SARAJEVO - Nalazi najnovijeg istraživanja o medijskim slobodama u BiH, predstavljenog jučer u online-formatu u povodu 3. svibnja, Svjetskog dana slobode medija, u organizaciji Udruženje „BH novinari“ i Fondacije „Friedrich Ebert“, pokazuju da građani/ke BiH najviše vjeruju medijima i vjerskim institucijama (76% ispitanika), dok većina ispitanika smatra da sloboda medija gotovo i da ne postoji i da su ključne prepreke slobodi izražavanja, sigurnom i dostojanstvenom radu novinara, politička klima i pritisci kao i financijska ovisnost.

 Istodobno, gotovo dvije trećine ispitanih smatra da političke stranke i političari imaju najveći utjecaj na medije i medijske slobode u zemlji.

Trend nekažnjivosti napadača i onih koji prijete novinarima i dalje visok

Kako je istaknula glavna tajnica Udruženja „BH novinari“ Borka Rudić, iznimno je važno analizirati što građani drže da dobivaju od medija i kako razumiju medijske slobode, tj. što karakterizira slobodu izražavanja općenito, uključujući pritom i javnu odgovornost medija.

Rudić je dodala da je istraživanje provedeno metodom telefonskih intervjua na uzorku od 504 građanina iz cijele BiH od 11. do 29. ožujka 2021., a da su se glavna istraživačka pitanja odnosila na mišljenje građana o razini medijskih sloboda i poštivanju prava novinara, prepoznavanje političkih utjecaja i pritisaka na medije, glavne prepreke slobodom novinarstvu te na povjerenje građana u različite vrste medija, uključujući i to koji su im mediji ključni izvori informacija te koliko javni medijski servisi u BiH ispunjavaju informativne potrebe građana i  druge obveze prema javnosti.

Referirajući se na medijske slobode i sigurnost novinara, Rudić je kazala da se, prema pokazateljima kojima raspolaže Linija za pomoć novinarima, od 69 registriranih napada na novinare u 2020. godini njih 75% vezuje za političare i javne dužnosnike, koji, kako navodi, prednjače u ugrožavanju medijskih sloboda. 

Ukazala je i da se povećava broj tužbi protiv novinara za klevetu kao i na sve rašireniju pojavu izostanka sankcioniranja napada na novinare od nadležnih institucija te istaknula da u državama u kojima se cijeni medijske slobode i poštuje zakon, svi napadači na novinare budu primjereno sankcionirani.

Sve lošija slika i na globalnom planu

Na značaj ostvarivanja odgovarajućeg stupnja medijskih sloboda ukazao je i direktor Fondacije „Friedrich Ebert“ u BiH Peter Hurrelbrink, koji je istaknuo da bez slobode medija nema ni demokracije. I on je podsjetio na poteškoće i opasnosti s kojima se novinari suočavaju u aktualnoj situaciji opterećenoj pandemijom koronavirusa te u pogledu borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije. Hurrelbrink je naveo da smo svjedoci sve lošije slike na globalnom planu u smislu medijskih sloboda kao i učestalih napadi na novinare, nažalost, nerijetko i sa smrtnim epilogom.

Predsjednik Udruženja “BH novinari“ Marko Divković iznio je podatak da je, promatrano u globalnim razmjerima, BiH, prema indeksu slobode medija (istraživanje 'Reportera bez granica') zadržala 58. mjesto, što dokazuje da nema napretka. Kako je dodao, nemoguće je očekivati da se u uvjetima rada novinara u BiH išta poboljša budući se ni u državi ništa ne poboljšava.

“Svi elementi koji se, općenito, tiču slobode rada novinara ne idu nam u prilog, uključujući ekonomske, političke i sigurnosne“, kazao je Divković dodavši da polovina novinara radi za prihode od oko 600 KM, dok ih oko 40% nema riješen radno-pravni status.

U diskusiji u kojoj su sudjelovali novinari iz cijele BiH te predstavnici akademske zajednice i nevladinog sektora, konstatirano je da su sigurnosni uvjeti za rad medijskih djelatnika u BiH sve gori a poržavajući je i podatak da gotovo svaki četvrti ispitani drži opravdanim napadati novinare što, uz pritisak vlasti, uvelike usložnjava njihov rad i u ionako složenim općim okolnostima.