Autori: Benjamin Haddad, francuski pomoćnik ministra za Europu i Gunther Krichbaum, njemački državni ministar za Europu

Prije trideset godina, u srpnju 1995. godine, u bosanskohercegovačkoj enklavi Srebrenica, u srcu Europe, počinjen je najgori zločin na europskom tlu od Drugog svjetskog rata. To je bio vrhunac rata koji je trajao skoro tri godine. Nacionalistička retorika izrodila je nasilne sukobe, što je kulminiralo padom sigurne zone UN-a. Masovno raseljavanje, pljačka, mučenje i etničko čišćenje prouzrokovali su smrt više od 8000 dječaka i muškaraca, i silovanje brojnih djevojčica i žena. Ti dani ostaju urezani u sjećanje Europe. 

Izražavamo sućut žrtvama, njihovim obiteljima i preživjelima. Tugujemo s njima - danas, svakog 11. srpnja i svakog drugog dana, oni žive s tim bolom.

Ova godišnjica poziva na sjećanje, ali nas također podsjeća na stalnu budnost. 

Jer Srebrenica također ilustrira nesposobnost međunarodne zajednice da djeluje kako bi prekinula spiralu nasilja. Komemoracija stavlja pred nas izazov da aktivno preuzmemo odgovornost Europe za događaje iz tog vremena. I također nas obavezuje da to nastavimo činiti u budućnosti.

U Srebrenici je bio genocid. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju to je nedvosmisleno potvrdio. Na osnovu te konstatacije, Generalna skupština Ujedinjenih nacija je u svibnju prošle godine velikom većinom glasova proglasila 11. srpanj Međunarodnim danom obilježavanja genocida u Srebrenici. Snažan znak - protiv zaborava, protiv poricanja povijesne i pravne istine, koji nas podsjeća da uvijek ostanemo budni i aktivno promatramo. 

Ova rezolucija utire put ka budućnosti, jer ne radi se o tome da se izgubimo u optuživanjima, niti se radi o optuživanju nekih. To je poziv da se neumorno uče lekcije iz prošlosti i oblikuju buduće politike. To je poziv da se pronađe zajednički jezik nasuprot patnji.

Bez istine, nema pomirenja - bez pomirenja, nema trajnog mira. 

Stoljećima su Njemačka i Francuska bile povezane dubokim antagonizmom, koji je dostigao svoj tužni vrhunac tokom dva svjetska rata 20. stoljeća. Ovaj antagonizam je bio toliko duboko ukorijenjen da mu je njemački jezik čak dao i vlastitu riječ: "Erbfeindschaft" (nasljedno neprijateljstvo). Ovaj izraz je simbolizirao prenošenje neprijateljstva prema Francuskoj na potomke. Pomirenje je stoga bilo nezamislivo. 

Tek je katastrofa Drugog svjetskog rata prekinula spiralu mržnje i nasilja. To je bilo prvenstveno zahvaljujući hrabrim političarima poput generala de Gaullea i Konrada Adenauera, kao i vizionarskim idejama poput onih Roberta Schumanna. Bili su spremni preuzeti velike rizike, vjerovati i ulagati u suradnju - unatoč protivljenju.

Mlade generacije su upravo bile te koje su shvatile da se zajednička budućnost mira, slobode i prosperiteta može stvoriti samo ako se ovaj antagonizam okonča i ako se uloži u suradnju okrenutu ka budućnosti. Čak i danas, lokalne i omladinske inicijative su u središtu našeg prijateljstva. Sjećanja na prošlost nisu potisnuta, već su svjesno i zajednički oblikovana. Ovaj proces je zahtijevao vrijeme i strpljenje. Ali je krunisan uspjehom, jer bez francusko-njemačkog pomirenja, europsko ujedinjenje bi bilo nezamislivo. 

Povijest se ne ponavlja, a povijesni događaji se mogu uspoređivati samo u vrlo ograničenoj mjeri. Međutim, uvjereni smo da pomirenje i povjerenje čine emocionalni temelj na kojem se gradi mirna budućnost. To zahtijeva spremnost na kompromis svih strana. Pomirenje je glavni temelj za dostojanstvenu i mirnu budućnost.

Posebno u vrijeme kada se stavovi u Bosni i Hercegovini ponovno zaoštravaju, moramo odbaciti instrumentalizaciju identiteta kao sredstva podjele i isključivanja, a oni koji žele graditi mostove i gledati u budućnost moraju pružiti svoju podršku. Oni nam daju nadu. Stoga pozivamo da se iz neuspjeha prošlosti izvuku pouke - za danas i za sutra.

Ovo može uspjeti u Bosni i Hercegovini. Naše dvije zemlje će nastaviti pružati svu potrebnu podršku kako bi se prevazišle etničke podjela, kroz susrete i zajedničke inicijative za mlade Bosne i Hercegovine i regije Zapadnog Balkana. Demokratske strukture, vladavina prava, ali i promocija zajedničkog obrazovanja i kulture sjećanja osnovni su temelji ovog zajedničkog puta. Ovo će također otvoriti put ka Evropskoj uniji.

Europska unija je naš odgovor na zločine iz prošlosti - na rat, mržnju i podjele. Neprijatelji su postali partneri, povjerenje je niklo iz ruševina. Dok ruski agresorski rat bjesni u Ukrajini i mir u Europi se ne može uzimati zdravo za gotovo, potrebna je hrabrost, vizija i liderstvo da se ovaj mir svakodnevno brani i oblikuje. 

Ovo se odnosi i na Zapadni Balkan, uključujući Bosnu i Hercegovinu, jer Bosna i Hercegovina ima jasnu europsku perspektivu. To je zadatak za sve: za reforme, za dijalog i za pomirenje. 

Njemačka i Francuska će nastaviti konstruktivno podržavati europsku budućnost država Zapadnog Balkana. Čvrsto vjerujemo da nema alternative procesu europskog ujedinjenja, usmjerenom na mir, pravdu i prosperitet za sve. 

Međunarodni dan obilježavanja sjećanja na genocid u Srebrenici nas obavezuje! Ne samo na sjećanje, već i na djelovanje. Ne samo na odavanje počasti žrtvama, već i na suočavanje s našom zajedničkom odgovornošću i da se, kao Europljani, opremimo potrebnim sredstvima za suočavanje s tom odgovornošću.