Piše: Dragan Bradvica

Velika diplomatska ofanziva Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije traje već nekoliko mjeseci u Bosni i Hercegovini, a mnogi smatraju kako će svoj vrhunac doživjeti ovaj tjedan.

Upravo razdoblje od 29. studenog do 2. prosinca smatraju kako će ili doći do rješenja ili definitivno propasti pregovori oko izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH te ćemo na opće izbore iduće godine po starim pravilima.

Međutim, u tom scenariju vrlo je upitno hoće li izbora uopće biti. Iako vjerojatno tek uzak krug ljudi zna pravi istinu što se događa iza zatvorenih vrata i ima li na stolu određenih rješenja na kojima će inzistirati SAD i EU, jesu li ti prijedlozi prihvatljivi svim stranama, trenutno se čini kako od dogovora ipak neće biti ništa.

Od onoga što saznajemo iz političkih stranaka koje sudjeluju u pregovorima, pomaka sa startnih pozicija još uvijek nema, nitko od svojih zahtjeva ne odstupa niti milimetra dok predstavnici međunarodne zajednice nisu skloni nametanju rješenja po principu mrkve i batine.

Rješenje tek u 2022.?

To je jasno kazao i američki predstavnik za reformu Izbornog zakona u BiH Matthew Palmer kazavši kako ne postoji nikakav 'američki plan' za ovu tematiku, te kako do rješenja moraju doći domaći političari.

I sam priznaje kako je teško pomiriti ono na čemu trenutno inzistiraju sve strane, ali kako to ipak nije nemoguće i da će se raditi na tome. Indikativno je i to da se opet pomjeraju rokovi za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH.

Naime, nakon što su propale sve najave da će se to dogoditi u 2019. godine, pa i posljednji rok koji je lider HDZ-a BiH Dragan Čović dao, a to je bio kraj lipnja ove godine, sve se pomjerilo do kraja ove godine.

Logično je u svakoj demokratskoj državi da se izborna pravila ne mijenjaju u izbornoj godini, ali čini se kako će se u BiH upravo to moglo dogoditi.

- Mislim da je ovo moguće postići, i mislim da imamo malo vremena za gubljenje. Ako se krećemo unazad od izbora, koji su planirani za jesen iduće godine, zaista je potrebno da imamo sve riješeno do proljeća – što znači da imamo samo nekoliko mjeseci da radimo na tome, rekao je Palmer za RSE.

Nadalje, prigodom posjete francuskog predsjednika EmmanuelaMacrona Hrvatskoj i on je kazao da se treba raditi na izmjenama Izbornog zakona u BiH koji bi poštivao prava sva tri konstitutivna naroda.

Dodaje kako će na tome raditi zajedno s Hrvatskom sljedećih nekoliko mjeseci. Dakle, i iz toga bi se dalo zaključiti da će predstavnici EU inzistirati na promjenama ali da smatraju kako nije kasno završiti i u prvoj polovici 2022.

Različiti stavovi

Uz njih, u BiH itekako utjecaja ima i Rusija, čemu svjedoči i predstojeći sastanaka lidera SNSD-a s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ostaje za vidjeti s kakvim će se porukama Dodik vratiti iz Moskve, i hoće li nakon toga biti osokoljen nastaviti s blokadama i bojkotima, nastaviti s procesom vraćanja nadležnosti s državne razine itd.

Naravno, ukoliko se to nastavi jasno je da politički predstavnici iz RS-a neće biti pretjerano zainteresirani za razgovore o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH. Uz to, politički predstavnici Hrvata u BiH inzistiraju da se u Predsjedništvo BiH i domovima naroda biraju legalni i legitimni predstavnici, dok bi politički predstavnici Bošnjaka pristali na drugačiji način biranja članova Predsjedništva BiH pa čak domova naroda ali inzistiraju da se ograniče nadležnosti tih domova na samo zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.

Dakle, u tom scenariju napravio bi se katalog onoga što je vitalni nacionalni interes i više ne bi svi zakoni morali prolaziti domove naroda. Na to hrvatski politički predstavnici ne žele pristati, bošnjački nisu spremni na bilo kakve izmjene bez toga, srpski za sada sve gledaju sa strane i nisu previše zainteresirani za sve to.

Uz sve ovo, oporba iz oba entiteta najviše je zainteresirana za tehničke izmjene Izbornog zakona BiH kako bi se omogućili pošteni izbori, ali vladajuće stranke i nisu previše zainteresirane za to, naročito ako ne dođe do sveobuhvatne izmjene ovog zakona.

Prema svemu navedenom, idući tjedan ipak je vrlo teško očekivati bilo kakav pomak, a ukoliko u izbornu godinu uđemo u situaciji u kojoj nemamo dogovor oko ovih pitanja situacija koja je ionako naelektrizirana u zemlji biti će još gora. Naročito imajući u vidi da žitelji sve teže 'spajaju kraj s krajem' i da su prosvjedi brojnih kategorija stanovništva svakodnevica.