Najviši predstavnici Europske unije (EU), lideri zemalja Berlinskog procesa (Njemačka, Francuska, Italija, Velika Britanija i Poljska) te lideri zemalja Zapadnog Balkana na današnjoj bi video-konferenciju trebali odobrtli višegodišnji akcijski plan pod nazivom Zajedničko regionalno tržište (Common regional market).
Tim povodom, šef Političkog odjela Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) Amer Kapetanović, dugogodišnji bh. diplomat na privremenom radu u toj organizaciji, ukazao je u razgovoru za Fenu na ključnu ulogu Vijeća u tom projektu. “RCC je koordinirao, draftirao i katalizirao regionalnu političku suglasnost za akcijski plan za zajedničko tržište. Surađivali smo na dnevnom osnovu s Europskom komisijom, relevantnim organizacijama, poput CEFTA-e i Transportne zajednice, Regionalne trgovinske komore te s vladinim predstavnicima“, kaže Kapetanović uz napomenu da rečeno predstavlja kontinuitet angažmana RCC-a još od Samita Berlinskog procesa u Trstu, kada je usvojen višegodišnji akcijski plan za zajednički ekonomski prostor 2017.-2019., koji je omogućio smanjenje cijena roaminga na Balkanu kao preduvjet za ukidanje roaminga s EU-om te stvorio uvjete za povećanje izravnih stranih ulaganja za 35%. “Također, stvorili smo solidne uvjete za buduće procese za automatsko priznavanje akademskih kvalifikacija na Balkanu, mobilnost radne snage …“, dodaje on.

Značaj političkog opredjeljenja

Govoreći o tome što konkretno građani regije dobivaju akcijskim planom Zajedničko regionalno tržište, sugovornik Fene ukazuje da se dobitak mora razumjeti na dvije ravni - političkoj i tehničkoj. “Političko opredjeljenje je jako bitno jer jasno pokazuje da, želimo li biti dijelom europskog zajedničkog tržišta, moramo smoći snage i pameti to prvo napraviti u regiji te pokazati da smo dostojan partner a ne čekati da svi jednoga dana „odemo u EU“, već odmah i sada EU dovesti ovdje u smislu standardizacije i povezivanja“, pojašnjava Kapetanović. Nadalje precizira da se tehničko-ekspertna ravan ogleda se u osnovnim ciljevima: stvoriti jedinstven regionalni industrijski i inovacijski prostor, jedinstven digitalni prostor, što će konzekventno dovesti i do stvaranja jedinstvenog investicijskog prostora. To se mora temeljiti na apsolutnoj slobodi kretanja roba, ljudi i kapitala, što sada nije slučaj, a što se želi postići do 2024.
Što se tiče tzv. inicijative 'mini Schengen', kaže da ona podrazumijeva intenzivniji rad na ostavrenju slobode kretanja roba, ljudi i usluga i kapitala u regiji s ciljem ostvarenja pridruživanja EU. “Nije riječ ni o kakvoj zamjeni europrocesa nekom novom geopolitičkom sferom, već o kataliziranju jedne nove, europske dimenzije regionalne suradnje. EU čvrsto stoji iza ovog plana. Bitno je napomenuti EU potporu uspostavi jamstvene sheme za Zapadni Balkan, koja će omogućiti potrebna investicijska jamstva za mobiliziranje 20 milijardi eura investicija u infrastrukturu, zelenu tranziciju, cirkularnu ekonomiju, itd…“, napominje Kapetanović koji, u kontekstu slobode kretanja, drži da konačno treba ukinuti vize između BiH i Kosova.

Suglasje s općeprihvaćenim i utvrđenim načelima i prioritetima vanjske politike BiH

Odgovarajući na upit zašto Vijeće ministara BiH na prošlotjednoj sjednici predsjedatelju Vijeća Zoranu Tegeltiji nije dalo suglasnost da na Samitu Berlinskog procesa glasa za navedeni plan, šef Političkog odjela RCC-a rekao je da je to, koliko on poznaje stvari, ustavna nadležnost Predsjedništva BiH. “Siguran sam da članovi Predsjedništva BiH na pravi način razumiju ovaj proces i da će svakako još danas dati suglasnost najvišim bh. predstavnicima da potvrde ovakav proeuropski i proregionalni stav BiH na Samitu lidera Zapadnog Balkana i EU-a 10. studenog“, kaže Kapetanović, koji drži da je to imperativ koji je potpunosti u suglasju s općeprihvaćenim i utvrđenim načelima i prioritetima vanjske politike BiH.