Piše V. S. Herceg

Od početka ruske invazije na Ukrajinu priča o stranim vojnicima u redovima obje strane stalna su tema u medijima. Prve vijesti o odlasku na ukrajinsko ratište stigle su iz susjedne Hrvatske. Premijer Andrej Plenković ih nije demantirao, ali je u izjavama za javnost kazao da je 'svaki odlazak u Ukrajinu akt pojedinaca' te da 'idu na osobnu odgovornost'. Međutim, BiH ima vrlo jasne zakonske odredbe za svoje državljane koji idu na inozemna ratišta.

Kazne i do 10 godina

Nakon 2014. godine došlo je do izmjena Kaznenog zakona te su za sudjelovanje u borbama na stranom ratištu, pridruživanju stranim paravojnim ili parapolicijskim organizacijama propisane kazne i do 10 godina zatvora. Povod za postrožavanje kaznenih odredbi bio je značajan odlazak bh. državljana na sirijsko ratište i njihovo pridruživanje jedinicama ISIL-a. Međutim, olakotna okolnost može biti činjenica da bh zakonodavstvo boravak i ratovanje u Ukrajini (kao i u drugim zemljama), za razliku od sirijskih ratišta, ne tretira kao terorističko djelo i to zbog rezolucije UN-a kojom su snage ISIL-a proglašene terorističkom organizacijom. Ipak, KZ BiH u članku 162b, najmanje osam godina zatvora propisuje se za one koji protupravno Zakonu o obrani BiH ili Zakonu o službi u Oružanim snagama BiH organizira, rukovodi, obučava, oprema ili mobilizira pojedince ili grupe ljudi s ciljem pridruživanja, na bilo koji način, stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji koje djeluju izvan BiH. Najmanje tri godine zatvora predviđeno je za onog koji se na bilo koji način pridruži stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji, a kazna od jedne do 10 godina zatvora predviđena je za nabavljanje sredstava, planiranje ili vrbovanje drugih za odlazak na strana ratišta. Kažnjivo je i distribuiranje i javno pozivanje na sudjelovanje u borbama na stranim ratištima i to od tri mjeseca do tri godine.

Srbija i BiH – zakon postoji, ali kazne blage

Za sada je jedino Gavrilo Stević iz entiteta Republika Srpska bio procesuiran, i oslobođen krivice, zbog odlaska na ratište u Ukrajinu 2014.

Kako je o tome već pisao Radio Slobodna Europa Stević je pred Sudom BiH pravomoćno oslobođen krivice. On je tvrdio da je u Ukrajinu išao iz humanitarnih, ne ratnih motiva. Vlasti BiH nemaju službenih podataka o državljanima koji su išli na ratište u Ukrajinu, ali, kako piše RSE, od sigurnosnih izvora doznaje se da je riječ o 12 državljana BiH, od kojih sedam ima i državljanstvo Srbije. S druge strane, bh pravosuđe nije pokrenulo ni jedan predmet u svezi sa sudjelovanjem ruskih državljana u ratu u BiH.  Iz Srbije je, prema procjenama veleposlanstva Ukrajine u Srbiji iz prosinca 2018., više od 300 građana otišlo boriti na proruskoj strani. Slično kao i u BiH, i u Srbiji je sudjelovanje i organiziranje odlaska na ratište strane države kazneno djelo za koje se presuđuje i do 10 godina zatvora. Kako je RSE pisao, za sudjelovanje u ratu u Ukrajini na strani proruskie strane od 2015. do 2018. u Srbiji su donijete 32 osuđujuće presude i to s uglavnom blagim kaznama. Ono što je ovdje zanimljivo i gdje se može povući paralela, je to da su i u BiH za optužene za sudjelovanje na sirijskim ratištima u većini izricane blage kazne.

Strance pozivaju i Ukrajina i Rusija

Podsjetimo da je tjedan prije invazije na Ukrajinu, šef ruske diplomacije, ministar Sergej Lavrov, rekao da Rusija provjerava informacije o tome da se na Kosovu, u Albaniji i BiH regrutiraju plaćenici za rat u Ukrajini. Na ovo je odmah reagirala bh ministrica vanjskih poslova Bisera Turković. 'Mi ćemo uputiti službeni upit Veleposlanstvu Rusije u Sarajevu u vezi s ovom izjavom. Ako gospodin Lavrov ima neke informacije o takvim aktivnostima u BiH, nadam se da ih je, i prije nego ih je javno objavio, podijelio sa našim sigurnosnim službama', poručila je Turković, dodavši kako bi dužnosnici trebali u javnosti iznositi samo provjerene informacije, posebno kada govore o drugim državama i posebno kada je u pitanju sigurnost ili stabilnost. Još početkom ožujka, ruska diplomacija je i službeno upozorila Hrvatsku kako imaju informacije o njihovom dolasku u Ukrajinu. Oni su brigadiru Željku Akrapu, hrvatskom vojnom atašeu u Rusiji, pokušali uručiti uručiti prosvjednu notu. On je istu odbio primiti uz obrazloženje da niti MORH niti bilo koja druga institucija u Hrvatskoj nemaju veze s pojedincima koji se možda nalaze u Ukrajini i da o tome nemaju nikakve informacije. Ukrajinski predsjednik otvoreno je pozvao strance da dođu u Ukrajinu i pridruže se obrani Ukrajine, a formirana je i Legija stranaca. No,  dok ruska strana osuđuje prisutnost inozemnih vojnika koji se bore na ukrajinskoj strani, istodobno ih pozivaju u svoje redove.

Putinu pomažu Čečeni, a dolaze i Sirijci

 Ruski predsjednik Vladimir Putin prije dva dana, obraćajući se ruskom Vijeću sigurnosti, rekao je da će 'Rusija poželjeti dobrodošlicu dobrovoljcima da se bore u Ukrajini', što je više nego iznenađujuće s obzirom na brojnost i opremljenost ruske vojske, kao druge najjače vojne sile na svijetu. 'Moramo prihvatiti dobrovoljce koji se žele boriti protiv ukrajinskih snaga i pomoći im da dođu do borbenih područja', rekao je Putin.  Na ruskoj strani već se bore uvježbane čečenske jedinice čiji je vođa Putinov saveznik Ramzan Kadirov, a u posljednje vrijeme najavljuje se dolazak tisuće ratnika iz Sirije, zemlje predsjednika Bašara al-Asada koji je jedan od rijetkih koji je Putina podržao u agresiji na Ukrajinu.  No, podsjetimo i na to da je glasnogovornik ruskog Ministarstva obrane, general bojnik Igor Konašenkov, upozoravajući inozemne državljane koji se namjeravaju pridružiti ukrajinskim snagama rekao da za njih, ukoliko budu zarobljeni, neće imati status ratnog zarobljenika.

- Želim službeno naglasiti da plaćenici koje Zapad šalje kako bi pomogao nacionalističkom kijevskom režimu nemaju pravo na status ratnog zarobljenika. Svaki stranac trebao bi sedam puta promisliti prije pristupanja ukrajinskoj vojsci jer će ih Rusija smatrati kazneno odgovornima ako ih uhvati, upozoravajuća je prijetnja generala Konašenkova. Za sada još nema informacija o stradanjima vojnika iz Hrvatske, Srbije, a možda i BiH u Ukrajini. Za sada.

Pukli' kad su shvatili što je rat

Suosjećanje, avanturizam, potraga za adrenalinom, ideologija, novac ili fanatizam - puno je pitanja zbog čega se neki odlučuju na odlazak na strana ratišta. Međutim, mnogi od njih, posebice oni koji su se s ratovima susretali samo na filmovima, nemaju nikakvog vojnog iskustva i obuke te ubrzo vide da realnost ratišta i ratnih strahota i opasnosti nije ni nalik video igricama.  Za Slobodnu Dalmaciju govorio je bivši pripadnik hrvatskih specijalnih snaga koji je rekao da se u Ukrajini zasigurno ne bori onoliki broj Hrvata o kojem govore Rusi.

- Nikakvog organiziranog odlaska nema, nego sve ovisi o privatnom aranžmanu i snalažljivosti onih koji žele ratovati pa tko je uporan taj se i probije, kaže.

- Koliko znam, a znam jer sam i ja bio pozvan da idem gore, neki od onih koji su išli su vrlo brzo 'pukli' na ratištu kad su shvatili što je rat. Totalno su se prepali jer u došli bez ikakve obuke i jedva su se uspjeli vratiti natrag u Hrvatsku. Od onih koji su gore znam da imaju dovoljno ljudi, bar su mi tako javili prije par dana, ali nemaju PZO (protuzračnu obranu) i nedostaje im protuoklopnog oružja te kaciga i pancirki jer ih Rusi 'ubijaju' artiljerijom i zrakoplovnim napadima. Znam da ima ljudi koji i dalje pokušavaju doći do Ukrajine, prije nekoliko dana je dvadesetak naših momaka pokušalo ići, no zaustavljeni su na mađarskoj granici i tamošnje ih vlasti nisu htjele pustiti dalje. Zašto, ne znam, ispričao je Slobodnoj Dalmaciji bivši vojni specijalac. Dodaje kako ne može govoriti u ime svih, no da sigurno zna da je veći dio ljudi koji su otišli ratovati na ukrajinskoj strani to napravilo 'zbog osjećaja da pomognu slabijima u ovom sukobu'.

- Isto tako, neki su otišli i zbog toga jer su oni nama pomogli i prvi su nas priznali, a ne treba zaboraviti da smo one MiG-ove, helikoptere Mi24, protuoklopno oružje Metis i Fagot koji su nama pomogli u Domovinskom ratu nabavili baš preko Ukrajinaca. Sve se to pamti, kazao je za Slobodnu Dalmaciju ovaj bivši vojni specijalac.