Nuklearni fizičar s Princetona, inženjer strojarstva koji je radio s NASA-om na proizvodnji u svemiru, neurobiolog iz Nacionalnog instituta za zdravlje SAD-a, matematičari svjetskog glasa i deseci stručnjaka za umjetnu inteligenciju. To je dio sve dužeg popisa znanstvenika koji posljednjih mjeseci napuštaju Sjedinjene Države i prelaze u kineske institucije, piše CNN.

Prema podacima CNN-a, najmanje 85 znanstvenika koji su radili u SAD-u od početka prošle godine prešlo je na stalne pozicije u Kini, a više od polovice njih to je učinilo 2025. godine. Stručnjaci očekuju da će se trend ubrzati dok američki predsjednik Donald Trump gura velika rezanja proračuna za istraživanja i pooštrava nadzor nad stranim talentima, dok Peking sve snažnije ulaže u domaće inovacije.

Preokret u globalnom "odlijevu mozgova"
Riječ je o svojevrsnom obrnutom "odlijevu mozgova", što otvara pitanje može li SAD i dalje zadržati vodeću poziciju u privlačenju najboljih svjetskih znanstvenika – što je nakon Drugog svjetskog rata bilo temelj njegove globalne dominacije u znanosti i tehnologiji.

Ulog je golem: utrka između Washingtona i Pekinga vodi se oko industrija koje će oblikovati budućnost – umjetne inteligencije, kvantnog računalstva, poluvodiča, biotehnologije i vojne tehnologije.

Administracija predsjednika Trumpa najavila je drastična rezanja saveznih sredstava za istraživanja, povećala cijene specijaliziranih radnih viza, pojačala nadzor nad stranim studentima i znanstvenicima te pritiskom na sveučilišta koristi državno financiranje kao polugu.

Iako se u Kongresu protive najradikalnijim rezovima, promjene su već pogodile američke istraživačke laboratorije i unijele nesigurnost među znanstvenike. Posebno su na udaru istraživači kineskog podrijetla, budući da su kineski studenti desetljećima činili najbrojniju skupinu doktoranada znanosti i inženjerstva u SAD-u.

Kina koristi priliku
U srpnju su zastupnici pozivali na obnovu kontroverznog programa "China Initiative", ukinutog 2022. zbog kritika da potiče diskriminaciju akademika kineskog podrijetla.

Peking se već godinama trudi vratiti znanstvenike koji su otišli na Zapad, a u trenutku kada SAD uvodi nova ograničenja, kineska sveučilišta to vide kao "poklon iz Washingtona".

"Vidjet ćemo mnoštvo novih, ojačanih i poboljšanih istraživačkih i obrazovnih programa u svim područjima u Kini", rekao je Yu Xie, profesor sociologije s Princetona, koji je ove godine posjetio kineska sveučilišta.

Kineska sveučilišta i državni programi nude sve izdašnije uvjete – milijunske stipendije, pristup istraživačkim fondovima, dodatke za stanovanje i podršku obitelji. Primjerice, sveučilište u Wuhanu ponudilo je profesorima u područjima robotike, umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnosti do 3 milijuna juana (više od 400.000 dolara) istraživačkih sredstava.

Rastuća znanstvena moć
Peking masovno ulaže u istraživanje i razvoj. Prema OECD-u, Kina je 2023. potrošila više od 780 milijardi dolara na znanost, gotovo koliko i SAD sa svojih 823 milijarde.

Predsjednik Xi Jinping prošlog je ljeta izjavio da će Kina do 2035. postati "snažna i samodostatna nacija u znanosti i tehnologiji". Rezultati su već vidljivi: kineski svemirski program donio je prve uzorke s tamne strane Mjeseca, zemlja prednjači u kvantnoj komunikaciji, obnovljivim izvorima i hipersoničnom naoružanju. Startup DeepSeek šokirao je Silicijsku dolinu chatbotom koji navodno parira OpenAI-jevom modelu, ali uz višestruko niže troškove.

Ipak, Kina još uvijek kaska za SAD-om. Stručnjaci upozoravaju da usporavanje kineske ekonomije i stroga kontrola Komunističke partije nad sveučilištima i industrijom ograničavaju slobodu istraživanja. Kvaliteta života i političko okruženje također igraju ulogu kod znanstvenika koji odlučuju gdje će raditi i odgajati obitelji.

Podaci pokazuju da je više od 83% kineskih doktoranada u znanosti i inženjerstvu koji su studirali u SAD-u između 2017. i 2019. ostalo u toj zemlji i 2023. godine.

"Kratkovidna politika"
Neki su znanstvenici koji su se vratili u Kinu, poput matematičara Yaua Shing-tunga ili kemičara Lua Wuyuana, rekli da američka ograničenja jesu ubrzala njihove odluke, ali da istodobno postoje i izazovi prilagodbe na drugačiji sustav dodjele sredstava i akademsku kulturu, piše index.

Mnogi naglašavaju da znanost ne poznaje granice i da međunarodna suradnja koristi cijelom čovječanstvu. Ali u sve oštrijoj atmosferi rivalstva SAD-a i Kine i taj izbor dobiva političku dimenziju.

"Bez ikakve sumnje, kratkovidne politike sadašnje administracije ugušile su obostrano korisnu suradnju između američkih i kineskih znanstvenika", rekao je Lu, koji je nakon dva desetljeća na Sveučilištu Maryland prešao na Fudan u Šangaju.

"Ironija je da je šteta nanesena SAD-u vjerojatno daleko veća nego Kini, jer se Kina brzo i samouvjereno uzdiže u znanstvenu i tehnološku velesilu."