Redovna plenarna sjednica Ustavnog suda BiH planirana za 1. prosina, kada bi se na dnevnom redu mogao naći i zahtjev Željka Komšića sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti odredaba Ustava Federacije BiH koje je na dan održavanja Općih izbora 2. listopada nametnuo Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH.
Podsjetimo, član Predsjedništva BiH Željko Komšić je podnio apelaciju kako bi Ustavni sud BiH provjerio jesu li Schmidtove odluke kojima povećava boj izaslanika u domove naroda na njih 80 u skladu sa Ustavom BiH i u skladu s odlukom da se primijeni popisu stanovništva BiH iz 2013. godine.

Komšićev zahtjev
Visoki predstavnik je nedugo nakon zatvaranja biračkih mjesta za Opće izbore 2. listopada odlučio da Dom naroda Parlamenta FBiH ima 80 izaslanika, po 23 u svakom klubu naroda i 11 u klubu Ostalih. Ranije je bilo 58 izaslanika, po 17 u klubovima konstitutivnih naroda te sedam u klubu Ostalih. Nametnuo je i djelomične izmjene Ustava FBiH kako bi se izmjene Izbornog zakona mogle implementirati.
Osim te apelacije, Komšić je zatražio i privremenu obustavu dodjele mandata u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine do trentuka izjašnjenja Ustavnog suda BiH. Taj njegov zahtjev nije uvažen od strane Središnjeg izbornog povjerenstva, sa sve političke stranke uključujući i njegovu stranku ovih dana intenzivno sudjeluju u izborima za nacionalne klubove doma naroda, kao i za Klub Ostalih.
U Komšićevoj apelaciji kao najveća zamjerka se navodi primjena popisa iz 2013. godine dok se u izvršnoj vlasti primjenjuje popis iz 1991. godine. Indirektno, Komšić smatra da se na taj način proglašava implementiranim Aneks 7 Ustava BiH o završenom povratku.
Različita su razmišljanja o tome što bi mogao odlučiti Ustavni sud Bosne i Hercegovine, ali je više nego jasno da on može poništiti odluke Visokog predstavnika. Takav scenarij je jednom već viđen i to onog trenutka kada je Ustavni sud Bosne i Hercegovine neustavnim proglasio nametnute odredbe Statuta Grada Mostara i na taj način prouzročio krizu koja je rezultirala dugogodišnjim neodržavanjem izbora, ali se na kraju Izborni zakon BiH morao promijeniti u skladu sa sudskom odlukom. 

SDA bi ostala bez vlasti
Ukoliko Ustavni sud BiH poništi ovakvu odluku zaista bi se cijelo formiranje vlasti našlo u apsurdnoj situaciji. Do 1. prosinca vjerovatno će biti izabrani svi izaslanici u domo naroda i to po novoproglašenim pravilima, pa se postavlja pitanje što će se dogoditi ukoliko se takva izmjena proglasi neustavnom. U tom slučaju bi u dom naroda bio izabran 'svojevrsni' višak izaslanika i postavilo bi se pitanje koji bi od izabranih morali „odustati“ od dodijeljenih mandata i na koji ih način „oduzeti“.
Uslijed različitih spekulacija pojavila se i informacija da će Ustavni sud BiH odgoditi razmatranje Komšićevog zahtjeva za neku od narednih sjednica, ali je više nego zanimljivo da su sve stranke provođenjem izbora za dom naroda u biti prihvatile Schmidtovu odluku. Iako je sličnu apelaciju kao kadar SDA podnio i bivši član Predsjedništva BiH Šefik Dažeferović i dužnosnici te stranke zajedno sa DF-om Željka Komšića vode bjesomučnu borbu da 'osvoje' što više izaslanika pogotovo u bošnjačkom klubu Doma naroda Federacije BiH.
Na svojevrstan način Schmidtova odluka najviše je koristila upravo Stranci demokratske akcije jer da su ostala stara pravila stranke Trojke bi već odavno imale više nego dovoljan broj izabranih Bošnjaka u Dom naroda FBiH i dilema oko toga tko može a tko ne formirati vlast ne bi uopće bilo.

Promatrajući činjenice na taj način više je nego jasno da SDA jedno radi, a drugo želi, odnosno proglašavanje ovog dijela Schmidtove odluke bilo bi izrazito nepovoljno za tu stranku, pa zbog toga nije nikakvo čudo da žele implementirati rezultate izbora po novim pravilima.

Sud nepopunjen
Ono što bi moglo predstavljati problem u odlučivanju Ustavnog suda BiH, ako se izjašnjavanje oko ovoga odgodi jeste činjenica da će se Ustavni sud uskoro naći u problemu, jer je nakon odlaska Mate Tadića sa mjesta predsjednika Ustavnog suda (umirovljenje), u mirovinu otišao i Miodrag Simović.

Njihovi nasljednici daleko su od Ustavnog suda, jer imenovanja još uvijek nema. U Federaciji BiH je natječaj okončan, ali Radna grupa nikada nakon otvaranja koverti kandidata nije zasjedala, a sada su odlučili sve ostaviti novoizabranim zastupnicima. J. S.