Priredila: V. S. Herceg

Zapad bi prema Vučiću i Dodiku trebao 'povući granicu'. Washington i Berlin trebali bi, kao prije 30 godina, stvoriti koaliciju između Zagreba i Sarajeva, uz uključivanje Prištine, piše u komentaru za njemački Die Welt politolog Alexander Rhotert koji je od 1996. do 2016. radio je za UN, NATO, OSCE, EU i Uredu visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

- Srbija raspolaže s više suvremenih vojnih sustava nego sve ostale države Zapadnog Balkana zajedno, bez da pri tome postoji prepoznatljiva prijetnja za ovu najveću zemlju na Zapadnom Balkanu, piše u gostujućem komentaru za Die Welt Alexander Rhotert. On kritizira zapadne političare, koji, usprkos destruktivnoj ulozi Beograda na Kosovu i u BiH, pokušavaju predstaviti Srbiju kao 'uporište stabilnosti', prenio je Deutsche Welle. U tom kontekstu spominje posjetu bavarskog premijera Markusa Södera Beogradu.

Söder je, kako se navodi, pokušao reanimirati ono što Washingtonu nije pošlo za rukom prije pola godine: privući Beograd na stranu Zapada. Podsjeća se i na Vučićevo upozorenje Zapadu izrečeno samo nekoliko dana prije Söderove posjete u kojem je tražio da se Zapad odluči između Kosova i Srbije. Ako bi to bilo Kosovo, Srbija bi sačekala povoljan trenutak i 'iskoristila priliku'.

Očiti zaborav prošlosti

Alexander Rhotert s tim u svezi podsjeća kako je došlo do 'očitog zaborava' zapadnih političara u svezi s nedavnom prošlošću i ratovima 90-tih. Ukazuje na prijetnje današnjeg predsjednika Srbije Vučića tijekom sjednice državne Skupštine 20. srpnja 1995., 'za vrijeme srpskog genocida u Srebrenici nad više od 8.300 Bošnjaka, u kojem su škorpioni 'Škorpioni' – specijalne jedinice srpskog Ministarstva unutarnjih poslova iz Beograda, kada je rekao da će se za svakog Srbina, ubijenog od strane NATO-a, ubiti 100 muslimana.' To je, podsjeća autor, bila kvota koju su nacisti odredili tijekom njemačke okupacije Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, to jest, ubiti 100 jugoslavenskih civila za svakog ubijenog vojnika Wehrmachta.

Vučić i njegovi sljedbenici drže se plana 'Srpskog sveta', ponovo adaptiranog izdanja Miloševićeve velike Srbije, odnosno pripajanja Srbiji područja bivše Jugoslavije na kojima pretežito žive Srbi. To se posebno odnosi na polovicu BiH i sjever Kosova. Ova ideologija podudara se s 'Ruskim svetom', dodaje se u komentaru.

Stvaranje nove koalicije između Zagreba i Sarajeva?

Autor komentara podsjeća i na situaciju od prije 30 godina, tijekom rata u BiH, kada su postojali srpsko-hrvatski planovi o podjeli te zemlje. On naglašava da te planove danas ponovo podržavaju neki političari, posebno Dodik.

- Tada su se SAD umiješale i prisilile Zagreb da okonča rat protiv Sarajeva. U ožujku 1994. godine u Washingtonu je potpisan istoimeni sporazum između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, što je bila prekretnica u ratu. Hrvatske i bosanske vojne snage, koje su od tog trenutka zajedno djelovale, postupno su potisnule agresore. Kada je hrvatska vojska uz podršku SAD u kolovozu 1995. godine oslobodila područje koji su držali Srbi, a NATO bombardirao srpske položaje u Bosni, ravnoteža snaga se iz temelja promijenila. Srpska strana je bila spremna pregovarati o miru, jer je uspostavljena ravnoteža moći bila pretpostavka za mir na Balkanu, piše Rottert i konstatira: 'Danas ta ravnoteža više ne postoji.'

Zato bi, dodaje, 'Washington i Berlin, kao i prije 30 godina, trebali stvoriti koaliciju između Zagreba i Sarajeva, uz uključivanje Prištine, jer je većina stanovništva u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu proeuropska. Nažalost, to nije slučaj kod Srba, jer mnogi od njih više preferiraju Rusiju u odnosu na Zapad', smatra Alexander Rhotert.

Zapad bi trebao povući granicu

- Zapad bi trebao povući granicu, jer se sve drugo pokazalo kao kvadratura kruga, a srpski političari to tumače kao politiku popuštanja' (Appeasement) i kao slabost Zapada, navodi se u komentaru.

- Ako bi Beograd zaista promijenio politički smjer za 180 stupnjeva, Zapad bi to trebao pozdraviti, u Söderovom maniru. EU bi se pak trebala oprostiti od iluzija: Nacionalistički autokrati poput Vučića i Dodika nisu potkupljivi i ostaju vjerni svojim principima. Iako uzimaju novac Bruxellesa, oni i dalje odbacuju naše zapadne vrijednosti, kako to srpska propagandna mašinerija svakodnevno čini u medijima. Vučić i Dodik su posljednjih godina, posebno od drugog rusko-ukrajinskog napada, jasno stavili do znanja da su na strani Moskve. Trebali bismo ih držati za riječ i ne prepuštati se nerealnim željama, zaključuje Alexander Rhotert u gostujućem komentaru za Die Welt.

Strander: Ne smije s epodcijeniti obmana Srbije

Analitičarka Ivana Stradner, suradnica u Fondaciji za obranu demokracije, na društvenoj mreži X komentirala je jučerašnju izjavu Aleksandra Vučića nakon što se sastao sa pomoćnikom tajnika Ureda za europske i euroazijske poslove američkog State departmenta Jamesom O'Brienom.

- Kao što je Putin negirao rusku namjeru za napad na Ukrajinu, predsjednik Srbije je negirao optužbe da je na pomolu novi sukob na Balkanu, kaže Strander, upozoravajući kako 'se ne smije podcijeniti obmana Srbije i uloga te zemlje u interesima Rusije da izazove sukob na Balkanu kako bi skrenula pozornost Zapada od Ukrajine'.

Uspoređujući njegovu izjavu s onom od prošle godine, Strander je rekla kako su 'tada njegovi ljudi ranili 90 pripadnika mirovnih snaga na Kosovu'.

Ona se osvrnula na ovu Vučićevu izjavu: 'Suglasni smo u tome kako je vrlo važno da moraju biti očuvani mir i stabilnost, i sa srpske strane ja sam obećao da će se Srbija ponašati odgovorno, ozbiljno i rekao kakve sve laži dolaze od onih koji govore o nekakvoj invaziji, ratu, pošto nam ne pada na pamet da u takvim stvarima sudjelujemo'.

Osvrćući se na sudjelovanje paravojnih grupa u izazivanju kriza, Strander je rekla: 'Prva runda je bila 2023. Druga runda će biti u 2024. godini. Srbija ne treba slati tenkove i avione jer će snage specijalne operacije ostvarivati ciljeve Srbije'.

Podsjetila je kako američki obavještajni podaci predviđaju novu eskalaciju krize na Balkanu, specifično u BiH i na Kosovu i to ove godine, te navodi da 'dok Srbija pokreće događaje na terenu, Moskva raspiruje vatru', kao i da se 'Srbija i Rusija se već pozicioniraju u informacijskom prostoru', što ova analitičarka dovodi u svezu s porastom sadržajem ratnohuškački poruka na Telegram kanalu.

Zapad se budi pod prijetnjom 

- Zapad se konačno budi pred prijetnjom i mnoge zemlje su poslale još mirovnih snaga na Kosovo i poslale jasnu poruku da će intervenirati ako Dodik proglasi odcjepljenje Republike Srpske. U međuvremenu, srbijanska obavještajna služba potrošila je ogromne resurse na zapadu kako bi uvjerila kreatore politike da je Vučić prozapadni tip, ali da samo koristi nacionalizam u domaće svrhe i kako je žrtva ruskog utjecaja te kako mu je stalo samo do gospodarske suradnje. To je potpuna besmislica jer je Beograd ključni ruski partner na Balkanu. Nikad ne podcjenjujte prijevaru Srbije kao dio njihove nacionalne sigurnosti, ističe Strander.

Na koncu ona zaključuje: 'Dok Rusija želi preokrenuti svoj rat u Ukrajini, Kremlj bi bez sumnje volio odvratiti pozornost Zapada otvaranjem druge fronte na Balkanu. Putin i Vučić žele pokazati da je njihova volja da izazovu Zapad veća od volje Zapada da se odupre. Vrijeme je da se dokaže da Moskva nije u pravu'.