Sve učestaliji slučajevi vršnjačkog nasilja i prekidi nastave zbog dojava o bombama širom BiH brinu roditelje, nastavnike i učenike. Ovi incidenti nameću pitanje uvođenja efikasnijih sigurnosnih mjera u školama. 

Tučnjava maloljetnika u Mostaru, slučaj u kojem je učenik srednje škole u Ljubuškom na nastavu došao s pištoljem, napad 21-godišnjaka na učenika unutar škole u Zenici, te dojave o bombama koje su prekinule nastavu u više škola širom države, pokreću ozbiljna pitanja o sigurnosti djece u obrazovnim institucijama. Hercegovačko-neretvanska i Zapadnohercegovačka županija prve su uvele sigurnosne mjere. 

"Ulazna vrata škole će biti zaključana tokom nastave. Ulazak u školu za vrijeme nastave za rodtelje, dostavljače, spoljne suradnike će biti moguć isključivo uz odobrenje odgovorne osobe", navodi ravnateljica IV Osnovne škole Mostar Aida Kuštrić Leto.

"Ja se osjećam sigurno u školi jer imamo dosta nastavnika koji su dežurni, oni uvijek tu budu i čuvaju nam školu, zaključana su vrata", kaže nam Mia Boškailo, učenica devetog razreda i članica Vijeća učenika.

Postavlja se pitanje je li mjera zaključavanja škola dovoljno sigurna?
 
"Svaka mjera će svakako doprinijeti nivou povećanja sigurnosti, međutim jedna mjera naravno da neće, ukoliko nije propisana na način i implementirana kao dio neke šire strategije, prije svega ministarstva, i operacionalizirana kroz čitav sistem obrazovanja, to bi podrazumijevalo prije svega procjene ugroženosti pa tek onda mjere zaštite", pojašnjava stručnjak za sigurnost Sandi Dizdarević.

Dizdarević ističe da su i online prijetnje ogroman problem za koji naša zemlja nema donesenu strategiju. Primjer je nedavni slučaj u Posušju. Zbog online prijetnji djeca nisu pohađala nastavu, a policija je pojačala nadzor u blizini škola. 

"Apelirali smo na roditelje da razgovaraju sa svojom djecom vezano za korištenje sigurno društvenih mreža i ukoliko ubuduće bude sukladno zakonima i zakonskim propisima, poduzimati će se mjere za širenje dezinformacija i uznemiravanaja javnosti na području županije ZHŽ", ističe glasnogovornica MUP-a ZHŽ Mila Ćavar. 

Da se bavimo posljedicama, a ne uzrocima vršnjačkog nasilja, upozoravaju psiholozi. Nasilje među vršnjacima najčešće, kažu, dolazi iz disfunkcionalnih obitelji. 

"Ako vi imate obitelj gdje je muž, žena i dvoje djece i imaju zajedno 1800 ili 2000 maraka a treba im 5, onda u startu imate ogroman problem. Ako taj otac i majka ne mogu izvršavati normalno svoje očinske i majčinske dužnosti, bit će nervozni, napeti, često će se svađati, to će polomiti djecu", stava je psiholog Marko Romić.

Institucije, zajedno s roditeljima, trebaju osigurati djeci sigurno okruženje za bezbrižno školovanje, jer sva djeca zaslužuju pravo na obrazovanje u sigurnim uvjetima, navodi BHRT.