Priredila: V.S.Herceg

Visoki upravni sud Hrvatske bivšem je pripadniku HVO-a iz BiH odbio priznati prava koje uživaju hrvatski ratni vojni invalidi, no tu je odluku nedavno ukinuo Ustavni sud.

Sada kada je Ustavni sud Hrvatske prihvatio ustavnu tužbu Ive Lamešića i ukinuo pravomoćnu presudu Visokog upravnog suda koji je tom bivšem pripadniku Hrvatskog vijeća obrane (HVO) iz BiH odbio priznati prava i povlastice koje, kao pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske, uživaju hrvatski ratni vojni invalidi, državni prorčun Hrvatske mogao bi pretrpjeti velike posljedice.

Ovo je ujedno i uvod Al Jazeerinog intervjua s hrvatskim odvjetnikom Antom Nobilom, koji je svojedobno zastupao hrvatskog generala Tihomira Blaškića pred haškim sudom kada je potonjem smanjena kazna s prvostupanjskih 45 na 9 godina zatvora, te je oslobođen 2004. godine.

Podsjeća se na nedavno pisanje zagrebačkog Jutarnjeg lista, sudskom procesu koji je vodio Ivo Lamešić, jedan od desetak tisuća pripadnika HVO-a kojima je u razdoblju od 1997. do smjene HDZ-a s vlasti 2000. tadašnje Ministarstvo obrane (MORH) dodijelilo status ratnih vojnih invalida te kako su rješenja MORH-a o dodjeli tog statusa pripadnicima HVO-a sličila jedna drugome kao "jaje jajetu", uz donošenje cijele kronologije kako su veterani HVO-a dobili prava u Hrvatskoj.

Oni kojima je taj status dodijeljen, kako je prenio Jutarnji list, dobili su ga na temelju navodnog ranjavanja „na južnom bojištu“ 1993. i 1994. godine, „nerijetko na istom mjestu i istog datuma“.

Svima su invalidnost stečenu u ratu, kao i stupanj invalidnosti potvrdile liječnička povjerenstva iz BiH, a MORH ih je bez ikakve provjere potvrdio. Većinu tih rješenja potpisali su tadašnji visoki dužnosnici MORH-a, general bojnik Ljubo Ćesić Rojs i general, u to doba stožerni brigadir, Marinko Krešić.

General Ćesić će kasnije tvrditi da je to bila politička odluka tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana i ministra obrane Gojka Šuška kojom se "željelo pomoći pripadnicima HVO-a".

Hrvatski odvjetnik Anto Nobilo kaže u intervjuu Al Jazeeri da je pravna zbrka oko statusa bivših pripadnika HVO-a u Hrvatskoj nastala jer se „nitko ne usudi kazati istinu o ratu Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini“.

"Držim da je to pogrešno", rekao je Nobilo.

Politička odluka

Na pitanje novinara Al Jazeere je li odluka o izjednačavanju ratnih vojnih invalida Hrvatskog vijeća obrane i Hrvatske vojske zaista bila politička odluka, Nobilo je odgovorio: "Da, to je bila apsolutno politička odluka, kao što je politička i odluka od 2013. godine o poništavanju tih odluka. Principijelno, država može i priznati i nepriznati status HVO invalida, ali mora biti svjesna svih političkih i financijskih posljedica svojih odluka. Kao što sam rekao: država može zakonom izjednačiti status HV i HVO branitelja ako to želi. Ali isto tako, za takvu odluku valja dati jasno i činjenično točno obrazloženje".

Nobilo potom ističe kako HDZ, koji je najdulje na vlasti u Hrvatskoj, "ima moralne i pragmatične razloge da HVO izjednači s HV-om".

"Njima je jasno ono što je i Haškom sudu u više presuda jasno, a najdrastičnije u presudi 'Prlić i drugi', a to je da se HVO u Bosni i Hercegovini u ratu s Armijom BiH borio kako bi ostvario državne ciljeve Republike Hrvatske iz tog doba. Prije svega mislim na 1992. godinu – Washingtonski sporazum iz veljače 1994. godine. U tom ratu je najviše HVO boraca poginulo i ranjeno. ICTY je utvrdio da je taj oružani sukob (HVO/ABIH) bio međunarodni, jer je HVO djelovao kao ispostava Republike Hrvatske. Njim su zapovijedali hrvatski oficiri, logistika je bila hrvatska, zapovjedne linije su bile neprekinute od Viteza, Mostara, Gruda do Splita i Zagreba sve do glavnog stožera HV-a i vrhovnog zapovjednika Tuđmana. U toj situaciji pošteno je izjednačiti HV i HVO i platiti HVO invalidima sve što i HV invalidima. Međutim, u Republici Hrvatskoj se nitko to ne usudi jasno kazati, jer u Hrvatskoj nitko ne priznaje da smo mi vodili rat u stranoj državi. Naš temeljni povijesni narativ, koji je ušao i u sve zakone o braniteljima jest da smo mi vodili obrambeni rat. To je generalno točno, ali postoji taj izuzetak rata ABiH/HVO. Ako bi to priznali, naši političari se boje da bi se oštetio cijeli narativ o Domovinskom ratu (1991-1995. godine), a na tom narativu se pokušava izgraditi novi identitet Republike Hrvatske", smatra Nobilo.

On stoga zaključuje kako je iz tog razloga "stvorena priča o tome kako se HVO u BiH borio za oslobođenje okupiranih dijelova Hrvatske.

Značajna izborna baza

"U najvećem dijelu rata to nije točno, osim na kraju rata 1994/95. godine, kada se provode neke zajedničke akcije sa HVO-om, ali i sa Armijom BiH kao saveznicima. Ovaj pragmatični razlog je što HDZ u veteranima HVO-a, koji svi odreda imaju i hrvatsko državljanstvo, vide značajnu izbornu bazu. Oni i njihove obitelji u pravilu glasaju za HDZ na izborima u Hrvatskoj. Iz opisanih razloga, HDZ vlast želi izjednačiti poziciju HV i HVO veterana (i nadalje), ali ne na način koji bi bio glasan i povijesno istinit, već preko mitova i zakonodavnog inženjeringa", kaže ovaj hrvatski odvjetnik.

Nobilo smatra kako će slučaj Lamešić pokrenuti val sličnih tužbi protiv Hrvatske ukoliko, kako kaže, nisu prošli rokovi za ustavnu tužbu, računajući od pravomoćnosti presude Visokog upravnog suda.

Odgovarajući na pitanje zašto Ustavni sud i Visoki upravni sud u Hrvatskoj različito tumače prava pripadnika HVO-a jer je Visoki upravni sud ranije odbio priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida bivšim pripadnicima HVO-a, dok je Ustavni sud potom osporio presudu Visokog upravnog suda, Nobilo ocjenjuje kako je posrijedi "zakonodavna zbrka koju su inicirale različite vlade HDZ-a i SDP-a".

"Izvorno su 1997. godine svi invalidi HVO-a koji su stradali na “južnom bojištu”, što je bila šifra za rat u BiH, dobili status izjednačen sa HV-om. Onda je SDP-ova većina 2012. godine u Zakon o braniteljima uvrstila odredbu da su ništava sva rješenja o invalidnosti onih koji nisu sudjelovali u obrani suvereniteta RH. Nakon toga HDZ-ova većina u Saboru 2017., koja nije mogla dovesti u pitanje definiciju Domovinskog rata (obrana suvereniteta), donosi odluku po kojoj ostaje kod te SDP-ove definicije, ali dodaje da će oni koji već primaju invalidninu, bez obzira na gubitak svojeg statusa, primati ju i dalje. Po meni, ta je odredba protuustavna. Novčana primanja proizlaze iz tvog statusa branitelja, a taj status si izgubio, kako možeš i dalje primati invalidninu?", njegovo je stajalište.

Plenkoviću preveliki teret

Naglašava kako je to cijeli pravni problem.

"Pravna zbrka, jer se nitko ne usudi reći istinu o ratu RH u BiH. Držim da je to pogrešno. Globalno, mi smo u RH vodili pravedan rat, a 1994/95 naše miješanje u rat u BiH je bilo dogovorno s Vladom BiH i pravedno. Imali smo jedan povijesno pogrešan rat. Kao zrela EU država Hrvatska to treba priznati. Na taj način će otpasti potreba za ovakvim kontradiktornim zakonima", smatra hrvatski odvjetnik.

Na koncu on iznosi stajalište kako ovo postaje preveliki financijski teret za hrvatskog premijera Andreja Plankovića.

"A ne smije se povući i mijenjati zakon iz političkih razloga. Moguće je da mu više odgovara da to umjesto njega učini netko drugi, ovaj put Ustavni sud", zaključuje odvjetnik Anto Nobilo.