S ovakvim načinom i odnosom u poslovanju, BHRT ne može više vršiti svoju funkciju. Prijelazna rješenja dovela su nas do toga da su dva entitetska javna servisa jako bogata jer su, načinima naplate RTV pristojbe, koji nisu potpuno zakoniti, utržili ogromna, milijunska sredstva koja im po zakonu ne pripadaju, dok je BHRT doveden u ogromnu financijsku dubiozu, izjavio je u četvrtak generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović u obraćanju u povodu teške financijske situacije u toj medijskoj kući.

Kako je dodao, dovedeni su u situaciju da, ako bi BHRT potpisala aneks, tj. produljenje ugovora pod sadašnjim uvjetima, kako je to bilo zadnjih šest godina, to taj javni emiter BiH vodilo izravno u kolaps te taj emiter ne bi mogao obavljati svoju funkciju. Karamehmedović je podsjetio da važeći način naplate pristojbe već godinama stvara velike probleme, iz kojih se onima koji vrijedno rade svoj posao za vrlo niske plaće ne može uplatiti sve obveze i doprinose.

- Prije dva dana nam je, na primjer, Radio trebao biti ugašen jer postoji dugovanje po tom osnovu, imamo dugovanja prema EBU, čiji je Radiotelevizija BiH član, ilustrirao je generalni direktor BHRT-a te istaknuo da država, koja je preuzela na sebe obvezu da javni servis postoji, nikada nije uradila svoj dio posla. Kazao je i da je od 2005. godine, kada je Parlament BiH usvojio Zakon o Javnom RTV sustavu, BHRT bio "neželjeno dijete". Taj zakon, pojasnio je, nije ni blizu bio primijenjen na način kako je zamišljeno.

- Kad to kažem, prije svega mislim na to da nikad nije formirano četvrto pravno lice, tzv. korporacija, koja je trebala obavljati određene funkcije za sva tri javna emitera, dakle za državnog i dva entitetska. Nikad nije primijenjen niti dio članka 23 Zakona, onog o raspodjeli RTV pristojbe i marketinga. Istina, pristojbu se do 2017. godine raspoređivalo po načelu 50% BHRT-u te po 25% entitetskim emiterima, ali drugi dio tog članka koji tretira raspodjelu prihoda od marketinga po istom osnovu nikada nije implementiran, riječi su Karamehmedovića.

- U pokušaju da se nekako spasi ono što se spasiti može, do rješenja na razini države i iznalaženja novog načina naplate pristojbe, u to vrijeme Radiotelevizija BiH i FTV s 'Elektroprivredom BiH' sklapaju ugovor o prikupljanju RTV pristojbe. Ono što je bilo nepovoljno po BHRT, ali se u to vrijeme nije moglo ništa uraditi, jest da su sredstva koja EP BiH prikupi uplaćivana na račun Radiotelevizije FBiH, nakon čega se BHRT-u prosljeđivalo njegovih 50%. Problem je u tome što FTV, kao što RTRS nije prebacivao sredstva iz RS-a, nije prebacivala pripadajućih 25% iz Federacije, precizirao je generalni direktor BHRT-a koji je iskazao žaljenje zbog činjenice da stvari nisu nikad došle na svoje mjesto. - BHRT i danas, kao vlasnik ove zgrade, iznajmljuje svoje prostore FTV-u, za koje ona ne plaća nikakva sredstva. Unatoč tomu, pružamo im usluge tehnike, studijske prostore, kamere, sve ono što je potrebno da bi se proizvodilo program, naveo je, nadalje te je iznio podatke o dugovanjima entitetskih emitera. - Računica pokazuje da je RTRS nezakonito zadržala 52 milijuna i 800.000 konvertibilnih maraka, FTV 19 milijuna i 830.000, dok je BHRT u minusu od 72 milijuna i 600.000 maraka, naveo je Karamehmedović te optužio upravu FTV-a za nespremnost da se dogovor i Zakon i provede.

- FTV je inzistirala da ostane status quo, da i nadalje nezakonito zadržava 25% prikupljene pristojbe koja im ne pripada i da cifru od blizu 20 milijuna KM viška sredstava koju su ostvarili po tom osnovu nastavljaju povećavati nauštrb BHRT-a, dodao je. Uz opasku da BHRT nije idealan, zaključio je da taj emiter, pak. nikada nije imao podršku onih koji su je morali osigurati da bi Radiotelevizija BiH imala ulogu kakvu ima svaki javni servis u Europi.