Nedostatak pozornosti (ADHD) je neurološki poremećaj koji utječe, kako na djecu, tako i na odrasle. No, prema riječima dr. Amera Smajkića, iako je to kronično stanje, moguće je da, uz odgovarajući tretman, osobe s ADHD-om dožive značajno poboljšanje simptoma. Dr. Smajkić je psihijatar za djecu, adolescente i odrasle u Chicagu te je specijaliziran za liječenje anksioznosti, ADHD-a, depresije, bipolarnih poremećaja, razvojnih problema..

- ADHD, poremećaj pozornosti, neurološki je razvojni poremećaj koji utječe, kako na djecu, tako i na odrasle a može utjecati na različite aspekte svakodnevnog života, uključujući trajanje pozornosti, kontrolu impulsa i hiperaktivnost. Osobe s ADHD-om mogu imati poteškoća u zadržavanju fokusa na zadaćama, organizaciji aktivnosti, upravljanju vremenom i kontroliranju impulse, pojašnjava dr. Smajkić za Fenu. 

Kako je precizirao, ADHD se može manifestirati na različite načine kod pojedinaca, ali postoje neki uobičajeni načini na koje se očituje u općoj populaciji, kao što je nepažnja, jer osobe s ADHD-om mogu imati poteškoća u održavanju pozornosti na zadaćama ili aktivnostima, što im otežava praćenje uputa ili završavanje zadaća. Te osobe mogu djelovati zaboravno, često gubeći stvari potrebne za vršenje zadaće ili aktivnosti, često prelazeći s jedne nezavršene aktivnosti na drugu. I hiperaktivnost kod ADHD-a može se očitovati kao nemir, vrpoljenje ili nemogućnost mirnog sjedenja u duljem vremenskom razdoblju, što je zamjetno i kod djece, i odraslih. 

Oni mogu imati poteškoća u sudjelovanju u slobodnim aktivnostima i često osjećaju prisilu biti u pokretu. Osobe s ADHD-om mogu imati poteškoća s kontrolom impulsa, djelujući bez potpunog razmatranja posljedica svojih postupaka, što može dovesti do prekidanja drugih, izricanja odgovora u razgovorima ili sudjelovanja u rizičnim ponašanjima bez promišljanja o mogućim ishodima. Isto tako, takve osobe mogu imati problema s organizacijom zadaća i aktivnosti, što dovodi do osjećaja preplavljenosti ili razbacanosti. Mogu imati poteškoća s upravljanjem vremenom, često kasneći ili podcjenjujući koliko će vremena trebati za završetak zadaća. 

- ADHD može utjecati na društvene vještine, što otežava pojedincima održavanje odnosa ili snalaženje u društvenim situacijama. Često prekidaju druge, imaju poteškoća s preuzimanjem reda u razgovorima ili s razumijevanjem društvenih signala, kaže dr. Smajkić i dodaje da simptomi ADHD-a mogu značajno varirati među pojedincima i mogu se mijenjati tijekom vremena. Također, simptomi mogu biti pod utjecajem faktora poput dobi, okoline, koegzistirajućih stanja i individualnih mehanizama suočavanja. Uz opasku da točan uzrok ADHD-a nije u potpunosti razumljiv, on dodaje da istraživanja sugeriraju na kombinaciju genetskih, neuroloških, okolišnih i razvojnih faktora. ADHD je složen poremećaj, a međuigra tih faktora vjerojatno varira od osobe do osobe.

Liječenje psihološkim intervencijama

ADHD je godinama smatran stanjem koje utječe samo na djecu i adolescente no, prema riječima dr. Smajkića, to je prilično uobičajeno psihičko ili mentalno zdravstveno stanje koje utječe i na odraslu populaciju. Govoreći o tome što je ključno znati o ADHD-u kako bi se bolje razumjelo i pomoglo osobama koje se s njim suočavaju, sugovornik Fene kaže da su to prepoznavanje simptoma, utjecaj na svakodnevni život, smanjenje negativnog socijalnog utjecaja ili stigme, suradnja i podrška. Mogući tretmani za osobe s ADHD-om su lijekovi, psihoterapija, modifikacija načina života koja podrazumijeva redovitu tjelesnu aktivnost, zdravu prehranu, adekvatan san. Iako je ADHD kronično stanje, moguće je da osobe s ADHD-om dožive značajno poboljšanje simptoma uz odgovarajući tretman. 

- Rana identifikacija i intervencija mogu poboljšati ishode za osobe s ADHD-om. Početak tretmana rano, posebno u djetinjstvu, može pomoći umanjiti utjecaj simptoma ADHD-a na akademski, socijalni i emocionalni razvoj, ukazuje dr. Smajkić koji, uz opasku da nije upoznat s epidemiološkim studijama o ADHD u BiH, navodi da već duže vrijeme postoji problem nedostatka stimulanata (Ritalin, Adderall, Concerta i drugi) u BiH, koji do danas nisu stavljeni na listu prioritetnih lijekova, tako da ti lijekovi uopće nisu dostupni te ih se ne može prepisati. - Pacijenti u BiH se, uglavnom, liječe psihološkim intervencijama i lijekovima koji nisu iz grupe prve linije izbora lijeka za ta oboljenja, što je izvjesno razočaranje i za pacijente i za one koji ih liječe, rekao je on za Fenu i najavio da će u okviru “Dana BHAAAS” u Sarajevu organizirati dva simpozija na kojima će se govoriti upravo o ADHD-u na temu “Mentalno zdravlja djeteta” te o pedijatriji.