Piše: V.S.Herceg

Federalna televizija u četvrtak večer bila je domaćin sučeljavanju kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, Denisa Bećirovića (SDP), Mirsada Hadžikadića (Platforma za progres) i Bakira Izetbegovića (SDA).

To je bilo prvo sučeljavanje kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva, a posebice ako se uzme u obzir da u BiH nema te demokratske prakse sučeljavanja političkih oponenata koji pred očima javnosti brane i promoviraju svoja stajališta.

Sučeljavanje je donijelo neke odgovore za gledatelje-birače, za one neodlučne možda i presudilo, ali i otkrilo neka, za sada neotkrivena priznanja, koja bi u budućnosti mogla imati svoj rasplet. I to, u ovom slučaju, u njemačkom Bundestagu.

To je ono što mi radimo

Voditelj emisije, Darjan Babić, na početku je kazao kako je sučeljavanje, kao kandidatkinja za članicu Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda odbila kandidatkinja HDZ-a-HNS-a Borjana Krišto zbog, kako je kazala, već prije preuzetih obveza, te da drugi kandidat Željko Komšić (DF) ne želi sudjelovati na sučeljavanju bez prisustva Krišto.

Tijekom iznošenja svojih stavova o vanjskoj politici, Bakir Izetbegović, između ostaloga, je kazao: “Kada su u pitanju diplomati, u veleposlanstvima je dvostruko više karijernih diplomata kod Bošnjaka nego kod Hrvata i Srba. To je ono što mi radimo. Gospođa Bisera Turković je 30 godina bila veleposlanica u Zagrebu, Beču, Vashingtonu, Bruxellesu itd. U telefonu ima više od stotinu bitnih ljudi u svijetu. Je’l vi mislite da su se ova lobiranja i rezolucije dogodile slučajno, same? Rezolucije EPP-a, u Bundestagu, S.Res?  Dakle, dokumenti koje donosi Senat u Americi, predlaže zakon koji donosi zastupnički dom itd. Te se stvari nisu dogodile slučajno. A kada govorimo o ekonomskoj diplomaciji, ne bi imali ovakav porast izvoza iz BiH ka europskim zemljama i njihovim jakim tržištima da nije ekonomske diplomacije”.

Izetbegovićevo javno priznanje da su bošnjački diplomati "imali prste" u donošenju Rezolucije o BiH u njemačkom Bundestagu, a koju su predložile stranke vladajuće lijeve koalicije, u vrlo nezgodan položaj stavlja SPD-ovog zastupnika bh korijena Adisa Ahmetovića.

Mladi političar Ahmetović se posebno zalagao za donošenje ovog dokumenta u kojem se kao vodeći nacionalistički lideri spominju Milorad Dodik (SNSD) i Dragan Čović (HDZ BiH), dok je istodobno smatrao da u "tom društvu" nije mjesto i Bakiru Izetbegoviću (SDA). Zog toga su mnogi Ahmetovića komentirali kao 'bošnjačku produženu ruku u Bundestagu'.

No, Izetbegović je to svojom izjavom javno potvrdio.

Zbog Rezolucije polemike u SPD-u i ‘balkanizacija Bundestaga’

Naime, Izetbegović je spomenuo i Rezoluciju o BiH koju je izglasao njemački Bundestag početkom srpnja, a na prijedlog vladajuće koalicije SPD-a, FDP-a i Zelenih, pod nazivom “Podrška Bosni i Hercegovini na putu ka boljoj budućnosti”.

Ovo je prouzročilo mnoge polemike ne samo kod dvojice kolega-zastupnika iz iste stranke, SPD, Josipa Juratovića i Adisa Ahmetovića, jednog Hrvata podrijetlom iz Hrvatske, drugog Bošnjaka porijeklom iz BiH, nego je i u BiH donijelo dodatne političke tenzije.

U Rezoluciji se od njemačke vlade traži pružanje jače podrške BiH u sprječavanju nacionalističke retorike. Za Rezoluciju, izuzev vladajućih, glasali su i predstavnici CDU-a, a protiv su bili članovi desničarskog AfD-a te krajnje ljevice.

Josip Juratović, zastupnik SPD-a, za medije je komentirao kako je ista “u mnogim točkama dobra, ali nepotpuna“ jer se u njoj izričito „u dijelu gdje se spominje da u BiH vlada politički nepotizam i nacionalizam, piše ‘u srpskim, hrvatskim i bošnjačkim redovima’, a onda se poimenično spominju stranke i lideri tih stranaka. To su (Dragan) Čović i HDZ, pa (Milorad) Dodik i SNSD, a sve bošnjačke stranke, pošto i tamo ima nacionalizma, se stavljaju pod sumnju da su sve stranke nacionalističke što nije točno. Ako se govori o nacionalizmu onda trebaju biti spomenuta sva tri nacionalizma s njihovim strankama”, kazao je Juratović navodeći da to nije fer prema Bošnjacima da se svi stavljaju u isti koš te kako smatra da se u ‘društvu’ Čovića i Dodika trebao naći i predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

"Izetbegović je minorizirao termin "građanski". Priča o građanskoj državi kako bi se dodvorio međunarodnoj zajednici ali u kakvoj čak ni velika većina Bošnjaka ne želi živjeti. Smatram da pored Milorada Dodika i Dragana Čovića među osobe koje djeluju destruktivno po BiH treba svrstati i Bakira Izetbegovića", govorio je Juratović upućujući poruku mladom kolegi Ahmetoviću kako "od demokrata očekuje da ne govore samo o svojem nacionalizmu, nego i o nacionalizmu u vlastitim redovima".

Međutim, takav stav nije dijelio njegov stranački kolega koji je izričit bio da u rezoluciji nije mjesto Izetbegoviću u tom kontekstu. U obranu takvog svoga stava Ahmetović je naglašavao kako Izetbegović ne zaziva secesionizam.

Podsjetimo da je Juratović, komentirajući za medije, a u kontekstu neslaganja sa stavovima svog stranačkog kolege Adisa Ahmetovića govorio o njegovoj povezanosti s određenim bošnjačkim nevladinim organizacijama koje usko surađuju s Islamskom zajednicom u Njemačkoj i predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem te da je posrijedi “balkanizacija Bundestaga”.