Bosna i Hercegovina nema riješeno pitanje odlaganja životinjskog otpada, jer ne postoje odgovarajuća postrojenja. Potvrdilа su to i resorna entitetska ministarstva, ali i proizvođači koji se sa ovim problemom susreću. Nusproizvodi životinjskog porijekla i životinjski otpad se odlažu kao komunalni otpad na deponijama koje ne podliježu veterinarskom nadzoru ili na smetljištima. Zagađenje zemljišta, površinskih i podzemnih voda, vazduha, širenje zaraznih bolesti, neprijatnih mirisa, pa sve do izbijanja požara na divljim deponijama – ovo su posljedice usljed neadekvatnog odlaganja životinjskog otpada.

Upravo ovaj otpad koji bi trebao biti tretiran u spalionicama u BiH se nalazi u sivoj zoni, govori nam Muris Mujanović koji se proizvodnjom i preradom mesa i mliječnih proizvoda bavi još od 1960.

“Taj otpad se trenutno zbrinjava kopanjem jama na komunalnim deponijama, odnosno spaljivanjem uz kontrolu nadležnih inspektora, nema nekog adekvatnog rješenja za zbrinjavanje animalnog otpada prve kategorije,” rekao je proizvođač mesa i mesnih prerađevina Muris Mujanović.

Na ovom prostoru odlaže se animalni otpad druge i treće kategorije označen kao neopasni otpad za proizvodnju organskog đubriva i poboljšanje zemljišta. Na godišnjem nivou proizvede se oko 1000 tona.

“U planu nam je proširenje ovih kapaciteta, izgradnjom pogona za proizvodnju električne energije na bio masu i bio plin, to će biti nastavak ovog projekta i objekta za zbrinjavanje namirnica animalnog porijekla prve kategorije, odnosno spalionice,” istaknuo je Mujanić.

Izgradnja sabirališta za privremeno skladištenje životinjskog otpada u hladnjačama bila je planirano u federalnom planu upravljanja otpadom za 2012-2017.