini koja je na izmaku.

- No, doći će do usporavanja inflacije i nadam se da će šokovi koje smo doživjeli s rastom kamatnih stopa koje su negativno utjecale na povećanje rata kredita biti stabilizirane u drugoj polovini 2024., dodao je on i napomenuo da je plan Uprave u ovoj godini bio 10,2 milijardi KM, a koji je već ispunjen prije par dana.

Podsjetio je i da je na početku godine došlo do promjene u načinu obračuna plaćanja trošarine na uvoz duhanskih prerađevina, tako da je tek u studenom dostignuta razina trošarina i PDV-a na duhanske prerađevine u usporedbi s 2022. godinom. I rokovi plaćanja su, kako je napomenuo, pomjereni, tako da će onaj dio prihoda kojeg bi se uobičajenim načinom platilo u 2023. godini biti naplaćen u prvom kvartalu 2024. godine.

- Sa stanovišta ukupnih prihoda možemo biti zadovoljni, a najviše mogu biti zadovoljni korisnici sredstava, proračun institucija BiH, kao i proračuni entiteta te Brčko Distrikta BiH, kaže Tegeltija, prema čijoj je ocjeni, kada je riječ o neizravnim porezima. najveći izazov ove godine bilo sprječavanje svih oblika sive ekonomije.

Uz opasku da je BiH zemlja koja ima veliki uvoz, kao i veliki broj graničnih prijelaza te je zemlja koja ima vrlo slabo zaštićenu 'zelenu granicu', pojasnio je da uvijek postoji mogućnost potencijalnog krijumčarenja roba, što za sobom povlači gubitak prihoda.

O kadrovskoj i tehničkoj spremnosti Uprave

Još jedan od velikih izazova je, kako je dodao, da Uprava bude kadrovski i tehnički spremna  odgovoriti svim izazovima jer dugi niz godina ima nedostatan broj zaposlenih.

- Imamo i kadrove za čijim poslom se vremenom smanjuje potreba, a javlja se sve veća potreba za nekim drugim profilima koje Uprava u ovom trenutku naprosto nema. Veliki problem je i tehnička opremljenost UNO-a, što podrazumijeva opremljenost naših graničnih prelaza, carinskih ispostava i, naravno, tehničku, tj. informatičku opremljenost Uprave, pojasnio je sugovornik portala Banjaluka.net uz najavu da će iz proračuna BiH morati biti izdvojen značajniji dio sredstava kako bi se tehnički opremilo Upravu.

Sredstva za izgradnju auto-puteva nepotrebno još u Centralnoj banci

Govoreći o raspodjeli više od 200 milijuna KM prikupljenih za izgradnju auto-puteva, Tegeltija je ukazao da to traje već pet godina.

- Da pojasnim: svaki dan kad naplaćujemo naknadu, nju se prebacuje entitetima, s tim što se uvijek ostavlja od iznosa kojeg se naplati 10% za pričuvu, naravno kad se utvrdi konačne koeficijenti raspodjele između entiteta i Brčko Distrikta. U prethodnih četiri-pet godina, po tom je osnovu prikupljeno značajno više od 200 milijuna KM koji stoje na posebnim računima u Centralnoj banci BiH i tu imamo tri velika problema. Prvi je što novac stoji na računima Centralne banke, dok su poduzeća u oba entiteta koja se bave izgradnjom putne infrastrukture prinuđena uzimati zajmove poslovnih banaka da bi platili svoje obveze prema dobavljačima za iznos sredstava koji već imamo na računima. Drugi je što se vrijednost novca apsolutno gubi od trenutka kada ga naplatimo do trenutka kada će on biti realiziran. Treći problem je što UNO BiH nepotrebno Centralnoj banci BiH plaća proviziju za novac koji je na računima, pojasnio je Tegeltija dodavši da je to jedna od najlošijih političkih odluka u ovom trenutku.

–Zaista su neopravdani razlozi da novac ne bude doznačen poduzećima koja se bave izgradnjom putne infrastrukture, poručuje on uz opasku da konačnu odluku o raspodjeli tih sredstava donosi Upravni odbor UNO-a BiH, a za koju moraju glasovati sva tri ministra financija u BiH.

O PDV-u

Govoreći o zahtjevima za smanjenje PDV-a po određenim osnovama, Tegeltija navodi da je osnovna stvar u poreznoj politici da porezni propisi budu predvidivi i jasni te da se često ne mijenjaju, kao i da postoje elementi koji zahtijevaju izvjesne izmjene u sustavu neizravnog oporezivanja, pa i samom Zakonu o PDV-u.

- Nažalost, sva priča o PDV-u se svela na porezna oslobađanja i stopu PDV-a. Kada je usvojen Zakon o PDV-u, opredjeljenje je bilo za jedinstvenu stopu, iako su gotovo sve zemlje u Europi imale dvije ili tri stope PDV-a. No, to je, u tom trenutku u BiH, bila politička odluka, ocijenio je i naveo da aktualna rasprava o smanjenju i oslobađanju od plaćanja PDV-a ne daje najbolje efekte za sustav javnih prihoda u BiH.

Kako je dodao, velika oslobađanja moglo bi polučiti daleko manje pozitivnih učinaka no negativnih.

- Uprava će provesti svako zakonsko rješenje koje Parlament BiH usvoji, no moj stav, kao ravnatelja UNO-a, jest da je za poreznu politiku i financijsku stabilnost mnogo bolje rješenje naplatiti planirane prihode, a onda iz tog dijela prihoda koje imate djelovati interventno u oblastima za koje se procijeni da je potrebno, kazao je, nadalje, Tegeltija, dodavši da interesi FBiH i RS-a možda nisu identični kada su u pitanju prioriteti.

Kada je riječ o smještaju Uprave, tj. o kupovini poslovnog prostora u Banja Luci, rekao je da je ovo pitanje ostalo nezavršeno.