Piše: V.S. Herceg

Cjelokupna europska administracija danima upozorava vlast u BiH zbog nehumanih uvjeta u kojima se nalazi nekoliko tisuća ilegalnih migranata, prvenstveno na području Unsko-sanske županije.

Migrantska kriza eskalirala je zatvaranjem kampa 'Lipa' koji je bio neuvjetan za njihov boravak tijekom zime, a značajan dio, prema izvješćivanju medija, migranti su nedavno zapalili psujući državu BiH. Stoga su trebali biti kratkoročno premješteni u 'Biru', bivšu tvornicu u središtu Bihaća. Međutim, i 'Bira' je neuvjetna jer bh. vlasti nisu ju prilagodile za prihvat migranata, iako je to platila EU. Nakon svega, migranti su ponovno vraćeni u 'Lipu' gdje pripadnici OS BiH grade montažne šatore za njihov smještaj.

S druge strane, tu je i neslaganje mještana i vlasti Bihaća i USŽ-a koji tvrde da će biti narušena sigurnosna situacija, da su mještani u strahu od migranata itd. To se jučer potvrdilo i točnim - zabilježen je još jedan napad migranata na lokalnog mladića nožem s teškim tjelesnim ozljedama. Nedvojbeno je da je BiH u migrantskoj krizi te da ostaje migrantski 'hot-spot' u središtu Europe: Pristižu s istočne granice, prvenstveno preko susjedne Srbije.

Vlast u entitetu Republika Srpska ne želi kampove na svom području, a cijeli teret migrantske krize je na Federaciji. Krizu dodatno produblje i prosvjedno odbijanje hrane od strane migranata, najviše redom mlađih muškaraca, putem mobilnih telefona vrlo dobro upućenih u aktualna zbivanja i informacije i društvene mreže. Pozivaju: "Europo pomozi" iz zemlje u kojoj su zarobljeni i ne žele biti. Ali, Europa ih ne želi. Ali, BiH su "masno" platili za zbrinjavanje migranta.

EU daje novac za prihvat migranata i ne želi ih u svojim zemljama

Najviši dužnosnici EU-a, među kojima i Josep Borrell, visoki predstavnik Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, upozoravaju da su bh vlasti dali 3,5 milijuna KM za opremanje bivše bihaćke tvornice Bira za prihvat migranata te ih prozivaju da to nisu učinili i da to hitno učine.

No, tome se protive Bišćani koje nitko ništa skoro i ne pita, ističu kako se Bira nalazi u naseljenom mjestu, da je objekt otvorenog tipa te da to znači i nove probleme mještana s migrantima.

Čak je i šef Izaslanstva EU u BiH, Johann Sattler upozorio kako bh. vlasti "moraju pokazati da su u stanju upravljati migrantskom krizom jer je i to kriterij koji će odlučiti o njezinu eventualnom statusu kandidata za članicu EU".

Kao i mnogi drugi problemi u BiH, i migrantska kriza u BiH je vrlo kompliciran problem u kojem su gubitnici baš svi – od žitelja područja s migrantskim kampovima i rutama kretanja, do ilegalnih migranata koji mjesecima, a neki i godinama, bezuspješno putuju prema svom konačnom, željenom, odredištu – Europskoj Uniji – Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Austriji itd.

Ali, zemlje EU-a jasno su kazale i pokazale da migrante ne žele, ali našle su načina "oprati" svoju humanost i savjest dajući milijune KM za migrantske kampove u nekim drugim zemljama, ovaj put u BiH i samoj opterećenoj pandemijom, slomom ekonomije, siromaštvom i stalnim političkim napetostima gdje su čak i migranti predmet međusobnih političkih “potkusurivanja”.

Dijeleći lekcije iz humanosti, Europa proziva žitelje Bihaća i Unsko – sanske županije koji odgovaraju da su svoju humanost itekako dokazali trpeći provale u kuće, ugroženu sigurnost i opću nesigurnost i neslobodu i strah koju su im donijeli mladići iz potpuno drukčijeg podneblja i običaja i, unatoč svemu, dijeleći im hranu i kakav-takav smještaj.

Tek nekoliko stotina kilometara od najvećih europskih gradova, danas svjedočimo najvećoj migrantskoj katastrofi na europskom tlu – promrzle i gladne ljude, koje preplavljuje ljutitost, zarobljene u zemlji koju ne žele. Europa se, naravno, pravda danim novcima dok njihova vrata ostaju, naravno, zatvorena za migrante.

Ovi nesretnici svjesno putuju bez osobnih dokumenta, pljačkani od krijumčara, prisiljeni na krađu, ali i često skloni međusobnim obračunima s tragičnim isohodom, kao i napadima na domaće stanovništvo, i žele što prije izaći iz BiH. Oni ne žele biti u BiH. Žele u EU, a EU ne želi njih.

EU je BiH platio čak 85,5 milijuna eura za borbu protiv migrantske krize

U Europskoj uniji, koja je i sama pogođena pandemijom i strašnim ekonomskim posljedicama koje ona nosi, status ilegalnih migranata je zaštićen - imati sva zakonom zaštićena prava – pravo na smještaj, zdravstvenu zaštitu, školovanje, socijalne naknade, besplatno učenje jezika, vrtiće – sve iz džepa EU-poreznih obveznika. Iako se sada to čini neusporedivim, ali zar EU i žitelji Bihaća, zapravo, nemaju isti stav?

Ali, tu je jedna “sitnica” – bh. vlasti dan je novac iz EU-a za migrantske kampove, hranu i svaku pomoć te je EU "pilatski" oprala ruke. S druge strane, bh vlast je na to pristala, ali je vrlo malo učinila po tom pitanju. 

Njemački ‘Die Welt’ tako je izračunao da je od 2018. godine EU prema BiH uputio čak 85,5 milijuna eura za borbu protiv migrantske krize. Što je BiH učinila s tolikim novcem jer, kako svjedočimo, migrantska kriza je sve veća i sve opasnija? Gdje je i na što utrošen novac? Zašto BiH ne može sustavno rješavati migrantsku krizu te tako i odigrati značaju ulogu u, ne samo u obrani svojih granica, nego i u obrani granice EU-a?

Proteklih tjedana brojni su komentari na društvenim mrežama na Twitter objavu Josepa Borrella, visokog predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku o žurnom prihvatu migranata u BiH. Mnogi korisnici Twittera na ovu njegovu objavu poručuju kako “migranti žele u EU i da EU otvori granice migrantima” do toga da “migrantski kamp napravi u svojoj zemlji, a ne u BIH u kojoj migranti ne žele ostati”. Pojedini korisnici čak su  napisali kako će “biti krvi”.

Njemački političari: "Prihvatom migranata stvorili bi ogroman poticaj daljnjim migracijama prema Europi"

Migrantska kriza u BiH bila je i tema rasprave i sukoba stranaka vodeće koalicije u Njemačkoj i to zbog pitanja prihvata migranata iz BiH i Grčke, jučer su prenijeli njemački mediji.

„Ono što trenutno doživljavamo u BiH i djelomice i na grčkim otocima je stanje humanitarne krize“, rekao je potpredsjednik zastupničkog kluba manjinskog partnera u demokršćansko-socijaldemokratskoj vladi Angele Merkel, Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Achim Fest za Njemačku novinsku agenciju (dpa). On se založio za prihvat migranata koji trenutno žive u nehumanim uvjetima u nekim grčkim izbjegličkim kampovima kao i u područjima BiH uz granicu s Hrvatskom.

„Ovdje je pomoć u obliku spremnosti prihvata izbjeglica u nevolji pitanje humanosti“, rekao je Fest.

Političar demokršćanske Unije CDU/CSU i najizgledniji kandidat na predstojećim izborima za predsjednika Kršćansko-demokratske unije Friedrich Merz, se usprotivio prihvatu izbjeglica iz BiH i Grčke u Njemačku te se založio za rješenje na razini EU.

„Čitava EU je prije svega obvezna pomoći izbjeglicama na licu mjesta na Balkanu i na grčkim otocima. Ova humanitarna katastrofa se ne može riješiti ako sada izbjeglicama kažemo: dođite u Njemačku. Ovaj put je zatvoren“, rekao je Merz u razgovoru za izdanja medijske kuće Funke. U jednom intervjuu na početku nove godine Merz je ponovno potvrdio da on kao kancelar nikada ne bi učinio ono što je Angela Merkel učinila 2015. pustivši preko milijun izbjeglica u zemlju. Takvo stajalište imaju mnogi političari u Njemačkoj nakon sveukupnih posljedica koje ta zemlja trpi zbog velikog broja prihvata migranata.

I potpredsjednik zastupničkog kluba demokršćanske Unije CDU/CSU Thorsten Frei se oštro protivi prihvatu migranata iz BiH jer bi to, kako je rekao, moglo poslati lažni signal da je put prema Njemačkoj otvoren. „Mi bismo tima stvorili ogroman poticaj daljnjim migracijama prema Europi“, rekao je Frei.

Podsjetimo, njemačka kancelarka Angela Merkel, koja se ove godine povlači iz politike, 2015., otvorila granice Njemačke za izbjeglice, pretežito iz Sirije. U jeku tzv. izbjegličkog vala u Njemačku je tada pristiglo više od milijun izbjeglica. Merkel je tada ovu odluku opravdala „humanitarnom katastrofom“ na tzv. Balkanskoj ruti. Mnogi migranti u pograničnom području u Bosni i Hercegovini koji velikim dijelom dolaze iz zemalja poput Pakistana i Bangladeša su kao cilj svog putovanja u EU naveli Njemačku.

Dva ministra - dva pristupa: Od deportiranja ileganih migranata do "seksi ideje"

Bivši ministar sigurnosti Fahrudin Radončić (SBB BIH) imao je odlučan stav prema ilegalnim migrantima. On je već sredinom prošle godine najavio kako treba očekivati oko 100 tisuća migranata iz Grčke koji će krenuti preko BiH u Hrvatsku. Upozoravajući na ovaj problem, on je tada rekao da migranti ostaju godinama, a ne mjesec ili dva te da je to velika sigurnosna prijetnja, ne samo za BiH već i za EU.

“Tamo ih je stotinjak tisuća i oni će krenuti prema Hrvatskoj preko BiH. Znate i sami da tu imamo različita mišljenja. Ono što ja zagovaram je vrlo energičan pristup, njihovo obeshrabrivanje, zaustavljanje i legalno deportiranje. Neki drugi misle da trebamo šutjeti, praviti nove kampove. Ja neću dozvoliti da se u Sarajevu napravi novi kamp za 3.000 ljudi, već imamo 3.000 ilegalnih migranata", kazao je svojedobno Radončić.

On je rekao da "BiH mora potpuno suverenistički i bez straha preuzeti odgovornost i jasno kazati da ne želi primati ilegalne migrante". "Prvo, što ne znamo njihov identitet, drugo, ne možemo ekonomski podnijeti taj teret. Kada to radi Mađarska, SAD, Poljska, to je normalno, a kada uradi netko od bošnjačkih političara, to je strašna jeres, tabu tema. I normalno je da RS nema nijednog migranta, kao i prostor gdje Hrvati većinski žive. Svi su navalili na Bošnjake i Ministarstvo sigurnosti. Ne želim na to pristati, ne moram biti ministar, ali neću otvarati granice za ilegalne migrante jer znam šta to znači za 5 ili 10 godina za ovu zemlju", rekao je bivši ministar sigurnosti.

No, za razliku od njega, aktualni ministar sigurnosti Selmo Cikotić, zamisao o deportiranju ilegalnih migranata iz BiH nazvao je "seksi idejom" i to je izjava koja će se još dugo pamtiti.

"Čuo sam mnoge zanimljive i seksi ideje o tome da migrante treba vratiti u zemlje porijekla. Međutim da biste to uradili treba vam puno pretpostavki", rekao je aktualni ministar i izazvao novu frustriranost žitelja USŽ-a kojima su migranti promijenili živote - na gore. Međutim, ministar Cikotić se osvrnuo i na "pozitivan aspekt".

"Imate reduciran turizam ili neke poslove na jednoj strani ali imate i povećanu potrošnju mnogih dobara zbog prisustva migranata koji kupuju, troše itd.", zaključio je državni ministar sigurnosti.

Na koncu, jasno je da je BiH na braniku sigurnosti EU-a od migrantske krize i to EU administracija vrlo dobro zna. Ali, pri tom nije toliki problem ni u BiH. Problem je puno, puno južnije i istočnije gdje su veliki igrači migrantske krize koji destabiliziraju i EU, a “mala” BiH je samo kolateralna šteta u toj globalnoj igri. Čini se da BiH svojih igrača nema.

Sraz civilizacija

Među ilegalnim migrantima u BiH najviše ih je iz Pakistana, Sirije, Maroka, Tunisa itd., a o kojem se civiliacijskom srazu radi pokazuju i informacije International Christian Concern (ICC) koji je objavio kako je nekoliko stotina kršćana iz Charara, četvrti u Lahoreu, (Pakistan) pobjeglo iz svojih domova nakon što su ljutiti muslimanski prosvjednici agresivno zaprijetili da će zapaliti njihovo susjedstvo.

Lokalni izvori kažu da su prijetili kršćanima nakon što je 22. prosinca lokalni protestantski pastor Raja Waris objavio na Facebooku post za koji muslimani tvrde da vrijeđa njihov vjerski osjećaj. Privremeno raseljeni kršćanin iz Charara Saleem Khokhar za ICC je rekao kako se pastor ispričao zbog posta i problem je riješen sljedeći dan. Protiv Warisa nije podignuta optužnica za bogohuljenje, međutim, on se sa svojom obitelji morao sakriti zbog prijetnji koje su im uputili lokalni ekstremisti koji su tražili i odrubljivanje pastorove glave zbog objavljivanja uvredljivog posta.

"Situacija je postala opasna kada se vidjelo da muslimani planiraju zapaliti kuće kršćana", rekao je Khokhar za ICC i naglasio kako je to natjeralo stotine kršćane da pobjegnu iz svojih domova. Policija je raspoređena u Chararu, ali unatoč njima mnogi su kršćani sklonište potražili kod prijatelja i rodbine.

"Ovo bi trebalo biti vrijeme radosti i proslave, ali mi smo izvan svojih domova i molimo rodbinu i prijatelje da nas zaštite i nahrane", rekao je Khokhar za ICC.

Regionalni menadžer ICC-a William Stark pozvao je pakistanske vlasti da zaštite domove kršćana. "Nitko ne bi trebao biti prisiljen napustiti svoj dom zbog objave na društvenim mrežama. Pakistanski zakoni o bogohulstvu ne smiju se zloupotrijebiti kako bi opravdali nasilje rulje. Prečesto su ti zakoni bili alat u rukama ekstremista koji su htjeli potaknuti vjerski motivirano nasilje nad manjinskim zajednicama", rekao je pritom Stark.

Inače, u Pakistanu su lažne optužbe za bogohuljenje raširene i često motivirane osobnom osvetom ili vjerskom mržnjom. Optužbe potencijalno mogu potaknuti linč, masovna ubojstva i prosvjede.

Otkako je Pakistan 1987. dodao odjeljke 295-B i 295-C zakonima o bogohulstvu broj optužbi za bogohuljenje naglo je porastao. Otada je više od 1 500 osoba u Pakistanu optuženo su za bogohuljenje. Budući da kršćani čine samo 1,6% ukupnog stanovništva Pakistana, 238 optužbi (15%) izrečenih protiv kršćana vrlo su nesrazmjerne. Trenutno je u ovoj zemlji u pritvoru 24 kršćana zbog optužbi za bogohuljenje, prenio je Katolički tjednik.