Nakon što je zemlji oduzeta najviša kreditna ocjena (AAA) i nakon napretka na masivnom poreznom i proračunskom zakonu predsjednika Donalda Trumpa, što je izazvalo zabrinutost zbog rastućeg državnog duga, američki dugoročni troškovi zaduživanja porasli su na najvišu razinu od kraja 2023. godine, a terminski ugovori na dionice pali.

Prinosi na 30-godišnje američke državne obveznice porasli su 0,13 posto, na 5,03 posto. Ovime su neznatno premašili vrhunac dosegnut tijekom prodaje uzrokovane carinama prošlog mjeseca. Doveli su troškove dugoročnog zaduživanja SAD-a na najvišu razinu od studenoga 2023. Prinosi se kreću obrnuto od cijena obveznica.

Širenje deficita
Terminski ugovori na američki S&P 500 i Nasdaq pali su za 1,2, odnosno 1,5 posto. Dolar je oslabio za 0,9 posto u odnosu na košaricu valuta, uključujući funtu i euro, navodi Poslovni.

Porast prinosa na obveznice dolazi nakon što je Moody’s snizio američki kreditni rejting s razine AAA. Upozoravajući na rastuće razine državnog duga i širenje proračunskog deficita. Proračunski odbor Kongresa odobrio je porezni zakon nove administracije, za koji se očekuje da će dodatno pogoršati javne financije.

Nicolas Trindade, upravitelj fonda u Axa Asset Managementu, rekao je da je Moody’sovo smanjenje ocjene “oštar podsjetnik da SAD ne bi smio uzimati zdravo za gotovo svoju ‘egzorbitantnu privilegiju’ koja mu je omogućila izdavanje duga po relativno nižim troškovima, unatoč vrlo visokom fiskalnom deficitu”.

Ti pomaci dodatno će povećati zabrinutost ulagača u obveznice oko održivosti američkog duga. SAD i druge razvijene zemlje, poput Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, pod sve su većim povećalom zbog pritiska koji više kamatne stope stvaraju na održivost njihovih dugova.

Dugoročna održivost
“Još jedno upozorenje za američku administraciju koja je već na oprezu zbog ‘obvezničkih vigilantea’”, rekla je Pooja Kumra iz TD Securitiesa.

Porezni zakon tijesno je prošao glasanje u odboru. Očekuje se da će zakon, koji uključuje stotine milijardi dolara novih poreznih olakšica koje ne prati smanjenje potrošnje, povećati savezni deficit, koji je 2024. iznosio 6,4 posto BDP-a – znatno iznad razine koju ekonomisti smatraju dugoročno održivom.

Veći deficit znači i veću emisiju državnih obveznica. Neki su ulagači prodavali obveznice u očekivanju dodatne ponude i mogućih inflacijskih učinaka poreznih olakšica. Administracija vjeruje da će porezne olakšice potaknuti rast, povećati prihode i smanjiti deficit. No, Odbor za odgovoran savezni proračun procjenjuje da bi porezni zakon mogao dodati do 5,2 bilijuna dolara državnom dugu u sljedećih deset godina.

Ostala tržišta obveznica također su bila pod pritiskom. Prinos na 30-godišnje britanske državne obveznice porastao je 0,08 postotnih bodova, na 5,48 posto..

“Glavni izravni uzrok pada obveznica je Moody’sovo smanjenje ocjene”, rekla je Wei Li, voditeljica ulaganja za različite klase imovine u BNP-u Paribas za Kinu, i zaključila: “Ali, postoje i drugi, fundamentalniji razlozi za rast prinosa… još uvijek ima mnogo neizvjesnosti oko carina i inflacije.”