Kada ga je u srednjoj školi profesorica, zajedno sa još dva druga, optužila za krađu, odlikaš Almir Agić pobacao je sve sa stola, piše Radio Slobodna Europa.

Almir, kao i njegova dva tada optužena druga, su Romi, pripadnici manjine koja je najviše od svih manjina u Bosni Hercegovini (BiH) na udaru predrasuda i stereotipa. Posljednji izvještaj Europske komisije o napretku BiH na europskom putu navodi da su Romi najranjivija manjina u toj državi s najnepovoljnijim uvjetima.

Ostatak razreda u ovom slučaju stao je na njihovu stranu, kontaktirana je razrednica, Almiru je vladanje smanjeno sa pet na jedan i poslan je pet puta tjedno na razgovore za kontrolu bijesa.

-Naravno, ja se kajem zbog toga šta sam uradio, to je bila baš velika greška. I bilo je baš ružno od mene, priča sada 21-godišnji mladić u podcastu Radija Slobodna Europa.

Kaje se zbog toga što je pobacao stvari, ne zbog krađe. Jer ukrao, kako kaže, nije.

-Sve što sam uradio, ja sam uvijek priznao, kaže Almir. 

Na kraju, dodaje i psihologinja je shvatila da on nije takav tip, a razrednica mu je mnogo pomogla.

U zemlji, čiji je ustav Sud u Strasbourghu proglasio diskriminatornim upravo prema ovoj manjini, živi između 25.000 i 50.000 Roma, navodi UNICEF.

Osnovnu školu pohađa 69 posto romske djece, a 23 posto srednju, kažu u izvještaju Europske komisije o napretku BiH. Među onima koji su, uz sve prepreke, završili srednju školu je i Almir Agić. 

Kako je poslati romsku djecu u školu zna njegova majka Amira. Uvijek je bilo, kaže ona u podcastu, pogleda sa strane, bez obzira što su učili "išli čisti i uredni u školu."

Prva učiteljica koju je imao je bila divna, kažu oboje, no nakon što su iz Gladnog polja kod Sarajeva došli u Ilijaš, nastao je problem.

-Ja taj dan nikad neću zaboraviti. Spremila sam dijete, idem u školu da ga upišem da dijete nastavi školovanje. I na prvi pogled nastavnik kaže 'ja ovo dijete neću'. Rekoh, zašto nećete? 'Jednostavno neću, imam dovoljan broj učenika', priča ova samohrana majka, koja danas radi u agenciji za čišćenje.

No, pronalazak posla nije lagan. Uz odbijenice dolaze i stereotipi i situacije u kojima vas ljudi ne žele pustiti u kuću "jer imaju vrijedne stvari" ili ne žele da se presvlače na istom mjestu sa vama.

-Pa nisam ja lopov, da sam lopov, otišla bi nešto ukrasti ne bi došla tebi prozore da perem, govori ona.

Ipak, obrazovanje u ovoj obitelji nikad nije bilo upitno. Almir i njegov brat Amir završili su srednju školu, kao i njihova majka. 

-Djeca treba da se obrazuju, da se školuju, dodaje Almirova majka.

-Što više znaju, više će se izboriti. Više će uspjeti u životu. Znat će se obraniti od loših mišljenja, kaže Amira.

Najranjivija manjina u BiH

Ove godine bit će puno desetljeće i pol otkako je Europski sud za ljudska prava osudio Bosnu i Hercegovinu zbog diskriminatorskog odnosa prema Jevrejima i Romima pri izboru članova Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamenta BiH.

Presuda poznata pod nazivom "Sejdić i Finci" prema Dervi Sejdiću i Jakobu Finciju, podnositeljima tužbe, nikada nije implementirana. Dekada Roma, inicijativa 12 zemalja za postizanje veće inkluzije i integracije romske populacije okončana je 2015. godine.

-Jedini vidljiv napredak ostvaren u Dekadi inkluzije Roma je vjerojatno u obrazovanju. U mnogim zemljama postoji pozitivan trend kada je u pitanju pristup obrazovanju u ranom djetinjstvu, rekao je u ranijem razgovoru za Radio Slobodna Europa Jonathan Lee, menadžer za zagovaranje i komunikaciju Europskog centra za prava Roma.

Od svih 17 nacionalnih manjina koje žive u Bosni i Hercegovini, romska populacija je najugroženija.

-Antiromski stereotipi i predrasude, diskriminacija i anticiganizam i dalje ometaju njihovu društvenu uključenost, stoji u posljednjem izvještaju Europske komisije o napretku BiH na europskom putu.

Kako se u takvim uvjetima boriti za normalnu svakodnevnicu? Amira koja cijeli život radi i kaže da samo želi pošteno zaraditi, priča da su se susretali s raznim situacijama.

-Dok smo bili podstanari znalo se desiti da se sve dogovorite na telefon. Sve je super. Izdat će vam stan i vi dođete i onda vam kažu 'ja sam prije pet minuta izdao stan.' A vi imate dogovor da dođete da pogledate stan. Znači kad vas pogleda kaže 'ja sam izdao stan', priča Amira.

Pripadnici ove manjine suočavaju se s institucionalnim, ali i društvenim stereotipima i diskriminacijom.

Almir, koji danas piše poeziju, ima iza sebe napisanu knjigu, radi kao aktivista za brojne organizacije, kaže da se na početku fizički branio protiv diskriminacije. Jednom se u četvrtom osnovne potukao nakon što ga je jedan vršnjak vrijeđao. To, kaže, naravno nije bilo uredu.

-Onda sam počeo da pokušavam da se ne obazirem toliko, ali iako si navikao ti na to da si diskriminiran još uvijek te boli i to će uvijek biti tako, dodaje ovaj mladić.

Kaže, milijun je sitnica koje se nakupe tokom života.

-Kada te ne biraju na tjelesnom, kada te gledaju drugačije, kada čak ne kažu o tebi, ali ti znaš da pričaju o tebi, kad čuješ da pričaju o tebi, kad neće da se druže s tobom. Vremenom se stvari promijene, priča Almir, i ostatak razreda se kasnije krene družiti s tobom.

Obrazovanjem protiv diskriminacije

Almir, koji se nada da će upisati Fakultet političkih nauka i to na odsjeku za socijalni rad, kaže da je u životu krenuo naprijed samo zahvaljujući mami. Kada se osvrne, kaže, vidi svoje drugove koji nažalost nisu možda imali podršku koju je on imao.

-Onda sam shvatio gdje ne želim da završim. Da ja završim negdje gdje ne treba, a šta bi bilo sa mojom majkom?, pita se Almir.

Ovaj mladi pjesnik danas govori engleski, volontirao je u SOS selu, aktivista je u Asocijaciji mladih Roma Aksiom i Obrazovanje gradi BiH. Želi upisati socijalni rad upravo kako bi pomagao drugima.

-Ja sam sada u mogućnosti da pomognem nekome ili da uputim nekoga da mu, ako ništa otvorim oči, da pokušavam da mu promijenim pogled. Naravno, ja bih bio jako sretan kada bih bio u mogućnosti da iskorijenim diskriminaciju, ali nisam ni ja i nije još uvijek nitko i diskriminacija će da traje i traje i traje i mislim da nikad neće prestati.

A, diskriminacija, kaže ovaj mladić, prisutna je u svemu, pa čak i u ljubavi. Zbog toga je svoju knjigu poezije nazvao 'Kaktus u polju orhideja'.

-Imao sam takvu situaciju da sam se osjećao baš kao kaktusu polju orhideja. Samo zato jer sam Rom, kako kažu Ciganin, tamo gdje ne pripadam, u bašti koja nije moja, u kojoj ne trebam da budem.

No, obrazovanje je ključno, kaže, kako bi se umanjila diskriminacija.

-Jer je dosta drugačije te ljudi gledaju kad si obrazovan, kad si elokventan. Radi nešto i budi dobar u tome. Budi uporan. I promijenit će se to. Što više radimo na osobnom razvoju, jer je to jedini način za borbu protiv diskriminacije, kaže Almir.

Stope upisa romske djece u obavezno obrazovanje su porasle u BiH, navode iz Europske komisije, ali broj onih koji odluče da napusti školu je i dalje visok. U školama nema segregacije, ali nema ni učenja romskog jezika, a svjesnost o romskoj kulturi među ostatkom stanovništva je ograničen, piše RSE.