Aggeler: BiH treba inkluzivnu, sveobuhvatnu i transparentnu izmjenu Izbornog zakona
Veleposlanik Brian Aggeler, šef Misije OESS-a u BiH, prenio je razočaranje Misije činjenicom da nisu dogovorene ključne izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, unatoč godinama pregovora i brojnim krugovima diskusija te pozivima upućenim izabranim liderima BiH da konačno ispune svoje demokratske obveze.
- Kako se približavamo izborima 2024., a i onima nakon toga, Bosni i Hercegovini je potrebna inkluzivna, sveobuhvatna i transparentna izmjena Izbornog zakona, prvenstveno zara jačanja izbornog integriteta, sprječavanja izbornih prijevara te očuvanja demokratskih prava njenih građanki i građana, kaže Aggeler, koji je napomenuo da su potrebne izmjene i dopune jasno i u više navrata pobrojali i preporučili Ured OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) u svom Konačnom izvješću izborne promatračke misije u BiH za 2022., kao i Grupa država protiv korupcije (GRECO) Vijeća Europe te Venecijanska komisija.
Tehničke izmjene važne, no ne i dovoljne
- Iako su i tehničke izmjene važne, one nisu dovoljne ako sustav na brojne druge načine ostaje nefunkcionalan. Zbog sustavih nedostataka u Zakonu, podzakonskim aktima i postojećim praksama koje je identificirao ODIHR, dolazi do izvjesnog broja neregularnosti uoči, tijekom i nakon izbora a ti nedostaci mogu uveliko dovesti u pitanje sveukupnu valjanost izbora te utjecati na ishod tamo gdje je razlika u glasovima mala, precizirao je veleposlanik Aggeler i poručio da je, temeljem preporuka sadržanih u izvješćima ODIHR-a objavljenih nakon posljednjih izbornih krugova a kako bi nedostaci bili uklonjeni, žurno potrebno obaviti sveobuhvatnu reviziju pravnog okvira kako bi se uzelo u obzir sve neprovedene preporuke ODIHR-a i uklonilo postojeće nedostatke i nedosljednosti, priopćio je OESS.
- Sukladno dobroj međunarodnoj praksi, sveobuhvatni proces revizije treba biti otvoren, inkluzivan, kontultativan te se mora odvijati mnogo prije narednih izbora. Kako bi se osiguralo pravodobno formiranje, nepristranost i profesionalizam biračkih odbora te povećalo povjerenje zainteresiranih strana, vlasti bi trebale izvršiti reviziju metode imenovanja tih povjerenstava, što bi se moglo postići na način da se ograniči pravo na kandidiranje članova biračkih odbora samo na stranke koje imaju predstavnike u državnom i entitetskim parlamentima ili da se članove biraju s liste obučenog osoblja koju održava Središnje izborno povjerenstvo, dodaje Aggeler, te ukazuje i na potrebu da se razmotri dosljednu primjenu proceduralnih sigurnosnih te drugih mjera prevencije izborne korupcije, prijevare i neregularnosti, kao i stvaranje pravnih preduvjeta za testiranje i punu primjenu novih tehnologija u izborima.
Vlasti bi, nadalje, kako ističe šef Misije OESS-a u BiH, trebale osigurati adekvatnu i učinkovitu raspodjelu sredstava kako bi se osiguralo funkcionalnost SIP-a BiH kao institucije, uključujući i tijekom neizbornih godina, te je SIP-u BiH nužno osigurati sve potrebne resurse za zapošljavanje dovoljnog broja kvalificiranog osoblja, uključujući u odjele za reviziju, pravne poslove i IT, te za razvoj IT infrastrukture.
U tom je smislu OESS razočaran činjenicom da Vijeće ministara BiH još nije usvojilo Proračun BiH BiH za 2024., koji podrazumijeva i financijska sredstva potrebna za Lokalne izbore 2024.
Osigurati ujednačenu vrijednost glasova
- Kako bi se osiguralo ujednačenu vrijednost glasova, granice višečlanih izbornih jedinica i relevantni broj mandata bi trebalo periodično revidirati, i to daleko prije narednih izbora, sukladno domaćim zakonima, međunarodnim standardima i dobroj praksi, ukazao je Aggeler i dodao da bi, kako bi se povećala transparentnost financiranja kampanja i javnu odgovornost za financijske prekršaje, regulatornim okvirom trebalo propisati razmjerne i odvraćajuće sankcije za ta kršenja.
Šef Misije OESS-a u BiH na koncu je ponovio apel nadležnim vlastima u BiH da osiguraju integritet i transparentnost lokalnih izbora 2024. i da poduzmu konkretne mjere kako bi se izborne prijevare svelo na minimum.
- Na političarima je odgovornost vratiti povjerenje građana u integritet izbora u BiH a time i u demokraciju. Građani BiH to zaslužuju, zaključio je.