Članica Savjetodavnog odbora i predsjednica Udruženja žrtava rata iz Foče Kaloper poručila je da nestali članovi nečije obitelji nisu statistika niti je bol preživjelih članova obitelji nestalih osoba političko pitanje.

Bez rješavanja pitanja nestalih osoba nije moguće izgraditi demokratsko društvo, jer je ovo pitanje jedno od temeljnih ljudskih prava. Nadalje, bez rješavanja boli i trauma članova obitelji nestalih osoba, nemoguće je ostvariti pomirenje i izgraditi dobrosusjedske odnose, poručio je Marko Jurišić, predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe (INO) BiH, u obraćanju na međunarodnoj konferenciji u okviru Bakinskih dijaloga na temu 'Ujedinjavanje napora i jačanje suradnje u rješavanju sudbine nestalih osoba'. Jurišić je iznio i podatak da je, tijekom razdoblja od 30 godina, u BiH, uz ogromne napore, riješeno 25.550 slučajeva nestalih osoba. 

- U svom se radu nismo mogli osloniti na iskustva i dobre prakse drugih zemalja koje su prošle kroz ista ili slična ratna stradanja. Bili smo prisiljeni sami razvijati svoj, bosanskohercegovački model rješavanja sudbine nestalih, u čemu su nam pomagale međunarodne organizacije, među kojima osobito ističemo Međunarodnu komisiju za nestale osobe. Danas je Institut za nestale osobe BiH globalni lider u procesu traženja nestalih osoba, te s Državnom komisijom za ratne zarobljenike, taoce i nestale osobe Azerbajdžana potpisujemo Memorandum o razumijevanju. Cilj tog značajnog dokumenta je uspostava formalnog okvira te suradnje u svrhu zajedničkog unaprjeđenja procesa rješavanja pitanja nestalih osoba, dodao je Jurišić koji je istaknuo da je vrijeme da se, u ovom trenutku bjesomučnih ratova, razaranja, kršenja ljudskih prava, ubojstava i nestanaka, izvuče pouke iz dosadašnjih sukoba i ponudi jedan univerzalni model rješavanja sudbine nestalih osoba, koji će biti primjenjiv u svim zemljama, bez obzira na njihove različitosti. 

- Uvažavajući izniman značaj Bakinskih dijaloga o nestalim osobama i ove međunarodne konferencije, smatram da bi bosanskohercegovački model, čiji je rezultat pronalazak oko 25.550 nestalih osoba, mogao poslužiti kao osnova za razvoj univerzalnog modela rješavanja sudbine nestalih osoba, ocijenio je predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH Jurišić. 

Prisutnima su se na konferenciji obratili i predsjedavajući Savjetodavnog odbora Bojan Starčević te članice Odbora Midheta Kaloper i Vesna Pavlović.

- Danas sam ovdje i kao sin koji traži istinu, jer iza svake brojke nestalih stoji ime, život i priča koja zaslužuje biti ispričana i zapamćena. Naše iskustvo u BiH nosi lekcije za cijeli svijet te pokazuje da se, uz upornost, znanost, političku volju i, iznad svega, odlučnost obitelji, može rješavati čak i najveće tragedije. Pokazuje da potraga za nestalima nije zadaća jedne institucije, jedne vlade ili jednog naroda – to je zajednička odgovornost čovječanstva, poručio je Starčević, dok je članica Savjetodavnog odbora i predsjednica Udruženja žrtava rata iz Foče Kaloper također poručila da nestali članovi nečije obitelji nisu statistika niti je bol preživjelih članova obitelji nestalih osoba političko pitanje. - Naša borba nije borba za osvetu, već za istinu i pravdu. Stoga s ovog mjesta želim poručiti svima: osnažite suradnju zemalja i institucija, podržite obitelji, jer mi svoj gubitak živimo svaki dan. Ne dozvolite da politika uspori ili zaustavi ono što mora biti humanitarni prioritet, istaknula je Kaloper. 

Pavlović je, pak, iznijela vlastiti slučaj ukazavši kako ni danas nema mjesto na kojem bratu može zapaliti svijeću. 

- Obitelji nestalih u BiH najviše su pridonijele prikupljanju materijalnih dokaza i utvrđivanju istine o svima koji su stradali, jer su bile najustrajnije i najupornije. Naše iskustvo pokazuje da vlasti, institucije, domaće i međunarodne organizacije, zajedno s obiteljima nestalih, mogu biti istinski partneri i da njihova suradnja može dati bolje rezultate u traženju nestalih, kazala je Pavlović.

Sudionici ove međunarodne konferencije, predstavnici 43 zemlje, međunarodne organizacije i eksperti, usvojili su zajedničku deklaraciju s ciljem podizanja javne svijesti o problemu nestalih osoba te uspostave globalnih standarda i mehanizama suradnje u cilju rješavanja njihove sudbine.