Amela je otišla, Benjamin se vratio, evo njihovih razloga (video)
Sa 35 godina, iako dotad zaposlena u Ministarstvu gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije, profesorica Engleskog jezika Amela Omerika, odlučila se za preseljenje u Njemačku.
Mnogo je razloga koji su uticali na ovakvu odluku, ali se jedan posbno izdvaja i on je bio ključan.
-Za odlazak iz BiH sam se odlučila zato što 30 godina nakon rata nisam vidjela nikakvu perspektivu u Bosni i Hercegovini. Posebno ne za moju djecu. I dalje su podjele na Bošnjake, Hrvate, Srbe i Ostale. Prilikom zapošljavanju to igra veliku ulogu. Nije bitna sposobnost ljudi. Bitno je kojem pod navodnicima “toru“ pripadam. Zbog svega toga odlučila sam se na odlazak, kazala je Omerika.
Brojke o odlascima iz Bosne i Hercegovine su zapanjujuće i zabrinjavajuće. Još s kraja rata prema podacima kojim raspolaže Unija za održivi povratak, godišnje bi zemlju napuštalo onoliko stanovnika koliko naseljava manje općine u Bosni i Hercegovini. Išlo se ustaljenom rutom za boljim životom. Preciznije podatke imaju od 2013. do danas, otkad se Unija detaljno bavi ovim problemom.
'Vani' se cijene ljudi
-Mi smo pratili od 2013. godine. Godine 2021. smo ustanovili da je otišlo 484.996 građana. U 2022. samo u Posavskom i Zapadno-hercegovačkom kantonu je otišlo oko 15 tisuća lica. Doboj i općine oko Dobija – 8000. Prema ukupnim podacima oko 600 tisuća ljudi je od 2013. do danas otišlo ili iselilo iz Bosne i Hercegovine, izjavila je Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak BiH.
Zemlje Europske unije uglavnom su utočište Bosancima i Hercegovcima. U ovim zemljama uspijevaju pronaći sve ono što nedostaje i ne uspijeva se uspostaviti u njihovoj domovini.
-Tamo si cijenjen kao radnik. Nije bitno ko si i čiji si. Što ovdje igra veliku ulogu. Mogućnost izbora poslodavca. Ako si nezadovoljan na nekom poslu, posla ima na sve strane, tražiš dalje... Ako ostaneš bez posla, nisi neosiguran. I dalje imaš mogućnost življena. Ne ostaješ na ulici. Sve je uređeno zakonom. Čovjek se osjeća zaštićenim. Sve su to razlozi da čovjek kaže: “Lijepo mi je ovdje, osjećam se sigurno, želim ovdje živjeti“, kazala je Amela Omerika.
Bez obzira na lošu bh. perspektivu, postoje i pozitivni primjeri – povratci državljana Bosne i Hercegovine, koji su kasnije u domovini pokrenuli biznise i prenijeli znanja i iskustva stečena u Evropskoj uniji. Benjamin Mešić se vratio iz Njemačke.
-Radio sam gore aktivno tri godine. Bio sam, naučio sam nešto novo. Vidio sam europske standarde koje ljudi koriste. Odlučio sam da se vratim u našu državu, da bi standarde koje sam gore naučio tamo mogao da prenesem ovdje. Financije u Njemačkoj jesu veće, ali to meni nije bilo najvažnije. Meni je važnije bilo da se ostvarim u karijeri kao geodet. Da doprinesem sebi i svojoj državi, kazao je Benjamin Mešić.
U Uniji za održivi povratak radili su edukacije, pomažući državljanima Bosne i Hercegovine da struku približe tržištu rada, a s ciljem ostanka u zemlji. Pozdravljaju projekte Europske unije, pokrenute s istim ciljem.
-Čuli smo da postoji projekat “Mobilizacija“. Dokle je to došlo i na koji način se radilo i da li se uspjelo zadržati? Sad je trend da se govori o neodlasku. Ali to je bez pokrića, izjavila je Mirhunisa Zukić.
Projekti
Niz je projekata Europske unije, koji su kao konačan cilj imali ostanak bh. gradana u zemlji. EU4Business je projekat vrijedan 16.1 milijun eura. Sufinancirali su ga Europska unija i Savezna Republika Njemačka do srpnja prošle godine, kako bi podržali razvoj privatnog sektora i jačali ekonomiju u Bosni i Hercegovini.
Projekat “Unapređenje istraživanja tržišta rada” u protekle dvije i pol godine pružao je podršku javnim službama za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini u unapređenju metodologije istraživanja tržišta rada, aktivnih mjera zapošljavanja, poboljšanju suradnje s poslodavcima i razvoju strategija zapošljavanja.
Novi kutak za majke s bebama i trudnice opremljen s kupatilima, vešerajem, dnevnim boravkom i drugim propratnim sadržajem u privremenom prihvatnom centru Ušivak u Hadžićima, otvoren je s ciljem unaprijeđenja postojećih sadržaja i osiguranja sigurnog i mirnog mjesta u kojem obitelji s bebama i malom djecom, kao i trudnice mogu obavljati higijenske potrebe, prati i peglati odjeću i provoditi mirno i vrijeme sa djecom dok brinu o njima. Objekat je prilagođen i za djecu s invaliditetom.
Delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini od 1996. realizirala je projekte u vrijednosti od preko 3,7 milijardi eura za rekonstrukciju, vladavinu prava, održivu ekonomiju, obrazovanje i zapošljavanje, transport, poljoprivredu i ruralni razvoj te druge ključne oblasti u zemlji.
U proteklom desetljeću Delegacija je implementirala oko tisuću projekata, ukupne vrijednosti blizu milijardu eura grantova.
Dnevni List