Bivša vlast u Srbiji je sve do američkih međuizbora vidjela spas u Donaldu Trumpu. Nakon fijaska republikanaca Balkan odlazi u zapećak američke politike?

Uoči i nakon pada vlasti u Srbiji djelovalo je da se bivša politička elita maksimalno okrenula Sjedinjenim Američkim Državama i da je ondje pokušala pronaći spasonosne saveznike. U jednom trenutku činilo se da je u tome uspjela, ali kako je vrijeme odmicalo, jedan po jedan američki lobist posvećen Srbiji napuštao je formalne i neformalne dijelove Trumpova tima.

Konačni udarac nadama bivšeg predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će američka konjica stići i spasiti ga nakon gubitka vlasti, uslijedio je nakon teškog poraza republikanaca na tamošnjim međuizborima. 

Zajedno s time propala je i konferencija Konzervativne političke akcije (CPAC), najavljena za razdoblje od 18. do 21. studenog u Beogradu, kojoj je domaćin i glavni govornik trebao biti Aleksandar Vučić. 

Namjera je bila da Beograd postane svojevrsno čvorište okupljanja konzervativnih političkih opcija u Europi, ali neočekivana pobjeda Studentske liste osujetila je te planove, piše Deutsche Welle. 

„Trumpe, Srbine" – pomagaj!

Bivša vlast dugo je igrala na kartu „Trumpe, Srbine”, ali to je sada već prošlost, kao i prilika koju je Vučić prokockao svojim nespretnim pokušajima da se dodvori Trumpu, ocjenjuje za DW vanjskopolitički komentator Boško Jakšić:

„Srbija se u narednom razdoblju može samo nadati interesu Amerike u području energetike, što je u skladu s Trumpovim poslovnim pristupom vanjskoj politici. To će vjerojatno tako biti naredne dvije godine i ne bi trebalo očekivati nikakve značajnije promjene smjera. Vjerojatno neće biti ni neke potpore demokratskim procesima koji su sada pokrenuti u Srbiji jer je Trump na to alergičan, a to se vidi i po njegovu odnosu prema europskim saveznicima”, smatra naš sugovornik.

Pogrešna procjena američke politike

Nije prvi put da je Vučić pogrešno procijenio američku politiku, upozorava Naim Leo Beširi, direktor nevladine organizacije Institut za europske poslove u Beogradu. Beširi za DW dodaje „kako je to samo dokaz da je Vučić vanjsku politiku vodio prema nekim svojim osobnim osjećajima, bez ikakve strategije”:

„Ponovno je pogrešno procijenio Trumpovu snagu, jer je sve u proteklom razdoblju pokazivalo da je njegova potpora na povijesnom minimumu. Sada već otkazana konferencija CPAC bila je njegov posljednji pokušaj da se Trumpu barem na nekoliko minuta skrene pozornost na Srbiju i Vučića, koji je bezuspješno pokušavao dobiti nešto više od kurtoaznog fotografiranja s američkim predsjednikom.”

Dodik i Pink na konzervativnom pikniku

Ali ako Trump i CPAC neće doći u Srbiju, ima onih koji žele doći na konferenciju CPAC na Trumpovu imanju Mar-a-Lago. U Ameriku su se uputili Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske, kao i vlasnik kompanije Pink, Željko Mitrović, a sada se analiziraju njihovi motivi za sudjelovanje na tamošnjoj konferenciji CPAC, koja završava ovoga vikenda. U domaćim medijima to je privatno putovanje inače predstavljeno kao gotovo cjelodnevno druženje s američkim predsjednikom.

Činjenica da Dodik nakon posjeta Kremlju odlazi u Mar-a-Lago pokazuje da je politički nešto vještiji od Vučića, navodi Boško Jakšić i dodaje „kako će poraz republikanaca utjecati na Dodikov status, ali to su stvari koje se ne mijenjaju tako brzo. Mikrolokacije poput Republike Srpske bit će na začelju prioriteta. Željko Mitrović, s druge strane, vjerojatno svojim prisustvom na Floridi pokušava zaštititi svoje financijske interese”, kaže Jakšić za DW.

Veleposlanstvo SAD-a u Beogradu i ranije je imalo bliske veze s televizijom Pink, u pokušaju da smanji protuzapadnu retoriku tada najgledanije televizije, upozorava Naim Leo Beširi:

„Mislim da je boravak u Americi povezan prije svega s nekim gospodarskim aranžmanima, a možda i s prodajom televizije Pink. Dodik je ondje kako bi pokazao u Republici Srpskoj (RS) da ima potporu i Zapada i Istoka te da mu u Bosni i Hercegovini nitko ne može parirati. A iza toga se kriju milijuni potrošenog novca građana RS-a kako bi se održao u političkom životu.”

Spašavanje tabloidnog terora

Velika očekivanja od Trumpa pokazuje i televizija Informer, čiji je vlasnik Dragan J. Vučićević nekoliko dana u živom programu nosio majicu s Trumpovim likom. Vlasnika Informera u toj je namjeri podržao i bivši predsjednik Vučić, koji je izjavio da „samo Trump može spasiti Informer, ali da je i to malo vjerojatno jer ga ondje sada čekaju izbori”. Međutim, nakon objave rezultata izbora u Americi ta je majica nestala, a adut Trump više se ne spominje. Spomenuta televizija inače se suočava s prvim kaznama zbog nepoštovanja medijskih zakona, a moguće je i da joj bude zabranjen rad.

„To da će se Trump baviti sudbinom Informera na predškolskoj je razini shvaćanja politike”, upozorava Boško Jakšić i dodaje: „To što takve savjete dijeli i Vučić pokazuje da je nakon gubitka izbora sve teže pronaći logiku u ponašanju bivše vlasti. Suočavamo se tako s dramatičnom zamjenom teza u kojoj se netko tko je 15 godina provodio represiju sada žali na nekakav teror buduće vlasti. A teza da će Trump braniti Informer ravna je onom Vučićevu razgovoru s kamenom za kupus.”

Sada imamo posla s jeftinim političkim trikovima, upozorava Naim Leo Beširi i kaže „kako se nada da će postojati i neka druga zakonska rješenja kako bi se bilo kome onemogućilo da uništava medijsku scenu, kao što je to bio slučaj u posljednjih 15 godina”, očekuje naš sugovornik.

Male zemlje – veliki pritisak na Washington

Kada je riječ o odnosu buduće srpske vlasti s američkom administracijom, Boško Jakšić upozorava „da je Trump i dalje američki predsjednik i da ga Kongres najviše može kontrolirati kada je riječ o unutarnjoj politici. Možda će se ipak dogoditi da će se sada glasnije čuti oni kongresnici koji su i prije izbora tražili da se američka administracija odredi prema nedemokratskom režimu u Srbiji. Ali bilo je i poziva na uvođenje sankcija pojedinim osobama u Srbiji, među kojima su upravo Željko Mitrović i sada već uhićeni vlasnik Alta banke Davor Macura”, smatra Jakšić.

„Mislim da Trump neće promijeniti svoj stil vođenja vanjske politike, ali će ipak biti oprezniji kada je riječ o malim zemljama i malim problemima zbog kojih bi mogao biti izložen velikom pritisku demokrata”, ocjenjuje Naim Leo Beširi. 

„Sigurno se neće ozbiljno baviti Srbijom, a tomu u prilog govori i činjenica da Amerika već više od dvije godine nema veleposlanika u Srbiji, što dovoljno govori o vanjskopolitičkim prioritetima”, zaključuje Beširi za DW.