Piše: V.S.Herceg

Za razliku od 26. svibnja kada je Uprava civilne zaštite ŽZH proglasila 'corona free zonu', a aktivisti iz te županije peticijom tražili otvaranje granice sa susjednom Republikom Hrvatskom zbog povoljne epidemiološke situacije, danas ŽZH svakim danom evidentira nove slučajeve oboljelih. Isto je i u HNŽ-u, jednoj od najpogođenijih županija pandemijom, gdje su iz Zavoda za javno zdravstvo te županije 9. lipnja potvrdili da više nemaju nijednu zaraženu osobu. Na žalost, to je trajalo samo dva dana i u ovoj županiji ponovno raste broj oboljelih, što nije novina uzimajući u obzir i stanje u zemljama u okruženju.

Situacija se usložnjava u ŽZH-u

Vršiteljica dužnosti ravnateljice Zavoda za javno zdravstvo ŽZH-a, epidemiologinja dr. Andrea Jurić za Dnevni list je potvrdila porast broja novozaraženih u toj županiji.
"Bilježimo porast broja oboljelih i veći skok. Najviše oboljelih povezan je sa svadbom u Grudama, a imamo i klaster vezan uz jedan noćni klub u Makarskoj. Iza nas je i blagdan Velike Gospe i tek očekujemo posljedice, a pred nama je i nova školska godina što dodatno usložnjava cjelokupnu situaciju", rekla je dr. Jurić navodeći da "nije prevelik optimist".

Kako navodi, u toj županiji još nema točno određenog modela o polasku djece u škole, a posebno apelira na disciplinu. "Svi želimo normalizaciju i povratak na staro, ali to ne možemo bez discipline. Pojedini roditelji pišu peticije za povratak djece u škole, a teško im je staviti masku u tržnim centrima što je više nego neozbiljan pristup", komentira epidemiologinja. Ona se osvrnula na svoj angažman u općini Čitluk kada se bilježio jedan veliki klaster oboljelih: "Čitlučani su slušali i bili disciplinirani i situacija se normalizirala. Sada je malo teže i moramo inzistirati na više odgovornosti i ozbiljnosti", zaključila je ona.

Na stotine u samoizolaciji

Međutim, dok se svakim danom broj novooboljelih povećava, višestruko se povećava i broj osoba kojima je zbog predostrožnosti i kontakta s oboljelim određena samoizolacija, što je dodatni problem. Primjerice, podatcima Zavoda za javno zdravstvo ŽZH-a, 6. kolovoza u toj županiji registrirano je 4 novooboljela i do tada ukupno 43 osobe pozitivne na koronavirus, ali i ukupno 99 osoba kojima je propisana samoizolacija.
No, već 19. kolovoza bilježi se 37 novozaraženih od testirane 82 osobe tijekom 24 sata. Također, ukupan broj osoba koje se nalaze u samoizolaciji je čak 276. Grude su na prvom mjestu sa 73 oboljela, potom Široki Brijeg sa 49, Posušje sa 43 i Ljubuški sa 17.
U usporedi s novim podatcima o oboljelima u HNŽ-u, sa stanjem od 19. kolovoza, u ŽZH-u je taj broj veći za 11. Prema covid-statistici Federalnog ministarstva zdravstva, - taj dan od 204 testirana zabilježeno je 26 pozitivnih slučajeva.
Međutim, unatoč visokim brojevima pozitivnih na korona virus, u Klinici za infektivne bolesti SKB, po jučerašnjoj statistici, liječi se 29 oboljelih, od koji su 3 na invazivnoj i 2 na neinvazivnoj mehaničkoj ventilaciji dok su ostali klinički stabilno.
Svakako dobra vijest je i to da je u HNŽ-u od 1.009 ukupno potvrđenih i 324 aktivna slučaja, 665 osoba izliječeno, ali i, na žalost, 20 preminulo.
Ovaj omjer znatno je drukčiji u ŽZH-u gdje je, po statistici Federalnog ministarstva zdravstva, od ukupno potvrđena 336 slučaja, sada 210 aktivnih slučajeva, 121 ukupno izliječenih i 5 preminulih osoba kod kojih je utvrđen pozitivan rezultat na COVID-19.

5 'stresora' samoizolacije'

Liječnici upozoravaju i na sve prisutnije posljedice samoizolacije za čovjeka te su detektirali '5 glavnih stresora': Trajanje karantene – izolacija koja traje više od deset dana, izaziva i više stresa; Strah od infekcije – ljudi podjednako teško prihvaćaju mogućnost vlastite zaraze kao i mogućnost da zaraze druge, pogotovo članove obitelji; Frustracija i dosada – vrlo uznemirujućim se smatra zatvorenost, gubitak uobičajene rutine te smanjeni socijalni i fizički kontakt, što uzrokuje frustraciju, dosadu i osjećaj izoliranosti od ostatka svijeta; Nedovoljne zalihe – izgleda da ljudi imaju urođeni strah od gladi te im se svaka potrepština koja je i u karanteni dostupna čini nedostatnom za preživljavanje i Nedovoljna informiranost – osuđeni na vijesti i informacije koje dobivaju iz vanjskih izvora, ljudi često stvaraju svoju paralelnu sliku svijeta koja može biti neutemeljena, paranoidna i puna predrasuda.