Europa razmatra prijedloge koji bi mogli dopustiti naplatu navigacijskih naknada u Hormuškom tjesnacu, pod uvjetom da cestarine ne budu obvezne i da ih podrži agencija Ujedinjenih naroda koja regulira pomorski promet. Prijedlozi se pojavljuju u trenutku pojačanih napetosti između SAD-a i Irana, a cilj im je pronaći dugoročno rješenje za upravljanje ovim ključnim plovnim putem, piše The Guardian.

Političke reakcije
Zamjenik britanskog premijera David Lammy izjavio je da bi nametanje obveznih cestarina bilo "katastrofalno". Ipak, neki od njegovih kolega u vladi priznaju da su sustavi plaćanja za specifične navigacijske usluge dopušteni u mnogim prirodnim plovnim putovima, uključujući Malački tjesnac i La Manche.

Istovremeno, američki dužnosnici zatražili su od Irana da javno izjavi kako je Hormuški tjesnac otvoren te da brodovi koji koriste taj vitalni koridor više neće biti napadani. Američki dužnosnici za poteškoće u postizanju i pridržavanju sporazuma krive borbe za moć unutar Teherana.

Američki predsjednik Donald Trump jučer je na društvenim mrežama ponovio da privremeni sporazum o prekidu vatre smatra "okončanim", ali je dodao da će SAD nastaviti razgovore s ciljem postizanja trajnog završetka rata. Nekoliko sati kasnije, uputio je nove prijetnje Iranu ako bi ga pokušao ubiti, poručivši da je "1000 projektila spremno i usmjereno na Islamsku Republiku Iran".

Omanski prijedlog
Prijedlog za tjesnac, koji prilagođava načela primijenjena u Malačkom tjesnacu, već je razvio Oman u suradnji s britanskim pravnicima. Muskat je sada ponudio poslati svoje pravne stručnjake u Teheran kako bi detaljno objasnili plan. Iranski državni mediji izvijestili su u petak da će ministar vanjskih poslova Abas Arakči danas otputovati u Oman na razgovore o tjesnacu.

Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei, kako ga citira iranska novinska agencija IRNA, rekao je da će posjet "biti usmjeren na Hormuški tjesnac i sigurnost plovidbe" te da je "nastavak konzultacija koje smo započeli s Omanom tijekom proteklih mjesec ili dva".

Regionalna zabrinutost
Oman, koji kontrolira veći dio plovnih voda u tjesnacu, protivi se obveznoj cestarini. Glasnogovornik katarskog ministarstva vanjskih poslova, Majed al-Ansari, izjavio je: "Dati Irancima suverenitet nad tjesnacem na način protivan međunarodnom pomorskom pravu u suštini bi značilo pristati da nas u bilo kojem trenutku za taoce uzme bilo koji radikalni element koji poželi preuzeti tjesnac."

Međutim, opseg omanskog alternativnog plana možda neće zadovoljiti ambicije Iranaca, posebno Korpusa čuvara islamske revolucije (IRGC). Jedan diplomat je pojasnio: "Postoje frakcije unutar IRGC-a koje smatraju da su Sjedinjene Države u veljači pokrenule nezakonit napad na njih i pitaju se zašto bi se uopće zamarali međunarodnim pomorskim pravom.

Drugi pak žele surađivati. U Teheranu vlada podjela." Iran je pod pritiskom regionalnih država da pojasni svoje prijedloge i odgovori hoće li naknade zaista biti obvezne. U međuvremenu je iransko veleposlanstvo u Londonu izjavilo da je zainteresirano za prijedloge koje je neovisno pripremila Istraživačka skupina za energetsku politiku.

U tom se dokumentu navodi da bi transparentna naknada za usluge, ugrađena u uključiv regionalni poredak, potaknula sve strane na suradnju, te se dodaje da plan nije zamišljen kao gruba cestarina koja bi se nametala brodovima samo za prolazak.

Rasprava u Međunarodnoj pomorskoj organizaciji
Na sastanku vijeća Međunarodne pomorske organizacije (IMO) u četvrtak u Londonu, omanski izaslanik Khamis bin Mohammed Al Shamakhi rekao je: "Pravo tranzitnog prolaza kroz tjesnace koji se koriste za međunarodnu plovidbu zajamčeno je međunarodnim pravom i ne dopušta nametanje tranzitnih naknada plovilima koja prolaze Hormuškim tjesnacem."

Međutim, dodao je da Oman "vidi vrijednost u istraživanju dobrovoljnih aranžmana koji se odnose na usluge navigacijske potpore koje bi mogle dodatno unaprijediti pomorsku sigurnost i zaštitu, očuvati morski okoliš, smanjiti rizik od zagađenja i ojačati spremnost za hitne slučajeve na moru, uključujući sudare i požare na brodovima i tankerima".

Iza ovih riječi stoji detaljan rad Omana na modelu upravljanja Malačkim tjesnacem, koji povezuje Indijski i Tihi ocean i kroz koji godišnje prođe više od 120.000 plovila. Taj se mehanizam, održavan dobrovoljnim doprinosima, posebice Japana, razvio u platformu za rješavanje novih rizika i ekoloških prioriteta.

Na istom sastanku u Londonu, savez nekih zaljevskih i europskih država zagovarao je rezoluciju kojom se osuđuje Iran zbog pokušaja kontrole tjesnaca napadima na brodove, no prijedlog nije dobio potporu Rusije i Kine, koje su ga ocijenile konfrontacijskim i jednostranim.

Pozadina eskalacije
Diplomatski napori odvijaju se u sjeni nedavnih sukoba. SAD je ovog tjedna napao više od 150 ciljeva, uglavnom na jugu Irana, u pokušaju da uništi iransku sposobnost ugrožavanja brodova bespilotnim letjelicama, projektilima i malim čamcima. Iran je odgovorio napadima na američke baze u Kuvajtu i Bahreinu.

Prema riječima jednog diplomata, postoje dva razloga za obnovljene borbe: sporni nadzor nad tjesnacem tijekom njegova ponovnog otvaranja i dugoročno upravljanje plovnim putem, uključujući pitanje je li model Malačkog tjesnaca prihvatljiv Iranu.

U središtu spora je klauzula 5 memoranduma o razumijevanju koji su prošlog mjeseca potpisali Washington i Teheran. Njome se Iran obvezao da će na 60 dana uložiti sve napore za siguran prolazak komercijalnih plovila kroz tjesnac bez naknade.

Nakon uklanjanja tehničkih i vojnih prepreka, promet je trebao biti "uspostavljen" u roku od 30 dana. SAD tvrdi da memorandum ne znači da brodovi mogu prolaziti samo uz iransko dopuštenje i rutama koje odredi Teheran. Mornarica IRGC-a je pak u četvrtak objavila da je ispunila svoje obveze iz sporazuma, onako kako ih ona tumači.

Sjeverna ruta
Glavni tajnik IMO-a Arsenio Dominguez vjerovao je da je dobio pristanak Irana za korištenje južne rute kako bi se evakuirale tisuće nasukanih pomoraca, no Teheran je, čini se, povukao odobrenje, prisilivši agenciju UN-a da obustavi svoj plan.

Unatoč tome, SAD potiče komercijalne brodove da koriste južnu rutu. Američko središnje zapovjedništvo tvrdi da su od početka svibnja američke snage "pomogle u olakšavanju uspješnog tranzita više od 800 komercijalnih plovila i 380 milijuna barela sirove nafte".

Mornarica IRGC-a je na to poručila: "Ponavljamo da stranci nemaju što tražiti u ovoj zemlji ni u Hormuškom tjesnacu." Diplomati sada pokušavaju utvrditi inzistira li Teheran da svi brodovi koriste sjevernu rutu blizu Irana kako bi se riješio zastoj plovila, ili samo traži da svi brodovi zatraže dopuštenje od njegove Uprave za tjesnac Perzijskog zaljeva za korištenje južne rute, piše index.