ANALIZE NISU OPTIMISTIČNE: BiH će preživjeti pandemiju, ali recesiju - teško!
Piše: V. S. Herceg
Duboka kriza, pa samim tim i vjerojatno još intezivniji trend iseljavanja već pri prvim otvaranjima granica, vrlo vjerojatno novo izazivanje naconalnih sukoba ili čak i raspad BiH, crne su projekcije budućih mjeseci i godina za BiH. Barem što se tiče komentara stručnjaka, bh. političke elite nastavljaju puniti vlastite džepove i, ne znajući zemlju voditi putem izlaska iz krize, vrlo je izvjesno, planiraju nove međunacionalne konfilkte kako bi se održali na vlasti i stoga ponovno uvjerili žitelje ove zemlje da zaborave da su gladni i poniženi. Dok bi neki zaključili 'Neka nam je Bog na pomoći', prema svemu sudeći, teško da će nam i ta pomoć biti dovoljna.
Pandemija koronavirusa uzima ljudske živote i u BiH, no ekonomske posljedice pandemije i mjera koje su poduzete u njenom suzbijanju, kako se čini, teško da će preživjeti onako posrnulo gospodarstvo u BiH koja se već 25 godina zove "zemlja u tranziciji".
Vrlo zabrinjavajući su i rezultati izvješća 'COVID-19, ekonomske posljedice za Bosnu i Hercegovinu, mjere i rješenja', kojeg su za potrebe Friedrich Naumann zaklade Sarajevo radili ekonomski stručnjaci Admir Čavalić, Faruk Hadžić i Damir Bećirović, a gdje makroekonomske simulacije u izvješću-analizi pokazuju da će BiH, 'ceteris paribus', imati pad BDP-a za 2020. godinu od 3,97% do čak drastično-pesimističnih 9,53% i čak 96.767 nezaposlenih do kraja godine.
Međutim, ukoliko bi se bi se blaovremeno primjenile odgovarajuće mjere, ovaj broj mogao bi se zadržati na razini od 33.284 nezaposlenih. No, brojni analitičari nisu optimistički da će domaće vlasti imati znanje i odgovornost za takvo ublažavanje izvjesnog sloma bh. gospodarstva.
Kako se navodi u izvješću koje je inicirala ova njemačka zaklada, već od siječnja bh. gospodarstvo osjeća posljedice zaraze koronavirusom i to zbog pada uvoza iz Kine, kriza u Italiji to je dodatno naglasila, dok vrlo ozbiljni problemi, kao i u većini zemalja koje je pogodila pandemija, nastaje polovicom ožujka kada dolazi do zaustavljnja ekonomije, povećanja nezaposlenosti i pada javnih prihoda.
Za sada više od 30.000 ljudi izgubilo posao, ali brojka je daleko viša
Direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje Helena Lončar nedavno je potvrdila da je u periodu od 23. ožujka, od pojave pandemije koronavirusa, do 20. travnja na evidenciji broj nezaposlenih povećan za 15.107 osoba od kojih je 10.214 zatražilo novčanu naknadu. Ona je pojasnila da je na evidenciji Zavoda 31. ožujka bilo 307.197 osoba što je bio manji broj nego na kraju veljače, ali zaključno s 20. travnja na evidenciji je bilo 319.608 nezaposlenih osoba u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Službene statistike na državnoj razini pokazuju da je posao izgubilo više od 30 tisuća ljudi.
"Nemam pouzdanih pokazatelja koje su grane najviše pretrpjele gubitaka, a mislim da njima u ovom trenutku nitko ni ne raspolaže. Iz onoga, pak, što na kapaljke dobivamo, izvjesno je da je udar frontalan. Sigurni su, zapravo, za sada samo oni koji su na državnim jaslama i vjerujem da će posljedice svega ovog oni najmanje i osjetiti. Ostali, neka im je Svevišnji na pomoći. Uostalom, i prema podacima koje vlasti priznaju posao je izgubilo 30-ak tisuća radnika. Siguran sam, međutim, da je ta brojka i značajno veća jer te statistike ne prikazuju one koji nisu bili prijavljeni – u ugostiteljstvu, trgovini, nerijetko i proizvodnji – a njih uopće nije mali broj", komentira za Dnevni list sociolog i sveučilišni profesor Slavo Kukić.
No, kako ponovno vratiti zaposlenike s obzirom na činjenicu da ih je tisuće otpušteno, a pokretanje ekonomije neizvjesno vrlo je teško pitanje.
"Nisam siguran da će to ići ni brzo ni jednostavno. Jer, za to je država morala osigurati pretpostavke koje su, nažalost, izostale. I zbog kojih je veliki broj ljudi ostao bez posla, a da ih je bilo to nam se ne bi dogodilo. Kada se, međutim, priča o korona krizi okonča, a nisam siguran da će se i to tako brzo dogoditi, veliki broj malih firmi će biti izvan stroja, s nemogućnošću da svoju djelatnost uopće obnove. Veliki broj njih će, istina, to pokušavati, ali s puno manjim brojem radnika od onog s kojim su u razdoblje koronavirusa ušli. Uglavnom trebati će vremena, godina, da se, što se podataka o broju zaposlenih tiče, vratimo na predkoronsko vrijeme", zaključuje prof.dr. Kukić.
Domljan: BiH nema resursa, niti znanja za brzi izlazak iz krize
Profesor ekonomije dr. sc. Vjekoslav Domljan, rektor Univerziteta Sarajevo School of Science and Technology, za Dnevni list kaže da je recesija zahvatila globalnu ekonomiju koja će 2020. imati smanjen rast za 3%, ali da će to imati višestruko drastičnije posljedice po BiH.
"Zemlje s kojima BiH imaj najintenzivnije ekonomske odnose, a to su zemlje trokuta Rim-Berlin-Beograd, će imati smanjenje ekonomske aktivnosti, u prosjeku, za 6 do 9%, tj. imati će pad ekonomske aktivnosti 2 do 3 puta veći od globalnog pada. To će se odraziti na BiH po više osnova. Doći će do smanjenja deviznog priliva po osnovu izvoza, turizma i deviznih doznaka. To će, zbog toga što BiH ima ugrađen destabilizator u vidu 'currency boarda', pojačati negativan učinak inozemnog faktora. Naime, koliko deviza, toliko KM", ocjenjuje prof. Domljan.
No, on nadalje analizira da će, kako ističe, budući da BiH nema obrambenih instrumenta, u vidu monetarne i devizne politike, i da ima dualnu ekonomiju, tj. favoriziranje javnog sektora u odnosu na privatni, negativni učinci zahvatiti privatni sektor u kojem će doći do smanjenja zaposlenosti i plaća, što se može označiti kao 'šok ponude'.
"To će potom pretvoriti u 'šok tražnje' jer će doći do pada privatne potrošnje. Potom će, zbog pada naplate po osnovu socijalnih doprinosa i PDV-a, doći do udara na javni sektor. Budući da će javni sektor braniti svoju poziciju, doći će do rasta proračunskih deficita i gubitaka javnih kompanija, koji će nastaviti funkcionirati kao da se ništa ne događa i potom povećati namete na privatni sektor", kaže Domljan.
No, njegova analiza daljnjeg razvoja ekonomskih kretanja za BiH nije optimistična te naglašava kako BiH godinama neće izaći iz recesije.
"Kratko kazano, za razliku od razvijenih zemalja, čije će se svladavanje recesije može predstaviti slovom V, oštro padanje proizvodnje i potom oštar rast, u BiH se to svladavanje može predstaviti slovom U jer BiH nema resursa ni znanja za brzi izlazak iz krize. Kao što se tek 2015. vratila na prirodnu stopu rasta od 3%, tako će joj i sada u doba pandemije, kad su šokovi dvostruko jači nego za Velike recesije iz 2007.-2009., trebati više godina da se izvuče iz depresije", zaključuje profesor Domljan.
"Političari zloupotrebljavaju pandemiju za punjenje vlastitih džepova"
Ekonomska stručnjakinja iz Banja Luke nedavno je za Deutsche Welle podsjetila da je bh. ekonomija i prije pandemije imala velike probleme, ali da će vlast sada "zloupotrebljavati koronavirus okrivljujući pandemiju za sve ekonomske kolapse koji slijede".
"Naše društvo je u ovu globalnu krizu i ušlo kao već osiromašeno. Pad industrijske proizvodnje zabilježen je u posljednjem kvartalu 2019. godine. Nemamo srednje klase, imamo bogate i siromašne. Imali smo ratne i poratne profitere, sada ćemo imati i virusne profitere. Pa, ljudi moji, litar vode s klorom prodaje se za čak 15 KM. Mantili, deke, sapuni, ubrusi, sredstva za dezinfekciju..., sve to se uvozi, što je poražavajuće. Prije svega, bh. ekonomija ima strukturalne probleme. Gospodarstvo je funkcioniralo usprkos, ali ne zahvaljujući vlasti. Slijede nam nova zaduženja, novi aranžmani s MMF-om. Moljakat ćemo ovu instituciju, pristati na sve njihove zahtjeve, uzet ćemo nove kredite koje će vraćati generacije i generacije", zaključaj je Cenić u izjavi za DW.
"Recesija je budućnost koju je nemoguće izbjeći", mišljenje je i profesora Kukića koji se osvrće i na ugledne svjetske ekonomiste koji najavljuju da bi kriza mogla biti i puno gora od one koju je 2008.-2009. godine izazvala svjetska financijska kriza.
"Uostalom, ovih dana je Hrvatska objavila svoje procjene od oko 9,5% pada, što je zabrinjavajuće. BiH takvih procjena, nažalost, nema jer nema niti organizaciju države koja bi se tim, kao i masom drugih pitanja, sustavno bavila. Ali, da nas čeka još jedna vruća godina to uopće nije upitno. Ono, pak, što u zadnje vrijeme često ističem vezano je za poremećaje unutar kapitalističkog načina proizvodnje, poremećaje na koje je prije stoljeće i pol upozoravao i Marx govoreći o cikličnim krizama kao zakonomjernosti u razvoju kapitalizma, posebice u fazi njegova razvoja koja označava tendencijski pad i put prema definitivnom kraju ovog sustava. Gleda li se, naime, vrijeme od 2000., ovo će biti već treća takva kriza kapital-odnosa, a to govori kako se on s protiurječnostima, koje sam proizvodi, sve teže nosi i kako je vrijeme dubljih reformi unutar njega sve bliže želi li se još uvijek održati u životu. Koji god put svoje budućnosti kapitalizam izabrao, biti će to, na ovaj ili onaj način, put vlastite negacije", smatra ovaj sveučilištni profesor.
Vlast opet mogla natjerati ljude da zaborave da su gladni i pokradeni
I on dijeli mišljenje sa Cenić koja je kazala da bh. vlast zloupotrebljava pandemiju i okrivljuje za svoju nesposobnost.
"Vrijeme koronakrize, naime, pokazuje da politička klasa koristi bukvalno sve, pa i ljudsko zdravlje, kako bi punila vlastite džepove. Svaki dan, uostalom, imamo poneku aferu za koju se ne bi znalo da nije novinara i provala različitih kriminogenih radnji u javnosti. No, ne znači, iako osobno baš i nisam veliki optimist, da sve to ne može i izazvati reakcije koje bi etnonacionalističke kabadahije mogle poslati u ropotarnicu povijesti", kaže Kukić.
Ipak, on ističe bojazan da bi i aktualno teško stanje vrlo lako moglo biti povod i za dobro iskušanu matricu političkog ponašanja u BiH.
"No, moguć je, čak i više vjerojatan, i drugi scenarij, da se etnonacionalisti vrate oprobanim metodama održanja u sedlu vlasti – da opet uključe trube nacionalnog homogeniziranja oko stožernih partija kako bi uopće kao narod mogli preživjeti. I da time čitavu priču s pitanja realnog života gurnu u sferu iracionalnoga, u sferu emocija u kojima čovjek zaboravi da je gladan, da je ponižen, da je pokraden. Dogodi li se to, a moglo bi, predstoji nam novi krug životnog koprcanja u kojem nam je najvažnija stvar kako preživjeti – ostati i čekati bolje sutra ili se pakirati i otići ne okrećući se i uopće ne razmišljajući da bi se jednom ipak mogli vratiti", tmuran je zaključak profesora Kukića.
Schwarz-Schilling: Bez financijske pomoći međunarodne zajednice, BiH bi se mogla raspasti
Predviđanja stručnjaka o borbi za izlazak iz recesiju, blago rečeno, nisu dobra. Svakim danom bilježi se porast novonezaposlenih, a neizvjesnost u pitanju što nosi budućnost svakim danom je sve prisutnija i to ne samo u ekonomskom nego i političkom smislu, a iz koje bi BiH mogla izaći s katastrofalnim posljedicama. Podsjetimo damo na MMF-ov 'korona-kredit' od 330 milijuna eura oko čije raspodjele su se danima lomila politička koplja i tijekom vrhunca pandemije.
Naime, Dnevni list podsjeća i da je prof. dr Christian Schwarz-Schilling, bivši visoki predstavnik u BiH, već u ožujku pisao da bi događanja i posljedice nakon pandemije u BiH mogli dovesti do kolapsa same države, pri tom se prvenstveno referirajući na negativnu ulogu srpskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika za kojeg je ustvrdio da "čak i u vrijeme izvanrednog stanja svoje etničko-nacionalne interese otvoreno postavlja iznad potrebnih interesa građana BiH".
"Stanje u BiH i dalje ostaje problematično. Neodgovorni političari i dalje blokiraju funkcioniranje zajedničke države. BiH je već izgubila sposobnost funkcioniranja kao cjelokupna države. Iznutra se zemlja više ne može zaštititi od kolapsa. Zemlji je potrebna pomoć izvana. S obzirom na pandemiju koronavirusa međunarodna zajednica sada ne samo da mora pružiti medicinsku, nego i neposrednu financijsku podršku za jačanje jedinstva zemlje kako bi spriječila prijeteće konflikte i raspad BiH", zaključuje, između ostaloga, Schwarz-Schilling.
Duboka kriza, pa samim tim i vjerojatno još intezivniji trend iseljavanja već pri prvim otvaranjima granica, vrlo vjerojatno novo izazivanje naconalnih sukoba ili čak i raspad BiH, crne su projekcije budućih mjeseci i godina za BiH. Barem što se tiče komentara stručnjaka, bh. političke elite nastavljaju puniti vlastite džepove i, ne znajući zemlju voditi putem izlaska iz krize, vrlo je izvjesno, planiraju nove međunacionalne konfilkte kako bi se održali na vlasti. Dok bi neki zaključili 'Neka nam je Bog na pomoći', teško da će nam i ta pomoć biti dovoljna.
Za stabilizaciju ekonomije minimalno 2 milijarde KM samo u ovoj godini
U analizi 'COVID-19, ekonomske posljedice za Bosnu i Hercegovinu, mjere i rješenja', zaklade Friedrich Naumann Sarajevo, a koju su radili ekonomski stručnjaci Admir Čavalić, Faruk Hadžić i Damir Bećirović posebno se naglašavaju postojeći negativni makroekonomski uvjeti u BiH - nestabilnost mirovinskog sustava, usporavanje ekonomije u 2019. godini na razini od 2,8%, uz odlazak od oko 50.000 građana u toj godini, a koji zemlju čine nespremnom za krizu izazvanu posljedicama panemije.
Također se ističe i očekivani, veliki pritisak na zdravstveni sustav i zavode za zapošljavanje, dok se poseban financijski teret odnosi na interventne mjere vlada za stabilizaciju ekonomije za što će, prem procjeni ovog istraživanje, ove godine trebati minimalno dvije milijarde KM sredstava