Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Ekonomski problemi u Bosni i Hercegovini više nikome i nisu vijest nego otužna bh. svakodnevica. U šali se zna reći kako je naša zemlja tridesetak godina u permanentnoj krizi sa tu i tamo malim razdobljima sigurnosti. 

Niz je razloga zbog kojih su nam gotovo svi ekonomski pokazatelji u padu ili, u najboljem slučaju, stagniraju, ali otužno je kako mnogo toga ovisi od nas samih. Preciznije, od samo prozvanih reformskih vlasti koje ne rade apsolutno ništa kako bi barem započeli provođenje bolnih, ali nužnih reformi. Nastavljaju tradiciju onih prije njih da se ne rade ništa osim čuva udobne fotelje vlasti i na državne jasle gura što je više moguće uljeba. 

Samo tri vijesti koje su se pojavile ovih dana najslikovitije objašnjavaju bh. apsurd i dekadenciju društva. 

Uhljebi su namireni

Naime, Uprava za neizravno oporezivanje BiH objavila je kako su prihodi od neizravnih poreza u prva tri mjeseca 2024. iznosili su dvije milijarde i 630 milijuna maraka i veći su za 8,29 posto ili za 201 milijun maraka, u odnosu na isto razdoblje 2023. 

Nakon što je UNO u prva tri mjeseca ove godine gospodarstvu vratila 523 milijuna maraka po osnovu povrata PDV-a, neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su dvije milijarde i 107 milijuna maraka i veći su za 240 milijuna maraka u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isto razdoblje prošle godine.

Samo u mjesecu ožujku 2024. prikupljeno je 873 milijuna maraka neizravnih poreza što je za 15 milijuna maraka više u odnosu na ožujak 2023. Za finansiranje državnih institucija u prva tri mjeseca 2024. raspoređen je iznos od 250 milijuna maraka. Sav višak prihoda od neizravnih poreza završio je u entitetskim blagajnama i kod Brčko distrikta. Tako je Federaciji raspoređen iznos od milijarda i 139 milijuna maraka, Republici Srpskoj iznos od 638 milijuna maraka i Brčko distriktu iznos od 64 milijuna maraka.

Dakle, čuvarima fotelja i uhljebima nikada bolje. Ekonomija propada, zaposlenost stagnira, iseljavanje se nastavlja, a inflacija im puni blagajnu da ne rade apsolutno ništa. Političkim 'genijalcima' iz vlasti niti to nije dovoljno nego za hranjenje gladnih partijskih usta gotovo se svakog tjedna dodatno zadužuju. 

Privremeno financiranje

U isto vrijeme dolazi i vijest kako zbog izostanka političkog dogovora nema državnog proračuna. Zbog toga je ministar financija u Vijeću ministara BiH Srđan Amidžić donio je novu Odluku o privremenom financiranju institucija BiH. 

- Radi se o odluci koja je u nadležnosti ministra, koju nije potrebno usvajati na Vijeću ministara BiH, kazala je glasnogovornica Ministarstva financija i trezora BiH Vanja Furtula. Nova odluka je na snazi od 1. travnja, s obzirom da proračun za ovu godinu još nije usuglašen sa globalnim okvirom Fiskalnog vijeća za razdoblje 2024 - 2026., koji je usvojen krajem siječnja. Odluka o privremenom financiranju podrazumijeva, kako je definirano zakonom, potrošnju na razini one iz istog perioda prošle godine.

Prevedeno, sami sebe i vojsku svojih uhljeba su osigurali, a za sve ostalo ih apsolutno nije briga. 

Otkazivanje narudžbi i rast troškova

A to ostalo dolazi u trećoj vijesti. Kriza koja je zahvatila zapadnu Europu značajno se prelila na izvozne tvrtke u RS-u jer ino kupci smanjuju ili potpuno otkazuju narudžbe, kaže za Capital.ba novoimenovani predsjednik Unije poslodavaca RS Zoran Škrebić.

- Zaista tu dolazi do velikih problema. Narudžbe za sve vrste proizvoda u kojima je veliko sudjelovanje rada se konstantno otkazuju ili smanjuju. Također, velikim izvoznicima se traži smanjenje cijena i to između deset i 30 posto u zavisnosti od grane i proizvoda koje poduzeće plasira na ino tržište, rekao je Škrebić. S druge strane, kaže, gospodarstvenici na našem tržištu imaju konstantan rast troškova, ne samo osobnih primanja već i svih drugih troškova.

- Tako smo došli u situaciju da troškovi koji su bili naša komparativna prednost, jer su bili niži nego u okruženju, sada u velikoj mjeri postaju problem jer postajemo nekonkurentni na europskom tržištu, ističe Škrebić.