Kako od investitora koji  uložio u projekt 240 milijuna eura koji nije pristao platiti reket postati osumnjičenik u Hrvatskoj!? Kakvu to poruku Hrvatska šalje poduzetnicima koji žele investirati u nju?

Dokazi koji upućuju da su optužbe koje se stavljaju na teret vlasniku tvrtke Lager Milenku Bašiću i direktoru te kompanije Draganu Stipiću neosnovane, moglo bi u konačnici biti jasna poruka drugim velikim poduzetnicima da se u Hrvatsku uopće ne isplati ulagati.

Uopće nije tajna, ucjene, reket, mito…, sve su to 'normalne' pojave s kojima se brojni poduzetnici susreću kada pokušavaju surađivati s državom Hrvatskom čija je administracija lako podložna koruptivnim djelima.

Podsjetimo, u slučaju afere Vjetroelektrane Krš-Pađene, jednom od dva kraka USKOK-ove istrage povezane s bivšom državnom tajnicom i bivšom gradonačelnicom Knina Josipom Rimac, Milenko Bašić, vlasnik projekta Vjetroelektrane Krš-Pađene, i Dragan Stipić, direktor u Bašićevoj tvrtki Lager, su osumnjičeni da su od Josipe Rimac tražili posredovanje radi pojedinih dozvola za svoju vjetroelektranu. Dvojici hercegovačkih poduzetnika određen je pritvor, ali oni su ga izbjegli jer se nalaze u BiH odakle tvrde da je njihov jedini 'grijeh' taj da su odbili dati mito od milijun i pol kuna predstavniku Hrvatskih šuma, te da im je pritvor određen potpuno neopravdano zbog čega su njihove kompanije koje posluju diljem regije pod otežanim poslovnim pritiskom jer trpe velike štete.

Kako je moguće da se može 'pogodavanjem' nazvati činjenica da je spomenuti vjetropark među prvim započeo ulaganje u razvoj još 2003 godine, a zadnji sagrađen od 20-ak ukupno izgrađenih vjetroparkova (zbog raznih peripetija i administrativnih ograničenja, promjena zakona, a na kraju i opstrukcija),

Neka javnost zaključi da li je pogodovano nekomu tko prvi započne ishođenje dozvola a zadnji sagradi, a u međuvremenu mnogi upadnu na njegovo mjesto u kvotama i poticajima? Važno je  naglasiti da svi dosada izgrađeni vjetroparkovi u Hrvatskoj ali i u svijetu su građeni uz poticajni otkupne cijene jer su tako jedino bili financijski održivi, a države su ih poticale kako bi ispunile preuzete obaveze za udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji.

Glavni investitor u vjetropark, kompanija Lager, je ključni partner svjetskog giganta Hyundaia, za cijeli zapadni Balkan, tako da im se ovim slučajem za koji tvrde da je u potpunosti iskonstruiran neosnovanim optužbama narušava ugled renomiranih poduzetnika, ali i ugled Hrvatske kao zemlje otvorene za investitore.

Napominjemo da je Hyundai, čiji je Lager generalni predstavnik za regiju, povezivan sa otvaranjem proizvodnih pogona u RH, te je upitno kako će ovakve konstrukcije prema investitorima utjecati na strana ulaganja velikih korporacija.

Nevjerojatan propust USKOK-a – sumnja na mito koji ne postoji

Krenimo redom. Bašić i Stipić osumnjičeni su po tri točke. Osnova za pogodovanje utjecajem je sumnja da je Josipi Rimac obećano 45.000 eura kroz policu osiguranja koju je CEMP prema navodima istražitelja USKOK-a trebao potpisati s Generali osiguranjem gdje radi sestra Josipe Rimac, koja je potom trebala od brokerske provizije u iznosu od 92.000 eura 45.000 eura isplatiti Josipi Rimac. Potonja je zauzvrat trebala pogodovati za Bašića i Stipića kod HERA-e (Hrvatska energetska regulatorna agencija) i Hrvatskih šuma.

Do tih saznanja USKOK je došao prisluškujući razgovore Josipe Rimac i njezine sestre da pokušaju prodat policu osiguranja vjetroparka C.E.M.P.-u. Zanimljivo, u transkriptima razgovora Josipe Rimac vidljivo je da ona nikada o navedenom mitu nije razgovarala niti s Bašićem niti sa Stipićem. Odvjetnički tim spomenutog hercegovačkog dvojca posjeduje dokaze da CEMP nikada nije sklopio spomenutu policu osiguranja sa Generali osiguranjem. Čak što više, CEMP je osiguranje ugovorio sa Triglav osiguranjem nakon izgradnje vjetroparka, a prije toga, za vrijeme gradnje imao je policu osiguranja sa Izvor osiguranjem. Generali osiguranje je doista dalo i svoju ponudu, ali zbog nepovoljnih uvjeta nije ušao čak ni u uži izbor za najpovoljnijeg ponuđača. O ovome slučaju očitovalo se i samo Generali osiguranje negirajući bilo kakvu povezanost s navedenim pojedinostima vezano za slučaj Josipe Rimac.

Nejasno je na osnovu čega je USKOK iskonstruirao ovaj dio optužnice, koji će u daljnjem procesu biti vrlo teško 'održati'.

-Vidljivo je da je naš pritvor neosnovan za vrijeme istrage jer same police jasno ukazuju da sa Generali osiguranjem nikad nije niti postojala polica osiguranja, niti nas je Josipa Rimac ikada uvjetovala sklapanje police osiguranja sa Generali osiguranjem te prema tome se nema što istraživati niti nas po tom ima pritvarati, kazali su nam Bašić i Stipić.

Iz vidljivih dokumenta i ugovorenih polica osiguranja jasno je da C.E.M.P. nikada nije niti imao niti trenutno ima policu osiguranja sa Generali osiguranjem ili osiguranjem u kojem radi sestra Josipe Rimac.

Hrvatske šume im nezakonito uzele 34, 5 milijuna kuna

Drugo, Bašiću i Stipiću pritvor je određen jer se sumnjiče da su im Hrvatske šume pogodovale povlačenjem negativnih mišljenja za izdavanje Uporabne dozvole u prosincu 2019. i ožujku 2020. godine jer, kako USKOK tvrdi, nisu imali riješene imovinsko pravne odnose na državnom zemljištu.

Ipak, slijed događaja dokazuje da to nije istina, te da su u biti državne institucije doslovno iz CEMP-a silnim pritiskom 'izmuzle' čak i novac koji po zakonu nije smio biti naplaćen s tim da USKOK nije niti promatrao niti uzeo u obzir u svojoj istrazi Ugovor o izgradnji šumskih cesta izrađen i potpisan od strane Hrvatskih šuma i investitora čijim neispunjenjem od strane Hrvatskih šuma u konačnici je investitor oštećen za 34,5 milijuna kuna.

-Mi smo 13.12.2019. godine platili naknadu za služnost na održavanom zemljištu po obračunu Hrvatskih šuma i to na površine na kojima se nalaze naši objekti i koje će biti trajno zauzete, ali i na površine cesta u koje smo, po ugovoru potpisanim s Hrvatskim šumama, izgradili 40.000 metra šumskih cesta te u te ceste investirali i platili 29 milijuna kuna te bez naknade ih predali Hrvatskim šumama u trajno vlasništvo,a na koje imamo obavezu Hrvatskim šumama plaćati godišnje cca jedan milijun kuna za njihovo korištenje. Međutim procjenitelj iz Hrvatskih šuma prilikom obilaska završenih cesta zatražio je od naših ljudi 5 % provizije za njega i „njegove“ kako bi prihvatio vrijednost cesta iz troškovnika i plaćene fakture. Nakon našega odbijanja rekao je da nikada nećemo završiti papire sa Hrvatskim šumama, nažalost većina njegove prijetnje se obistinila i posljedica toga je situacija u kojoj se sad nalazimo.  Isto tako, zakonski smo imali smo pravo na izmjenu odluke o služnosti na državnom šumskom zemljištu koju je donio MIDIM u prosincu 2018., a koja je napravljena na osnovu 2. izmjene i dopune lokacijske dozvole izdane u lipnju 2017.,jer smo u travnju 2019 godine dobili 3. izmjena i dopuna lokacijske dozvole, ali po kojoj MIDIM nije izdao dopunu svoje odluke iz 2018. godine a po zakonu je morao. Po njoj bismo imali pravo na primjenu pravilnika koji je povoljniji za investitore, na to smo imali i zakonsko pravo, te bi u tom slučaju obračun bio cca pola milijuna kuna,tj. manji za 5,5 milijuna kuna te ne bi morali platiti Hrvatskom šumama nezakonito obračunatih 6,1 milijuna kuna za služnost na državnom šumskom zemljištu, a koje smo zbog ucjene na kraju platili, kazali su Bašić i Stipić.

Dakle, kroz odnos sa šumama kojima su predali ceste plaćene 29 milijuna kuna, a kasnije je na te ceste plaćeno još 6,1 milijuna kuna iako bi zakonska obaveza bila platiti samo 0,5 milijuna kuna, oštećeni su za 34,5 milijuna kuna.

-I sad još trebamo biti u pritvoru, a sve je posljedica činjenice da Hrvatske šume nisu ispoštovale Ugovor koji su i ponudile investitoru i na kraju potpisale ali su iskoristile samo prava po ugovoru ali ne i obaveze, poručuju Bašić i Stipić.

Njihove riječi potvrđuje i izjava ministra državne imovine Marija Banožića iz koje se iščitava da se MIDIM uopće ne smatra nenadležnim, već je odlučio ne primjenjivati propise jer smatra da to nije dobro za Republiku Hrvatsku.

-Moja osobna procjena i procjena službenika koji rade na tom predmetu bila je da to nije dobro za Republiku Hrvatsku, nije dobro za proračun Republike Hrvatske i to je bila naša procjena. Isto kao što je moja procjena da kod davanja ovakvih izjava moram biti uistinu oprezan, s obzirom na to da je riječ o istražnom postupku, izjavio je Banožić.

Međutim, zbog odugovlačenja MIDIM-a i Hrvatskih šuma 13.12.2019. godine Bašićev CEMP je platio nezakonito obračunatih 6.066.578,29 kuna po nezakonitoj i najskupljoj staroj tarifi, a koje su morali platiti jer su bili praktički ucijenjeni zbog rokova koji su isticali.

-Bili smo pritisnuti to platiti kako bi spasili status povlaštenog proizvođača a time i cijeli projekt. Nakon toga smo i potpisali ugovor o služnosti s Ministarstvom poljoprivrede na državnom zemljištu, napominje osumnjičeni dvojac.

Nevjerojatno je da USKOK nagog svega i dalje goni investitore a ne stvarne ucjenjivače koji isti način djelovanja vjerojatno imaju prema svim investitorima u Hrvatskoj. Da li takvo postupanje tjera investitore i koji su to interesi.

Nevjerojatan propust istražitelja–osumnjičeni da nisu u registru obnovljivih izvora energije iako je javan podatak da su u registru još od 2013 godine

Treće… Bašić i Stipić sumnjiče se da im je HERA (Hrvatska energetska regulatorna agencija) pogodovala izdavanjem Rješenja o statusu povlaštenog proizvođača iako, kako tvrdi USKOK, CEMP nije bio u registru obnovljivih izvora energije te da su istekli rokovi za stjecanje statusa povlaštenog proizvođača.

Međutim, jednostavnim uvidom u javni registar OIE na stranicama Ministarstva gospodarstva jasno je vidljivo da je CEMP sa sva tri svoja projekta ukupne snage 142 MW u registru već od 2013. godine. Ovaj podatak svaka osoba koja ima pristup internetu može provjeriti, tako da je naprosto nevjerojatno kako je to moglo promaknuti USKOK-ovim istražiteljima.

Također, Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača kaže u članku 7. da nositelj prethodnog statusa povlaštenog proizvođača mora do isteka roka predati zahtjev za stjecanje statusa povlaštenog proizvođača, dakle ne steći status povlaštenog proizvođača. Prethodni status povlaštenog proizvođača investitor je dobio:

- za Projekt Krš Pađene (80 MW) status od 24.12.2013. rok za podnošenje zahtjeva je bio do 24.12.2019. a Zahtjev je predan 20.12.2019.

-za VE Pađene (20 MW) status od 24.12.2013.., rok za podnošenje zahtjeva je bio do 24.12.2019., a zahtjev je predan 20.12.2019.

- za VE Krš Pađene Proširenje (42 MW) status 31.12.2013., rok za podnošenje zahtjeva je bio do 31.12.2019. ., a Zahtjev je predan 20.12.2019.

Nevjerojatno je da se na osnovu ovakvih propusta osumnjiči i pritvori najvećeg privatnog investitora u Hrvatskoj u proteklih nekoliko godina. Praktički, cijela optužnica protiv Bašića i Stipića temelji se na nizu vrlo klimavih konstrukcija za koje optuženici posjeduju čvrste kontra dokaze. Bez obzira na to, činjenica je da ih je Sud 'bacio' u pritvor, te da ih se sada smatraju bjeguncima pred hrvatskim pravosuđem iako se cijelo vrijeme nalaze na svojoj adresi na kojoj jedino imaju registrirano prebivalište. U kojem pravcu će slučaj ići, ostaje da se vidi.

Također ostaje da se vidi kako će se ovakvo postupanje prema najvećim investitorima u Hrvatskoj odraziti i na privlačenje novih investicija u Hrvatsku.

-U čijem interesu je isticanje nepotpunih i netočnih činjenica kako bi najvećeg privatnog investitora u Hrvatsku u proteklih nekoliko godina povezalo s pogodovanjem iako je među prvima započeo projekt a zadnji sagradio od ukupno dvadesetak izgrađenih vjetroelektrana dosada u Hrvatskoj. Je li to interes konkurencije koja želi zaustaviti daljnja ulaganja Lagera u obnovljive izvore energije i realizaciju njegovih sljedećih projekata ili nekog drugog ostaje za vidjeti, pitaju se osumnjičeni.

Kolike će biti posljedice ovakvih propusta ne samo za investitora nego dugoročno i za Republiku Hrvatsku te tko će odgovarati za njih i štete koje su prouzročile ostaje za vidjeti. J. S.