U ovakvoj konstelaciji stalnih političkih kriza, pravoj političkoj bari, potpuno je utemeljena bojazan kako će se ovaj 'status quo' nastaviti do sljedećih općih izbora 2026. godine jer, zapravo, odgovara svim političkim akterima. Izuzev, naravno, građanima BiH.

Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Već više od četiri mjeseca traje politička kriza, blokade i kriza vlasti uopće u BiH. Posljednja dva tjedna više se i ne govori o novoj koaliciji na državnoj razini stranaka Trojke (SDP-NiP-NS) i HDZ-a BiH sa strankama oporbe iz RS-a koji bi izbacili iz vlasti SNSD Milorada Dodika.

Izvjesno je kako bi ovaj kaos na kojeg smo navikli mogao potrajati do općih izbora u listopadu sljedeće godine.

Kriza sve do izbora sljedeće godine

Sam Dodik, u očekivanju pravomoćne presude Suda BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH, nastavlja s neustavnim djelovanjem, retorikom mržnje i blokada. Stranke Trojke nastoje "kormilariti uzburkanim vodama" bez previše posljedica i isticanja. Upravo kao i njihov partner HDZ BiH koji nema previše simpatija među bošnjačkim političkim miljeom u FBiH oko izbornog zakona kakvog zagovaraju te, u vječnom traženju saveznika "sa strane", nikako da stavi "točku na i" na partnerstvo s Miloradom Dodikom, odnosno, SNSD-om.

U ovakvoj konstelaciji stalnih političkih kriza, pravoj političkoj bari, potpuno je utemeljena bojazan kako će se ovaj 'status quo' nastaviti do sljedećih općih izbora 2026. godine jer, zapravo, odgovara svim političkim akterima. Izuzev, naravno, građanima BiH.

Tako bi vrlo izgledan scenarij bio: niti će uhititi Dodika, niti će biti izbornog zakona, niti nove koalicije na vlati, a niti nastavka europskog puta BiH. Ono što će se nastaviti je samo kreiranje novih "podkriza" i kupovina vremena do sljedećih izbora, za koje, kako je potvrdila predsjednica Središnjeg izbornog povjerenstva BiH Irena Hadžiabdić, ne postoje ispunjeni uvjeti za uvođenje novih tehnologija.

Upravo ovakve kontrole izbora pribojavaju se skoro sve političke stranke, posebno vodeće. Da apsurd bude još apsurdniji, odluku o financiranju uvođenja novih tehnologija tijekom izbora donose upravo te političke stranke koje će, nakon izbora, ponovno obećavati kako će zajedno raditi za boljitak građana.

Slijedi inicijativa stranaka Trojke o izbacivanju SNSD-ovih kadrova iz vlasti i prizivanje novih partnera iz RS-a - oporbenih stranaka PDP-a, SDS-a i Liste za pravdu i red. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, suočen s činjenicom da bi ga Dodik mogao povući u politički ambis i izolaciju, SNSD spominje u kontekstu "prethodnog partnera". Ali, kako se čini to je sve bila samo predstava za bh i međunarodnu javnost jer savezi su vrlo čvrsti.

Dodik ne vodi u propast samo RS već i BiH 

Sredinom siječnja ove godine Zastupnički dom parlamenta BiH odgodio je sjednicu na kojoj su trebala biti prihvaćena dva zakona važna za otvaranje pristupnih pregovora s EU-om, što je dodatno usporilo europske integracije BiH.

Na odgodi je inzistirao SNSD. Dva zakona su na čekanju od listopada 2024. - zakon o zaštiti osobnih podataka i o graničnoj kontroli koji su usklađeni s pravnom stečevinom EU-a i na popisu su niza zakonskih rješenja na čijem prihvaćanju inzistira Europska komisija kako bi sazvala međuvladinu konferenciju na kojoj bi bio donesen pregovarački okvir nužan da se s BiH i formalno otvori pregovarački proces.

SNSD iste drži neprihvatljivima jer smatraju kako se "predloženim rješenjima uzima dio ovlasti entitetima". Istodobno traje neviđena kampanja predsjednika ove stranke i ujedno predsjednika RS-a Milorada Dodika zbog sudskog postupka koji se vodio protiv njega na Sudu BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

Dodik je zbog toga 26. veljače nepravomoćno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja i od tada počinje njegovo političko divljanje - na njegovu inicijativu u Narodnoj Skupštini RS-a, vladajući koje predvodi SNSD, donose niz neustavnih zakona. Između ostaloga o zabrani djelovanja Agencije za istrage i zaštitu na području RS-a, ništetnosti odluka Suda BiH u RS-u, kao i Tužiteljstva BiH i Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV).

Nakon ovoga, na zahtjev Tužiteljstva Bih, Sud raspisuje centralnu tjeralicu protiv Dodika, predsjedavajućeg NSRS-a Nenada Stevandića te predsjednika Vlade RS Radovana Viškovića. Za navedeni trojac potom Njemačka i Austrija uvode sankcije, ali ni to ne smeta Dodika, kojeg osiguravaju specijalci RS-a s prstom na obaraču, u prijelazu državne granice.

Milijarde će doći na naplatu

U cijelom ovom kaosu, još nema rješenja za plaćanje arbitražne presude u iznosu od 110 milijuna KM za slovensko poduzeće Viaduct zbog jednostranog raskida ugovora od strane odgovornih iz RS-a.

Računi BHANSA-e su još uvijek blokirani, Središnja banka čeka odluke suda hoće li im se ovršiti imovina, a svaki dan nosi novih 18 tisuća KM kamata. To je dug koji će, kao tužena strana, platiti BiH, a RS - o tom, po tom. No, ni to nije sve, jer BiH čeka još nekoliko sličnih arbitražnih presuda međunarodnih sudova teških više od dvije milijarde KM. Nevjerojatno je s kojom se nonšalancijom prema ovim činjenicama odnose bh političari i donositelji odluka. U konačnici, za bh građane neće biti "sve je isto 'ko i lani".

Zasigurno biti će daleko gore.