Između 1. i 3. kolovoza počinje tiskanje glasačkih listića za Opće izbore 2022. godine u BiH, a ukupno će ih biti otiskano 12,5 milijuna, rekao je u razgovori za Anadoliju Suad Arnautović, predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH, te dodao da su iznimno zadovoljni odvijanjem situacije od trenutka kada je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se omogućava financiranju Općih izbora.

-To je jedno susavno rješenje koje omogućava da nikada više ne dođe u pitanje raspisivanje i održavanje izbora zbog nedostatka sredstava, kaže Arnautović koji, pak, izražava i razočaranje SIP-a BiH što to nije uradila domaća vlast.

Onog trenutka kada budu imali imena kandidata i kandidatske liste, a to je najkasnije 29. srpanj, pojašnjava predsjednik SIP-a BiH, odmah će moći tiskari proslijediti sve obavljeno u okviru priprema.

Pojednostavljen proces prijave za glasanje iz inozemstva

Govoreći o aktivnostima koje se tiču registracije birača za glasovanje putem pošte, tj. iz inozemstva, predsjednik SIP-a BiH cijeni da dijaspora ne bi trebala biti nezadovoljna.  

-Ono što dobivamo zvanično, osim nekih pojedinačnih slučajeva, to su vrlo pozitivne ocjene. Ako i ima propusta, vjerojatno od samih birača ili od uposlenika i ovih koji su privremeno angažirani u SIP-u BiH, mali ih je broj. Ali, svaki pojedinačni slučaj se istražuje i prati da bi se utvrdilo u čemu je problem. Općenito, mi smo jako zadovoljni aplikacijom koju smo prvi put primijenili. Taj digitalni način aplikacije birača traje do 19. srpnja do 24 sata te je omogućio svima koji imaju regularne dokumente da mogu dokazati svoje državljanstvo, punoljetstvo i prebivalište u BiH, da se mogu registrirati u nekih 5-10 minuta iz svoga doma u inozemstvu, dodao je te iznio podatak da su do sada zaprimili oko 51.000 prijava bh. građana iz inozemstva za glasovanje na ovogodišnjim Općim izborima.

-Uvidjeli smo da je drastično manji broj prijava iz pojedinih zemalja koje su na prošlim lokalnim izborima imali jako veliki broj prijava, čak i prijava s nekih kolektivnih adresa, kao što su mesare, pekare, vulkanizerske radnje, benzinske crpke... To je sada eliminirano. Svaka prijava ima svoju IP adresu, svoj e-mail. I pravilo je jedan birač jedan e-mail... Stavili smo naglasak na sigurnost prijava, brzinu i kvalitetu“, pojasnio je Arnautović.

Birački odbori kao najslabija karika

Govorio je i o tijeku registracije birača za glasovanje u odsustvu, koje se također zaključuje 19. srpnja u ponoć.

-Taj proces je, na žalost, još prisutan. Zašto kažem 'na žalost'? Iz broja oko 70.000 raseljenih, vidimo da se povratak u prijeratna prebivališta, još uvijek, u 2022. godini, odvija kao da smo jučer izašli iz rata. Svi smo očekivali da se kolektivni centri ukinu potpuno i da se proces povratka završi. Možda je to i indikacija za neke druge procese o koje ne bih komentirao. Ali, ono što je s tehničke strane bitno: SIP u tom procesu 'ovisi' o drugi, tijelima, dodao je Arnautović uz podsjetnik da se status raseljene osobe utvrđuje posebnim rješenjem načelnika općine, a potom se te evidencije prikuplja na razini županija u FBiH pa se dostavlja Federalnom ministarstvo raseljenih, a ono to dostavlja Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH. Isto je to u RS-u.

-U tom procesu se dešava da ljudi nekada pogrešno ukucaju matični broj ili jednostavno nemaju akt, to rješenje o statusu raseljenih. To je birokratski dio problema. Kada dobijemo broj raseljenih osoba, imamo jedan postupak u kojem ti ljudi mogu optirati da se na obrascu Prijava/Promjena biračke opcije (PBO) izjasne da ne žele glasovati za općinu iz koje su raseljeni, već za novu u kojoj žive. Trend je, prema prvim procjenama, da još uvijek ima jako puno raseljenih koji ne žele glasovati za onu općinu u kojoj su glasali, pojasnio je predsjednik SIP-a i dodao da je upravo SIP BiH nadležan za obuku članova općinskih/gradskih izbornih povjerenstava, dok su za obuku predsjednika i članova biračkih odbora nadležne općinska/gradska izborna povjerenstva.

Arnautović ukazuje i na iznimno značajnu uloga promatrača izbora, koji ne djeluju samo na izborni dan, već je riječ o stalnom procesu. Prema njegovoj ocjeni, svi uključeni u taj proces suglasni su da su članovi biračkih odbora najslabija karika u cijelom izbornom procesu.

-To je to posljedica monopola kojeg imaju političke stranke da predlažu članove biračkih odbora prema čl.2.19 Izbornog zakona BiH. Kada se taj monopol ukine i kada ih ne budu samo stranke, već i netko drugi, mogao predlagati, bit će malo drugačija situacija, smatra sugovornik Anadolije i dodaje da se apsolutno moglo još toga unaprijediti s tehničkog aspekta.

-Taj paket "Paket integriteta" je bio i na pregovorima u Neumu, ali je očito iz političkih razloga vezan za politička pitanja. Kada nije došlo do ustavne i izborne reforme, ni "Paket integriteta" nije usvojen, na žalost iz političkih razloga. S te smo strane apsolutno nezadovoljni. Ono što smo možda malo intimno zadovoljni jest da smo iskoristili pravo iz čl.2.9 Izbornog zakona BiH i poslali inicijativu Parlamentarnoj skupštini BiH za izmjene izbornog zakonodavstva isključivo u tehničkim aspektima. Ta inicijativa je krenula od definiranja nekih novih pojmova u izbornom zakonodavstvu, kao što su, npr., definiranje pojma govora mržnje ili zlouporaba javnih resursa, za što su bile predviđene drastično veće kazne za sve sudionike u izbornom procesu i predvidjeli smo neka druga rješenja koja podrazumijevaju i neku novu dispoziciju, a i novu sankciju. To, na žalost, nije urađeno, podsjeća Arnautović i zaključuje da ono čime su zadovoljni jest to da su iz tog Paketa sve što su mogli, što ne utječe na promjene Izbornog zakona, podzakonskim aktima ugradili u propise. (AA)