Piše: Dragan Bradvica

I dok traje bjesomučna borba za vlast i fotelje, nakon toga i masovna uhljebljivanja partijskih poslušnika i profesionalnih podizača ruku u ovoj zemlji i dalje sve uglavnom stoji. Osim demografskog kolaps koji se ubrzava.

Oko ekonomskih kretanja malo tko i vodi računa, o tome se najmanje i govori. U međuvremenu su bh. žitelji itekako izmučeni inflacijom i ostavljeni na milost i nemilost tržišta.

Ništa manje važna, štoviše, nije i činjenica kako bh. tržište i dalje nije zanimljivo bilo kojoj ozbiljnijom velikoj inozemnoj kompaniji. U tom dijelu ne da stagniramo nego poprilično padamo.

Naime, u prvih devet mjeseci prošle godine izravna inozemna ulaganja u Bosnu i Hercegovinu iznosila su 840,8 milijuna maraka i bila su manja za 26,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, a najveći interes iskazan je za ulaganja u obnovljive izvore energije, turizam, nekretnine i metalo-prerađivačku industriju s fokusom na auto-industriju.

Veliki pad

Prema preliminarnim podacima Središnje banke BiH u okviru tijekova izravnih inozemnih investicija, s procijenjenim zadržanim zaradama, za razdoblje siječanj – rujan 2022., one su iznosile 840,8 milijuna maraka ili 429,9 milijuna eura, potvrdili su u razgovoru za Fenu iz Agencije za unapređenje inozemnih investicija u BiH (FIPA).

Dodaju kako su inozemna ulaganja u prvih devet mjeseci prošle godine manja za 26,6 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije. Pritom napominju kako redovito dobivaju upite o mogućnostima ulaganja, s tim da su u prošloj godini dominirali upiti za obnovljive izvore energije, turizam, nekretnine i metalo-prerađivačku industriju s fokusom na auto-industriju.

- Svjedoci smo da je u razdoblju do pojave pandemije, trend ulaganja u nekretnine u BiH bio vrlo dinamičan, posebno ulaganja iz arapskih zemalja. Ovaj sektor i dalje ostaje atraktivan i privlači ulaganja, kazali su iz FIPA-e komentirajući upite o novim ulaganjima i sektorima koji su trenutačno najzanimljiviji stranim ulagačima. 

Također, postoji intenzivniji interes investitora iz skandinavskih zemalja i Kine za ulaganje u oblast obnovljivih izvora energije, a predstavnici FIPA-e su u kontaktu s njima i već su pokrenute aktivnosti na realizaciji ovih projekta. Osim toga, posebno se ističe sektor IT industrije, metalo-prerađivački, te turizam koji, smatraju u Agenciji, može privući značajnije inozemne investicije.

Postoji i interes europskih kompanija za područje zapadnog Balkana u postpandemijskom razdoblju zbog 'reshoringa', 'near-shoringa' i 'onshoringa'.

- Sve navedeno može biti prigoda BiH da iskoristi trend razmatranja našeg tržišta od strane zapadno-europskih kompanija koje imaju proizvodne pogone na području Azije, ali i kompanija koje su imale svoje proizvodne pogone u Ukrajini i Rusiji, ističu iz Agencije.

Dalje navode kako će FIPA svoje aktivnosti tijekom 2023. godine usmjeriti dominantno na tržište Europske unije, s fokusom na kompanije koje imaju proizvodnju na spomenutim tržištima, kroz organizaciju različitih promotivnih događaja i 'outreach' kampanja, s ciljem prezentacije investicijskih potencijala.

Ono što može biti kočnica povećanju stranih ulaganja, upozoravaju, jest neizvjesnost kretanja gospodarskih aktivnosti u svijetu zbog inflacije, rasta troškova energenata, rata u Ukrajini, smanjenja trgovine i gubitaka povjerenja.

Što koči potencijalne investitore?

Prema podacima UNCTAD-a, a prema ukupno registriranom stanju izravnih inozemnih investicija na kraju 2021., BiH je na trećem mjestu iza Srbije i Albanije u sklopu grupe zemalja zapadnog Balkana ili peta na listi zemalja regije ako se uzmu u obzir i Hrvatska i Slovenija.

Od zemalja regije po ukupnom prilivu izravnih investicija u prosincu 2021. prednjače: Srbija (52,775 milijuna US$), Hrvatska (38,898 milijuna) i Slovenija (20,043 milijuna US$). Slijede Albanija (10,074 milijuna US$), BiH (9,474 milijuna US$), Sjeverna Makedonija (7,248  milijuna US$) i Crna Gora (6,361 milijuna US$).

Upitani na što se inozemni investitori najviše žale, iz Agencije odgovaraju na dugotrajne procedure za dobivanje građevinske dozvole, upotrebne dozvole, urbanističke suglasnosti, sporost sudova, dugotrajne procedure vezane za naplatu potraživanja, za izdavanje PDV broja, parafiskalne namete.

Usto, dolazak inozemnih investicija otežavaju politička nestabilnost, neusklađeni propisi, nedostatak poticaja, pravna zaštita, neusklađeno obrazovanje s potrebama radne snage, odliv radne snage i slično.

Dakle, sve ono što koči razvoj bh. ekonomije poznato je posljednjih dvadesetak godina ali gotovo ništa se nije radilo da se otklone brojne barijere. Otužno je zbog toga gledati i aktualnu situaciju u kojoj se čelni ljudi stranka gotovo jedini i isključivo bore kako sjesti u premijerske i ministarske fotelje i zbog toga su spremni pristati na sve moguće i nemoguće. Narodi i žitelji ove države su i dalje na dnu prioriteta.