Građani BiH prisiljeni su živjeti u državi koja je najgora u Europi po razini korupcije, gdje velik broj bolesnika umre prije nego dočeka liječenje u bolnicama, gdje su plaće mizerne, a cijene pojedinih proizvoda i usluga čak veće neko u Njemačkoj gdje je prosječna plaća pet puta veća nego u BiH. 

Život je sve teži, a oni koji sebe zovu političarima žive fenomenalno na grbači stanovnika povećavajući poreze i ne odustajući od politike uhljebljivanja i dajući prioritet podobnosti ispred znanja u svim sferama društva. 

U tako uništenoj državi, koja nije ni 'D' od države najavljuju se nova poskupljenja. Istovremeno državna premijerka Borjana Kiršto i 'njezino' Vijeće ministara, federalni premijer Nermin Nikšić i 'njegova' Vlada, te premijer RS-a Radovan Višković i 'njegova' Vlada apsolutno pojma nemaju kako izaći iz ovog paklenog začaranog kruga. Niti imaju potrebno znanje, niti pokazuju volju, a odluke koje donose uglavnom se tiču kreiranja načina kako proračunsku kasu napuniti još više. Najveći porezni dužnici su upravo javna poduzeća, čiji direktori za ogromne stomilijunske gubitke ne odgovaraju pred zakonom, dok se recimo na sud s optužnicama šalju vlasnici piljara koji su dužni iznose od desetak tisuća maraka. 

Novi udar na džepove građana

U pojedinim sarajevskim pekarama prije nekoliko dana su povećane cijene kruha i pekarskih proizvoda, dok će u ostalim poskupjeti uskoro, i to za 10 do 15 posto. U Bijeljini će cijene u pekarama biti povećane od 20. veljače 10 do 12 posto. Na području banjolučke regije za sada nisu planirana poskupljenja. Analizirajući posljednje četiri godine, kruh je skuplji za čak 117 posto.

U pojedinim sarajevskim pekarama od jučer su pekarski proizvodi skuplji i do pola marke. Ostali pekari planiraju idućeg mjeseca dići cijene za 10 do 15 posto. Apeliraju da država smanji troškove režija i doprinosa.

-Radnik koji radi 27 godina, zar nije sramota da dobije otkaz zato što su režije 1.200 maraka, a njegova plaća 1.500. Ovakve doprinose i režije nema nijedna država u Europi i Balkanu, sigurno, ističe Miftar Ljušaj, vlasnik sarajevske pekare.

Zbog povećanja minimalca i nameta, skuplji kruh građani Bijeljine će plaćati od 20. veljače. Pekarski proizvodi bit će skuplji i do 12 posto.

-Vekna od 500 grama koja je bila 1,70 koštat će 1.80 KM. Mislim da je to minimalno poskupljenje koje će samo nadomjestiti novonastale troškove. Ako poredimo sa Banjalukom, vekna košta od 2,20 do 2,40 KM, kaže Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina.

Poljoprivredni proizvođači smatraju neopravdanim rast cijena kruha i pekarskih proizvoda.

-Kada je bila 50 feninga, imali smo kruh po 90 feninga i marku, a sad je pšenica 36, a on dvije marke. Dijete kada pođe u školu za jednu kiflu treba tri kilograma pšenice da bi kupilo najjeftiniju kiflu, navodi predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice Savo Bakajlić.

Računicu da vekna kruha košta 37 feninga pekari smatraju nerealnom. Kažu da su ukalkulirani samo troškovi sirovine, bez troškova prijevoza, plaća zaposlenih, poreza i doprinosa

Na području banjolučke regije, u iduća dva mjeseca, nisu planirana poskupljenja. 

-Od ukupne cijene koju postignemo na tržištu, plaće su 35 posto i sad su plaće iznosom prerasle troškove sirovine. Ako se na 40 milijuna zaradi 800.000 ili milijun, kolika je zarada 2-3 posto od prometa, šta znači da spustimo cijenu za 2-3 posto i radimo džabe, kaže Saša Trivić, vlasnik lanaca pekara u Banjoj Luci.

U Pokretu za zaštitu potrošača ističu da je brašno tokom pandemije bilo duplo skuplje, a da cijene u pekarama nisu rasle. Sada su cijene pekarskih proizvoda udvostručene, iako je brašno od tada pojeftinilo.

-Cijena kruha je bukvalno porasla za 117 posto. Mi smo prije četiri godine 2021. kada usporedimo prosječnu plaću i cijenu kruha mogli kupiti 1.017 kruhova. Ove godine za prosječnu plaću možemo kupiti 701 kruh, ističe Admir Arnautović, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Srednja Bosna.

Građani su podijeljenog mišljenja kada je riječ o cijenama u pekarama. Jedni smatraju da su previsoke, drugi da su prihvatljive.

Dok svako u lancu ima svoju računicu, u Pokretu za zaštitu potrošača imaju prijedlog. Izračunali su da se kruh od kilograma u domaćinstvu može proizvesti od 37 feninga do marku i 17 feninga, u zavisnosti od kvaliteta i količine brašna koja se kupuje, objavio je BHRT.

Najskuplji lijekovi u regiji

Uz prehranu, građani Bosne i Hercegovine i lijekove plaćaju skuplje nego stanovnici susjednih zemalja. Iako je u Županiji Sarajevo dopunjena esencijalna lista lijekova koji više nisu na teret pacijenata, u ostalim dijelovima države građani se suočavaju s poteškoćama u pronalaženju i financiranju potrebnih terapija. Ključni razlog za visoke cijene jest stopa PDV-a od čak 17 posto. Unatoč inicijativama za njegovo smanjenje ili ukidanje, vlasti još uvijek nemaju sluha za te prijedloge.  

Na problem skupih lijekova posebno ukazuju onkološki pacijenti. Neki od njih odlaze u Tursku kako bi po znatno povoljnijim cijenama nabavili iste lijekove, dok drugi preko društvenih mreža traže pomoć u kupovini lijekova iz Srbije.

Lejla Tetarić, ginekološko-onkološka pacijentica, svjedoči o osobnom iskustvu: "Rekli su mi da moram kupiti lijek koji je koštao oko 1500 maraka. U tom trenutku radio je samo moj suprug, i to nam je bilo previše. Briga kako nabaviti sljedeću terapiju stalno je prisutna, a najveći problem je i kada imaš novac, a nema lijeka."  

Prema Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, razlog viših cijena u BiH leži u jedinstvenoj stopi PDV-a od 17 posto, dok u drugim državama, poput Srbije, postoje niže stope PDV-a za određene lijekove, kao i niže maloprodajne marže.  

Građani često ističu da su troškovi lijekova postali veliki financijski teret. Jedna od sugovornica napominje da su nekad lijekovi išli preko zdravstvenog sustava, ali sada sve plaća sama, dok drugi naglašavaju kako bi cijene morale biti prilagođene, osobito umirovljenicima i bolesnicima.  

Bez konkretnih mjera za smanjenje ili ukidanje PDV-a, zdravlje će građani Bosne i Hercegovine i dalje skupo plaćati, suočeni s time da lijekovi sve više postaju luksuz, a ne osnovna potreba, objavio je BHRT.

Treba napomenuti i da su zbog nedostatka novca, ili bolje reći zbog konstantnog nenamjenskog trošenja novca poreznih obveznika formirane "liste čekanja", na kojoj se u Federaciji BiH trenutno 1.312 onkoloških pacijenata koji čekaju na lijek.

Za zatvaranje "liste čekanja" potrebno je oko 200 milijuna maraka. Bosna i Hercegovina nema registar o broju oboljelih od raka. Zdravstveni sistem nije jedinstven na nivou države, nego su nadležnosti rascjepkane na dva entiteta, odnosno deset županija i Brčko Distrikt. Sve u svemu – katastrofa. 

D.L.