Prema podacima do 2020. godine, u pravosuđu Republike Srpske je, unatrag 12 godina, zastarjelo gotovo 600 predmeta, od čega više od pola protiv poznatih počinitelja, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže (BIRN) BiH. Dok tužitelji problem vide u nizu objektivnih razloga zastare, poput nedostupnosti osumnjičenih i optuženih, pravni stručnjaci drže da su zastarjeli koruptivni predmeti znak za uzbunu.

Damjan Ožegović iz organizacije Transparency International BiH smatra da zastare predmeta najčešće dolaze u slučajevima koji su politički podobni, što potkrepljuje iskustvom u praćenju brojnih sudskih postupaka u kojima su zapazili veliki utjecaj politike na pravosuđe, tj. na tužiteljstva i sudove. “Tu nije riječ samo o visokoj politici, već i o onima koji su na nižim razinama. I dužnosici na nižim pozicijama imaju priliku utjecati na pravosuđe preko svojih poznanstava. (…) Svi nositelji pravosudnih funkcija bi trebali proći kroz detaljnu provjeru kompetencija, pozadinskih veza kao i imovinskih kartona. Upravo taj stup koji se odnosi na njihove pozadinske veze je vjerojatno ključan u zastari kaznenih postupaka”, kaže Ožegović. U razdoblju od 2008. do 2020. fodine, u čak 579 predmeta došlo je do zastarjelosti kaznenog gonjenja protiv poznatih počinitelja u okružnim tužiteljstvima u RS-u, objavilo je Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće (VSTV) BiH.

Objektivni razlozi?

Od tog broja, čak 396 predmeta koji su se vodili protiv 355 poznatih izvršitelja kaznenih djela je bilo u nadležnosti Okružnog javnog tužilaštva (OJT) Banja Luka, čiji glavni tužitelj Zoran Bulatović smatra da postoji niz objektivnih razloga zastare predmeta. “Ured disciplinskog tužitelja prati i poziva na odgovornost tužitelje. Kada je riječ o obustavljenim istragama ili slučajevima zastare, VSTV BiH traži izvješće za svaki slučaj gdje je nastupila zastara. Postoje objektivni razlozi za zastaru. Prije svega, mi i danas zaprimamo prijave za događaje koji su se dogodili prije pet, šest, pa i deset godina, gdje je već nastupila zastara”, kazao je Bulatović za BIRN BiH i dodao da je problem i činjenica da je niz osoba nedostupan godinama, zbog čega predmeti također zastare. On podsjeća da je u srpnju 2017. godine stupio na snagu izmijenjeni Kazneni zakon RS-a koji je drastično skratio rokove zastare. Prema tom Zakonu, zastara teče od dana počinjenja djela. Ured disciplinskog tužitelja je, kako se navodi u odgovoru BIRN-u BiH, u proteklih nekoliko godina podnio tužbe protiv četiri tužitelja okružnog ili Republičkog tužiteljstva RS zbog povrede dužnosti koje su doprinijele nastupanju zastara kaznenog gonjenja i u svim predmetima je utvrđena disciplinska odgovornost.

Zastara koruptivnih predmeta – znak za uzbunu

Ivanka Marković, profesorica kaznenog prava na Pravnom fakultetu u Banja Luci kaže da je znak za uzbunu ako su zastarjeli koruptivni predmeti.  “To je onda znak da ne postoji, ne samo politička volja, već ni volja onih koji su najodgovorniji za zaštitu sviju nas od koruptivnih radnji, za poduzimati ono što je bitno po Zakonu o kaznenom postupku, tj. pokretati istrage i provoditi kaznene postupke za koruptivna ponašanja”, kaže Marković i dodaje da se, ako se radi o situacijama kada je počinitelj kaznenog djela bio nedostupan, tj. da nije bio u RS-u, onda može govoriti o opravdanju za protok vremena koji je doveo do zastarjelosti. Prema njenim riječima, kao i većina javnosti, i sama stječe dojam da se pravosuđe drugačije odnosi prema osobama koje imaju određenu funkciju u odnosu na druge građane. “Ako ste negdje na višim funkcijama, ako ste netko tko obnaša određenu funkciju koja podrazumijeva pristup određenim informacijama, onda ste više zaštićeni u odnosu na osobu koja nema sve te mogućnosti i mislim da, zapravo, postoji jedno veliko raslojavanje društva koje je očito sada i u sudskim postupcima. A najgore je što se to raslojavanje društva i različitih pozicija građana ogleda upravo u vođenju, točnije nevođenju kaznenih postupaka”, dodaje Marković.

Član Privremenog istražnog povjerenstva Zastupničkog doma Parlamenta BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama Branislav Borenović kaže da se slučajeve zastare treba posebno ispitati kako bi se utvrdilo o kojim slučajevima se radi i tko je na tim predmetima radio. “Treba točno vidjeti zko je i zašto omogućio da dođe do zastare kaznenog djela i o kojem se kaznenom djelu radi i o kojoj sumi novca. Ja imam dojam da su to, uglavnom, predmeti u kojima se radi o velikim pronevjerama javnog novca, desetina milijuna maraka, i da je na taj način, u suštini, neodgovorost onih koji su u pravosudnom postupku omogućili da dođe do zastare”, kazao je za BIRN BiH Borenović, koji takve predmete smatra testom za VSTV BiH i za Ured disciplinskog tužitelja.

U razdoblju 2006.-2019., u RS-u su donesene 27.592 naredbe o obustavi istrage, od čega su u 4.616 slučajeva tužitelji donijeli naredbu da neće provoditi istragu u predmetima gospodarskog kriminala. Borenović moguće rješenje vidi u novom zakonu koji ne bi dozvoljavao zastare u slučajevima gospodarskog kriminala, poglavito kada je riječ o slučajevima zlouporabe trošenja javnog novca te procesa privatizacije. “Mislim da je taj sindrom nekažnjavanja i nečinjenja ili nezamjeranja, koji je toliko prisutan u pravosuđu BiH, nešto što urušava taj osnovni stup koji treba čuvati građane i njihovu jednakost pred zakonom, a ne nekoga štititi ili ga, čak, amnestirati kroz neprovođenje adekvatnih istražnih radnji kada je u pitanju utvrđivanje kaznene odgovornosti”, zaključuje Borenović. (BIRN)