Nestabilne i opasne dionice, kao i loša putna infrastruktura, već godinama predstavljaju svakodnevnicu u Bosni i Hercegovini. Umjesto izuzetka, ovakvo stanje postalo je pravilo, a stručnjaci upozoravaju da posljedice nisu samo otežano kretanje, već i veliki broj saobraćajnih nesreća sa tragičnim ishodima, javlja BHRT.

Jedan od primjera ozbiljno narušene infrastrukture jeste obilaznica na pravcu Foča–Kalinovik–Sarajevo, koja je u izrazito lošem stanju.

Opasne dionice
Ništa bolja situacija nije ni u mjestu Dusina kod Fojnice, gdje se mještani još od poplava 2024. godine suočavaju s uništenom cestom koja im otežava svakodnevni život.

“Moram istaći da je mišljenje većine mještana da se ovoj problematici trebalo pristupiti sa više sluha, posebno sa viših instanci vlasti, uključujući federalni nivo. Regionalne ceste našeg kantona su zaista doprinijele realizaciji ovog puta”, kazala je Esma Salčinović, predsjednica mjesne zajednice Dusina.

Problem propalih i oštećenih puteva direktno utiče na sigurnost sudionika u prometu. Vožnja takvim dionicama postaje rizična, a statistika pokazuje ozbiljnost situacije – svake godine u Bosni i Hercegovini u prometnim nesrećama život izgubi između 250 i 300 osoba.

“Stanje na magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima ne zadovoljava standarde. Većinom su te saobraćajnice izgrađene 80-ih godina prošlog vijeka. U BiH svake godine od 250 do 300 ljudi smrtno strada u saobraćajnim nezgodama i sigurno je da je putna infrastruktura jednim dijelom uticala na njihov nastanak”, upozorava Adis Imamović, stalni sudski vještak prometne struke.

Skupa ulaganja
Iako se sredstva za puteve izdvajaju kroz registracije vozila i akcize, ulaganja i dalje nisu dovoljna da bi se stanje značajno popravilo. Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto ističe da su infrastrukturni projekti izuzetno skupi i dugotrajni.

“Vozači često imaju osjećaj da moraju preticati spora vozila, poput kamiona ili prikolica, čime se dodatno izlažu opasnosti. Ulaganja postoje, ali su daleko ispod potrebnog nivoa”, poručio je Forto.

Na važnost ulaganja ne samo u infrastrukturu, već i u edukaciju vozača, ukazuju i iz BIHAMK-a.

“Naravno da treba ulagati u ceste, ali i u saobraćajnu kulturu i edukaciju”, rekao je Rasim Kadić, generalni sekretar BIHAMK-a.

Edukacija mladih
U cilju povećanja sigurnosti na cestama, BIHAMK je organizovao edukativni program za srednjoškolce, kroz koji su učenici imali priliku da se upoznaju s realnim situacijama u prometu.

“Ovdje smo imali simulacije prevrtanja vozila i sudara. Iako još nemamo vozačke dozvole, mogli smo osjetiti kako to izgleda u stvarnosti”, kazao je Adnan Baltić iz Srednje škole za promet i komunikacije.

Dok veliki broj puteva širom zemlje ostaje u lošem stanju, građani svakodnevno putuju s neizvjesnošću. U vremenu kada politička pažnja često ide ka predizbornim kampanjama, sigurnost na cestama za mnoge ostaje pitanje od životne važnosti, prenosi Fokus.