UNDP i UNICEF uradili su procjenu posljedica COVID-19 na društvo u BiH, na uzorku od 2182 domaćinstva. Između ostalog, nalazi procjene potvrđuju da ekonomski utjecaj krize nerazmjerno snose najsiromašniji i najugroženiji. Kriza je smanjila prihode i pristup osnovnim uslugama što je dovelo do povećanja višedimenzionalnog siromaštva i nejednakosti. 'Kategorije stanovništva u našem društvu koje su već među najranjivijima sada zaostaju još i više. Zbog toga moraju biti hitno uključene u ciljane napore odgovora na COVID-19. Vidimo to iz svih naših procjena i akcija na lokalnim nivoima: siromaštvo i nejednakosti se produbljuju, jaz se širi preko različitih dimenzija društva. Potrebe najranjivijih kategorija se moraju uzeti u obzir prilikom adresiranja posljedica ove krize, kako nitko ne bi ostao zapostavljen niti zaboravljen', kazala je Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BIH. Pogoršanu financijsku situaciju prijavilo je 48,5 posto domaćinstava od kojih je 12 posto doživjelo značajne poteškoće. Posebno su pogođeni oni koji su se čak i prije pandemije smatrali siromašnima: 63 posto ih smatra da im se situacija pogoršala, od kojih 20 posto smatra to pogoršanje radikalnim. 'Studija podcrtava neophodnost pružanja dodatne i koordinirane podrške kako bi se zaštitili najranjiviji ljudi i da bi se sačuvala radna mjesta. Potrebne su posebne mjere podrške za poljoprivrednike, mikro, mala i srednja poduzeća, te za one koji porodice prehranjuju radom u neformalnom sektoru', rekla je Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH. Istraživanje domaćinstava potvrdilo je da su mjere i ograničenja nerazmjerno pogodile žene. Na tržištu rada, oni sektori s najvišom stopom zaposlenosti žena doživjeli su najveći gubitak poslova. Povećane potrebe za brigom o djeci tokom zatvaranja predškolskih ustanova i škola stavile su još veći teret na majke koje rade, jer je 75 posto žena prijavilo značajan porast obaveza u kući, njezi i emocionalnom pritisku, od početka pandemije. Rezultati ankete potvrđuju usku vezu između ekonomskog i socijalnog utjecaja na obitelji i djecu. Pogoršanje financijske situacije uslijed ove pandemije natjeralo je 20 posto domaćinstava s djecom i 23 posto obitelji iz ranjivih skupina da posude novac za zadovoljenje osnovnih potreba. Smanjenje unosa hrane bio je mehanizam za snalaženje u ovim ranjivim porodicama. Slično tome, utvrđeno je da za 17 posto djece iz siromašnih obitelji postoji rizik od napuštanja škola zbog nedostatka podrške roditelja. 'Sveobuhvatan sistem socijalne zaštite, otporan na krize i šokove u cijeloj zemlji je od ključne važnosti za ublažavanje posljedica i održavanje dostojanstva najugroženijih porodica', navodi Rownak Khan, predstavnica UNICEF-a u BiH. Nalazi istraživanja pokazuju i da je obaveza nošenje zaštitnih maski u kombinaciji s pravilima socijalnog distanciranja negativno utjecala na socijalne veze ispitanika i dinamiku druženja.