Kroz mostarsku Zračnu luku u 2021. godini prošlo je svega 1.944 putnika, uz 102 leta, potvrđeno je nedavno iz te luke iz koje kažu kako s takvim rezultatima poslovanja nikako ne mogu biti zadovoljni.
Podsjećamo, godinu dana ranije, odnosno 2021. kroz mostarsku zračnu luku prošlo je također mizernih 1.678 putnika. Ovog mizernog povećanja od 266  putnika više vjerojatno ne bi ni bilo da nije bilo europskih utakmica Veleža jer su na njih letjeli s mostarskog aerodroma i dolaska Red Bull-ovog aviona prilikom natjecanja u skokovima sa Starog mosta.

Pomaka i dalje nema

U mostarskoj zračnoj luci se nadaju se kako će im 2022. biti puno uspješnija.
 – S godinom koja je na izmaku ne možemo biti nimalo zadovoljni i nadamo se da će 2022. biti značajno uspješnija – kažu iz Zračne luke Mostar.
Što se tiče sljedeće sezone, Eurowings je najavio letove za Dusseldorf u ljetnom periodu i karte su već dostupne za kupovinu na njihovoj web stranici. Najavljuju se određeni letovi i kompanije Bosnian Fly.
Usto, u tijeku su pregovori s nekoliko niskotarifnih kompanija, kao i s tour operatorima koji organiziraju pakete za dolazak hodočasnika u Međugorje, ističu iz mostarske Zračne luke iz koje navode kako detalje o pregovorima koji su u tijeku, ne mogu otkrivati jer su na zahtjev tih kompanija vezani ugovorom o povjerljivosti.
Istovremeno, za održavanje i plaće zaposlenih na mostarskom aerodromu različite razine vlasti od gradske, županijske, federalne svake godine uplaćuju višemilijunske iznose za nikakve rezultate.

Nove financijske injekcije

Unatoč svemu višemilijunske injekcije različitih razina vlasti u mostarski aerodrom bit će plasirane i u novoj 2022. godini jer vlasti i dalje smatraju da Mostar kao turistička destinacija ovisi o dobroj prometnoj povezanosti, a ključ za privlačenje stranih turista je funkcionalna zračna luka.
Govoreći o ovoj temi gradonačenik Mario Kordić je kazao kako se gradska administracija intenzivno bavi pitanjem mostarske Zračne luke, pa je tako nedavno s Vladom Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) potpisan sporazum koji bi po njegovim riječima trebao oživjeti Zračnu luku Mostar.
-Radi se o sudskom potraživanju Grada prema Županiji. Našli smo model otplate tog duga HNŽ-a prema Mostaru. Dogovorili smo petogodišnji plan otplate gdje bi Grad Mostar u prve četiri godine imao po dva milijuna maraka u proračunu na konto naplate tih dugova. U dogovoru s Vladom HNŽ-a odlučeno je da se ta sredstva prioritetno koriste u razvoj Zračne luke – pojasnio je Kordić.
Po njegovim riječima, trenutno se radi na podizanju tehničkih standarda Zračne luke kako bi se zadovoljili svi sigurnosni aspekti, jer je to osnovni preduvjet za ulazak u pregovore s avioprijevozničkim tvrtkama.
-Biznis modeli pokretanja zračne luke svugdje u svijetu su jasni i zahtijevaju financijsku pomoć tim kompanijama u smislu subvencioniranja letova tako da će ti novci dobro doći. Ono što nas u ovom trenutku zabrinjava je covid situacija u svijetu. Gledamo što se događa, a ja se nadam da ćemo u četvrtom mjesecu imati stabilnu covid situaciju, potpisane ugovore s aviokompanijama i da će mostarska Zračna luka profunkcionirati - optimističan je prvi čovjek Mostara.
Isto je potvrdio i predsjednik Vlade Hercegovačko – neretvanske županije Nevenko Herceg koji je rekao da će osam milijuna maraka biti uloženo u taj projekt.
Herceg je kazao kako je na sajmu u Milanu gradonačelnik Mostara Mario Kordić načelno dogovorio aranžmane s WizzAirom, Eurowingsom, Air Dolomitiom i drugima.
Kako bi se ti planovi proveli u djelo Vlada HNŽ-a osigurat će do travnja ove godine 2,5 milijuna maraka za Zračnu luku, a s Gradom Mostarom bit će potpisan ugovor vrijedan 8 milijuna maraka koji bi, kako je rekao Herceg, trebao pokrenuti Zračnu luku Mostar.

Pada broj putnika, raste broj zaposlenih

Najveći broj putnika Zračna luka Mostar imala je još 2013. godine kad je zabilježeno njih 78.205, te 2015. godine kad je zabilježeno 75.244 putnika. Nakon 2015. godine broj putnika je u konstantnom padu, i prije Covid pandemije.
S druge strane rast broja zaposlenih je u konstantnom porastu pa je tako po dostupnim podacima u 2020. godini broj uposlenih iznosio 58, dok je godinu ranije taj broj iznosio 56.
U 2016. godini kad je zabilježen veliki pad, bilo je 57 uposlenih. U 2017. godini 52, a u 2018. godini broj uposlenih je bio 55. Primjera radi, davne 2013. godine, kad je zabilježen najveći broj putnika, broj uposlenika iznosio je 44. Službenih podataka o broju zaposlenih na kraju 2021. godine nije bilo.
Hoće li i koliko ulaganje od 2,5 milijuna maraka koje je najavljeno do travnja ove godine povećati broj putnika, a koliko broj zaposlenih u 2022. godini ostaje da se vidi.
Mnogi su skloni tvrditi da se uništavanje mostarskog aerodroma u suštini radi planski, i to kako bi se pogodovalo drugim zračnim lukama, pogotovo u određenim susjednim zemljama. Takve tvrdnje iznimno je teško dokazati, međutim brojevi koje imaju druge zračne luke u BiH i u susjednim zemljama govore o tome da svi mogu funkcionirati, rasti i poslovati čak i u pandemiji a da jedino Mostar, iz misterioznih razloga, ne može. J. S.