Ekonomija BiH imala je dobru izvedbu u prvom polugodištu ove godine, ali u posljednje vrijeme pojavljuju se signali kako bi moglo doći do usporavanja u trećem i četvrtom kvartalu pod utjecajem geopolitičkih kretanja, izvještava Indikator.ba.

Ekonomski rast u prvom kvartalu bio je za BiH sasvim dobrih 5,5 posto usprkos tome što je zemlja u tom razdoblju bila na vrhuncu unutarnja političke krize. Rast u prvom kvartalu su gurali potrošnja domaćinstava sa 5,7 posto, izvoz i uvoz sa 40,6 posto i 41,0 posto i bruto investicije sa 23,2 posto. Potrošnja države zabilježila je pad od 0,2 posto.

Dobar rast

I u drugom kvartalu je, prema dostupnim raspoloživim podacima, nastavljen dobar tempo ekonomskih aktivnosti. Svibanj i lipanj donijeli su rekordne vrijednosti izvoza od po više od 1,6 milijardi maraka u svakom od ova dva mjeseca. Samo u svibnju izvoz je imao veću vrijednost za 52,4 posto nego u maju prošle godine.

Prihodi od izravnih i neizravnih poreza također ne posustaju, što potvrđuje da gospodarstvo i dalje dobro radi. Prihodi od neizravnih poreza za šest mjeseci 2022. imali su rast od 22 posto i iznosili su ukupno 4,7 milijardi maraka. U FBiH prihodi od direktnih poreza zabilježili su povećanje u razdoblju siječanj-lipanj od 16 posto na 3,16 milijardi maraka, a u RS-u ovi prihodi su imali rast od 14 posto na 1,54 milijardi maraka. Rast izvoza i uvoza ali i fiskalnih prihoda, između ostalog, gurala je i inflacija, koja je u razdoblju siječanj-svibanj iznosila 10,6 posto.

No, inflacija istovremeno ostavlja trag na kupovnu moć stanovništva pa je tako u prometu u trgovini na malo nakon solidnog prethodnog rasta došlo do usporavanja u posljednja tri mjeseca, a u ožujku je čak zabilježen i pad od - 1,0 posto.

Sasvim je izvjesno da je ekonomski rast i u drugom kvartalu bio približno jednako dobar kao i u prvom kvartalu, ali pojedini signali upozoravaju na prilično izvjesno usporavanje u nastavku godine. Na to ukazuju i poteškoće ekonomija najvećih trgovinskih partnera BiH poput Njemačke, Italije, Austrije i drugih koji su smanjili svoje prognoze rasta za ovu godinu.

Također, problemi sa isporukama ruskog plina, od kojeg je posebno Njemačka ovisna, inflacija koja se ne smiruje, moguće daljnje korekcije monetarne politike Evropske centralne banke šalju poruku da ulazimo u neizvjesno razdoblje koji bi potencijalno mogao povući i ekonomske parametre u BiH u negativni teritorij.

Negativne posljedice

Domaće kompanije već neko vrijeme osjećaju pad narudžbi iz inozemstva, a što se najviše osjeća u automobilskoj i tekstilnoj industriji. Efekti ovakvog razvoja već su se osjetili budući da je primjerice ArcelorMittal Prijedor nedavno zbog pada potražnje morao da pošalje na prinudni odmor 700 radnika. Kao ograničavajući faktor pojavljuje se i problem nedostatka radne snage koji postaje sve izraženiji.

Perspektive za treći i četvrti kvartal su neizvjesne pa su i međunarodni autoriteti poput MMF-a i Svjetske banke upozorili da će globalnu recesiju biti teško moguće izbjeći. MMF je BiH u ovoj godini predvidio ekonomski rast od 2,5 posto, a Svjetska banka 2,7 posto.

Možemo zaključiti da je izvedba ekonomije u prvom polugodištu bila znatno bolja od ovih prognoza, ali bi efekti inflacije i geopolitičkih utjecaja uslijed ukrajinsko-ruskog rata mogli pokvariti učinak u drugom polugodištu. Suglasno tome mogli bi prouzrokovati i recesiju (službeno dva negativna kvartala uzastopno) ali zbog neizvjesnosti u pogledu daljeg razvoja događaja, prognoze su nezahvalne.