Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u drugom čitanju usvojio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskim vijeću BiH. Za je bilo deset izaslanika, četiri protiv i jedan suzdržan.

Ovo bi bila dobra vijest za sva tri konstitutivna naroda i sve žitelje BiH jer se radi o jednom od tzv. europskih zakona, ali, kako to u našoj zemlji biva, i ovaj zakon je, prema mnogima, doveden do apsurda. A do kud ti apsurdi idu najbolje svjedoči činjenica kako je protiv njega VSTV, mnogi stručnjaci, oporba pa čak i dio dužnosnika same Europske unije.

Shodno tome, svima je jasno da se i ovaj zakon donosi samo i isključivo kako bi se u javnosti mogla peglati slika (naročito sarajevske 'trojke'), a eventualne negativne posljedice ćemo vrlo brzo osjetiti u praksi.

Odbacili amandmane

Izaslanik SDA u Domu naroda PSBiH Šefik Džaferović uložio je dva amandman na ovaj zakon, ali su oba odbijena. On tvrdi kako su amandmanima jednostavno željeli vratiti zakon u izvorni oblik, onaj kakav je bio prije nego je došao na ovaj saziv Vijeća ministara BiH.

- Amandmani se odnose na ono što cijeli demokratski svijet traži od nas. Vidjeli smo pisma koja su upućena od strane OESS, delegacije Europske komisije, OHR-a, veleposlanstva… u kojima se vrlo kritično ocjenjuje zakon koji je izašao iz Vijeća ministara BiH. I to zbog tri stvari – sukob interesa i srodnici, transparentnost i evidentiranje imovine dužnosnika nositelja pravosudnih funkcija. Ovaj drugi problem je riješen amandmanom, ali ostala dva problema su ostala, upozorio je Džaferović.

Izaslanik DF-a Dženan Đonlagić također je izrazio skepsu jer su brojni stručnjaci upozorili na negativnosti koje ovaj zakon donosi.

- Opet bi se moglo dogoditi da naknadno, kada se ovaj zakon počne primjenjivati, oni koji su ga donijeli kažu da nisu znali da će biti takvih negativnih posljedica. Ne zaboravimo da je prigodom usvajanja ovog zakona u Zastupničkom domu PSBiH čak i Delegacija EU u BiH bila protiv ovog teksta zakona jer on ne ispunjava standarde Unije i nije usuglašen s Mišljenjem Europske komisije. Nakon toga smo imali predstavu pojedinih zastupnika koji su pokazivali poruke koje dobivaju iz Delegacije EU u BiH da usvojile bilo kakav zakon, pa će se on naknadno popravljati, naglašava Đonlagić. A kako je ovaj zakon apsurdan on daje primjer time što se u 26. članu tog zakona navodi da će novi zakon, istog naziva, biti usvojen godinu dana kasnije te će isti biti usklađen sa preporukama EU.

- U roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona Parlamentarna skupština BiH će donijeti Zakon o VSTV-u koji će biti usklađen sa standardima EU, kako je predviđeno u Mišljenju Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, navedeno je u zakonu. Međutim, Đonlagić smatra kako do toga neće doći jer su politički predstavnici Republike Srpske napravili svoj cilj skrnavljenjem ovog zakona i više neće željeti usvajati bilo kakve nove zakone.

Privid reformi

Želimir Nešković, izaslanik SDS-a, koji je također bio protiv zakona, iz dva razloga – odluku Narodne skupštine RS-a da se neće glasati o bilo kakvim reformskim zakonima dok se ne riješi situacija oko Ustavnog suda BiH, ali i to što ovaj zakon donosi samo privid reformi. Naime, stava je kako su tek u manjoj mjeri usvojene smjernice Europske komisije.

- Pravimo privid reformi i u tome ne želim sudjelovati, kaže Nešković.

Džemal Smajić, izaslanik SBiH, ističe kako postojeći zakon nije dobar i treba ga mijenjat, a o tome se svi slažu. Međutim, to nije trebalo ići na gore, a izmjene koje su usvojene periferne, a ne suštinske.

Izaslanik Za nove generacije Zlatko Miletić smatra kako je vrijeme da politika digne šape s pravosuđe, te se pusti pravosudne organe da rade svoj posao.

- Upitno mi je podržavaju li EU i Venecijansko povjerenstvo ovo što je usvojeno, ustvrdio je Miletić.

Reakcija Bunoze

Ministar pravde BiH Davor Bunoza je, obraćajući se izaslanicima nakon obavljene diskusije, pojasnio zašto se mora u roku od godinu dana donijeti novi zakon.

- Zato što imamo dva prioriteta. Prvi prioritet - zakon i izmjene, dopune zakona koje se tiču integriteta nositelja pravosudnih funkcija, transparentnosti, odgovornosti i dvostupnjosti prilikom odlučivanja. To je prioritet Europske komisije, ako želimo da se približimo Europskoj uniji. A u roku godinu dana donijeti cjelokupan zakon, gdje ćemo samo ugraditi ove izmjene i dopune. Dakle, i izbor sudaca, način izbora, postupanje u vezi UDT-a i slično, pojasnio je Bunoza.

Kazao je da radne grupe već rade na novom zakonu, te da će nastojati ispoštovati rok od godinu dana. Kada je riječ o prigovorima u vezi sukoba interesa u pravosuđu, Bunoza je rekao da će se svi nedostaci riješiti podzakonskim aktima.