Piše: V.S.Herceg

Dok pojedine političke stranke otvoreno negoduju zbog odluke Središnjeg izbornog povjerenstva o održavanju izbora u Mostaru 20. prosinca i to odvojeno od lokalnih izbora u ostatku BiH, a neki politički akteri još uvijek mudro šute, savjetnik za komunikacija Gradskog vijeća Grada Mostara, dr. sc. Mustafa Alendar komentira kako će novoizabrano Gradsko vijeće Mostara vratiti ravnotežu i relaksirati političke odnose u BiH, a naročito u Federaciji. Alendar ističe da je Mostar ključ političkih odnosa u BiH kojim će se otvoriti zamrznuti procesi.

Tek sada ćemo vidjeti koliko je nedostajao mostarski parlament'

-Ovo se ne odnosi samo na mogućnost Mostaraca da ponovno, nakon 12 godina uživaju svoje lokalno biračko pravo, već se odnosi na značaj Mostara, grada u kojem se nalazi ključ političkih odnosa u BiH. Ovim ključem će se moći otvoriti do sada zamrznuti procesi“, kaže dr.sc. Alendar, koji je, kao Savjetnik za komunikacije Gradskog vijeća Mostara, zadužen za njegovu javnu prezentaciju.

-Sada ćemo tek postati svjesni, koliko je mostarski parlament, zapravo, nedostajao na političkoj sceni cijele BiH, kaže dr.sc. Mustafa Alendar.

Također, on dodaje da, iako je Grad Mostar kao administrativna cjelina tehnički funkcionirao u posljednjih osam godina, službeni politički život kroz mostarsko Vijeće, kao prostor nadmetanja interesa, planova i namjera stranaka, a samim tim i postizanja dogovora i kompromisa - nije postojao.

-Gradsko vijeće će sada ponovo uspostaviti mogućnost oslobađanja političke energije, koja kasnije, kroz važnost i bitnost Mostara, kao oprobani koncepti, mogu postati službene agende stranaka na državnoj razini. To se neće dogoditi odmah, ove, pa ni sljedeće godine; tek nakon nekog vremena rada i djelovanja, analizira doktor društvenih znanosti Mustafa Alendar.

Grad fenomen u suvremenoj demokraciji

Podsjetimo, posljednji lokalni izbori u Mostaru održani su 2008. Dvije godine kasnije ustavni sud BiH stavio je izvan snage izborna pravila za taj grad ocijenivši kako ona u praksi znače nejednaku vrijednost glasova građana koji su birali fiksni broj vijećnika iz određenih gradskih područja, bez obzira na broj ljudi koji u njima žive.

Nakon toga, a posebice nakon presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu, a po tužbi mostarske političarke Irme Baralija protiv BiH da su joj neodržavanjem izbora kršena ljudska prava zbog neodržavanja izbora u Mostaru, trebalo je punih deset godina da bi se vladajuća hrvatska i bošnjačka stranka (HDZ BiH i SDA) dogovorile o novim pravilima izbora u tom radu.

Politički život u Mostaru osam godina skoro da i ne postoji, što je svojevrsni fenomen u suvremenoj demokraciji.