Opći izbori u BiH ove godine u Njemačkoj izazivaju veću pozornost no inače, razlog čemu je i pojačan interes nove vlade te zemlje za zbivanja na Zapadnom Balkanu, donosi Deutsche Welle (DW) na svom portalu uz opasku da je, od samog dolaska na vlast krajem prošle godine, vlada kancelara Olafa Scholza dala do znanja da će agendu Zapadnog Balkana držati visoko na listi svojih vanjskopolitičkih prioriteta.

Pojačano zanimanje za BiH

Napad Rusije na Ukrajinu početkom godine dodatno je intenzivirao to zanimanje. Službeni Berlin je proteklih desetak mjeseci utrošio dosta energije kako bi regiju i dalje održao u političkom dometu Njemačke i EU-a, a što se, prije svega, odnosi na najkritičnije segmente zapadno-balkanskog sklopa a to su kriza između Srbije i Kosova te BiH, kao država u trajnom kriznom modusu. Nakon dugo vremena se počelo ozbiljno govoriti o novoj ratnoj opasnosti u zemlji koja je većini u Njemačkoj simbol za najkrvavija razaranja u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Posebice u svjetlu utjecaja Rusije na Republiku Srpsku i retoriku koja uvijek iznova dopire iz Banja Luke, Berlin je pokazivao povećanu zabrinutost, konstatira DW uz podsjetnik da se i u Bundestagu o BiH ove godine govorilo više no obično. Tako je početkom godine visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt nadležnom odboru podnio izvješće u stanju u zemlji koja se, kako je tada rekao, nalazi u najgoroj krizi od završetka rata 1995. Uslijedili su brojni posjeti Bosni i Hercegovinu visokih njemačkih dužnosnika, dok je u lipnju donesena, nakon manjih trzavica među  vladajućim strankama, i rezolucija Bundestaga o BiH u kojoj se, među ostalim, traži proeuropski put BiH a Beograd i Zagreb upozorava na mogući daljnji utjecaj na događaje u BiH.

Nužno brzo formiranje vlasti

Sada, par dana uoči Općih izbora u BiH,i njemački političari ponavljaju više - manje ista očekivanja glede izbora. Adis Ahmetović, jedan od inicijatora donošenja rezolucije u Bundestagu, rekao je za DW da očekuje da se proces reformi nastavi ubrzo nakon izbora. “Prvo treba brzo sastaviti vladu. Nema vremena za gubljenje, treba se posvetiti važnim i potrebnim reformama, što uključuje i izbornu reformu“, naveo je Ahmetović i istaknuo da vladajući SPD i dalje jasno stoji iza odluke Bundestaga, koja kaže da cilj reforme Izbornog zakona BiH mora biti prevladavanje etničkih podjela u zemlji. Stoga je, kako je dodao, važno da se izborna reforma odnosi na BiH kao cjelinu, a ne samo na jedan entitet. “Potrebno je ukinuti etničko načelo i uvesti sustav 'jedan čovjek, jedan glas'. To bi bio važan korak ka snažnijoj demokraciji i demokratskom sudjelovanju“, zaključio je za DW Ahmetović, koji se nada dobrom izbornom rezultatu za progresivne snage koje su jasno okrenute ka EU i NATO-u.

Imuna na reforme

Ahmetovićev kolega iz vladajuće Liberalno-demokratske stranke (FDP) Thomas Hacker ne očekuje previše od Općih izbora u BiH. “Moja očekivanja su skromna. Proteklih godina pokazalo se jasnije no ikad koliko je država, zahvaljujući vladajućoj klasi, postala nefunkcionalna i otporna na reforme“, rekao je za DW Hacker, izvjestitelj FDP-a za Zapadni Balkan, te ukazao na potrebu da se građanima omogući izlazak na birališta u što većem broju. “Bitno je da se na dan izbora ljudima ne postavlja nikakve prepreke. Oni moraju biti u mogućnosti u potpunosti iskoristiti svoje pravo na slobodne i poštene izbore. Svaki utjecaj, bilo unutarnji ili vanjski, za najoštriju je osudu i ne smije ostati bez posljedica za sve odgovorne“, poručuje Hacker. Taj liberal drži potrebnim po svaku cijenu utjecati i da se smanje pritisci na novinare. I on, kao i njegov socijaldemokratski kolega Ahmetović, smatra da se odmah nakon izbora mora krenuti s reformama. “Etnizacija i politizacija svih procesa odlučivanja mora se prevladati što je prije moguće. Trenutačni, destruktivni uvjeti tjeraju mlade, dobro obrazovane ljude u inozemstvo, čineći gotovo nemogućom realizaciju 14 prioriteta EU-a“, ocjenjuje Hacker koji smatra da bi nakon izbora i EU trebala promijeniti svoj odnos prema onima koji djeluju destruktivno po ustroj BiH, tj. da se čelnicima koji potiču separatističke pokrete mora uvesti osobne sankcije.

Novi Ustav

I treća vladina stranka, Zeleni, želi da se BiH nakon izbora pokrene u pravom smjeru. “U kojem smjeru, više je no jasno. Zemlja doživljava vrlo jaku emigraciju. Ljudi odlaze iz zemlje jer su osobne perspektive uništene korupcijom, lošim upravljanjem i kriminalom. Etno-nacionalni govornici ne čine ništa da to promijene, naprotiv, zaoštravaju etničke napetosti i nesigurnost“, smatra Boris Mijatović, izvjestitelj stranke Zeleni za Zapadni Balkan, koji drži i da je BiH nakon izbora hitno potreban novi Ustav koji podrazumijeva pluralističko društvo za sve građane. On je za DW posebice kritizirao HDZ BiH zbog, kako kaže, blokiranja sredstava za pripremu i provedbu Općih izbora. No, nada se da će se proces reformi intenzivirati nakon izbora i da će on uključiti i šire slojeve, dakle civilno društvo, znanost.

Oprezne nade

Majda Ruge, analitičarka iz Europskog vijeća za vanjsku politiku (EFCR) u Berlinu, zaimjećuje izvjesnu dozu optimizma kod njemačkih političara u pogledu predstojećih izbora u BiH. “Mislim da u Berlinu postoji oprezna nada da će reformističke stranke dobiti priliku sudjelovati u formiranju vlasti i progurati EU program“, kaže Ruge za DW i dodaje da način na koji će se Berlin ponašati nakon izbora, među ostalim, uvelike ovisi i o tome hoće li HDZ BiH i SNSD blokirati formiranje vlade nakon izbora ali i tome što će Rusi odlučiti u pogledu EUFOR-a. Ruge drži da će daljnji put BiH uvelike ovisiti o tome hoće li se na vlasti zadržati nacionalističke stranke SDA-HDZ-SNDS a velike izglede vidi u jačanju oporbe.