Put zemalja zapadnog Balkana ka Europskoj uniji trenutno nije u fokusu ali niti jedna od država ga ne smije smetnuti s uma pogotovo imajući u vidu da cijeli svijet ulazi u neizvjesno razdoblje i novu recesiju.

Zemlje regije mnogo su očekivale od summita koji je planiran u Zagrebu početkom svibnja a okupio sve čelnike EU-a, zemalja članica kao i država zapadnog Balkana te odaslao jasne poruke što i kako dalje. S obzirom na pandemiju koronavirusa vrlo je upitno hoće li se summit održati predviđenog datuma. Bez obzira na to, jasno je kako za Bosnu i Hercegovinu niti s te strane neće biti dobrih vijesti jer i prije pandemije nismo činili ništa kako bi ispunili bilo kakve uvjete a dio političara se u vrijeme krize trudio dodatno “pljunuti” na Uniju.

Tako smo i bukvalno ostali ne u posljednjem vagonu puta ka EU nego još uvijek čekamo na peronu s kojeg nas EU želi uvući u vlak ali mi se otimamo. Crna Gora je otvorila gotova sva poglavlja pregovora, dio je otvorila i Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija napokon su dobile zeleno svjetlo za pregovore, Kosovo će ubrzati put ukoliko postigne sporazum sa Srbijom.

Što od nas očekuje EU?

Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta usvojio je i Izvješće o preporukama Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku komisije za vanjsku politiku i sigurnost za zapadni Balkan ususret summitu 2020. Ključne preporuke su da osiguraju da unaprjeđena metodologija pregovaranje za krajnji rezultat ima punopravno članstvo u EU i da EU osigura jasna i predvidiva pravila i kriterije i konzistentno ih primjenjuje, čime EU vraća svoj kredibilitet.

Također, da grupiranje područja pregovaranja naglašava dubinu i kvalitetu reformi u zemljama kandidatkinjama, donosi konkretne rezultate u zemljama kandidatkinjama uz istovremenu mogućnost pregovaranja u više područja. Uz to, da jasna budu mjerila napredovanja, kao i osigurana kontinuirana podrška tijekom cijelog procesa pregovaranja.

Nadalje, nužno je da se osiguraju jasni politički poticaji zemljama zapadnog Balkana te im se omogući sudjelovanje u sektorskim politikama i programima EU prije punopravnog članstva, kroz ciljanu financijsku podršku, kako bi žitelji osjetili opipljive koristi članstva i povećala EU prisutnost u tim zemljama. Iznimno je važno osigurati i bližu suradnju Europskog i parlamenata zemalja kandidatkinja.

Kako bi se osiguralo da reforme u zemljama kandidatkinjama budu trajne i održive, potrebno je ojačati i mehanizam uvjetovanja, kako bi se proces pregovora temeljem objektivnih kriterija moglo i suspendirati u slučaju neispunjavanja uvjeta. Demokracija i vladavina prava moraju biti u središtu procesa proširenja, što znači da se prva otvaraju i zadnja zatvaraju poglavlja o pravosuđu, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i ona o poštivanju ljudskih prava i slobode medija, s posebnim naglaskom na osiguravanje uvjeta za nezavisan i neometan rad novinara.

Nadalje, svaka kandidatkinja mora osigurati slobodne, poštene i transparentne izbore, u skladu s međunarodnim standardima i ojačati ulogu civilnog društva kao važnog aktera demokratske konsolidacije.

Što radi BiH?

Samo letimičnim pogledom na sva očekivanja Unije jasno je da je BiH jako daleko od svega navedenog. To nas je spriječilo da budemo i zemlja kandidat a kamoli da počnemo otvarati poglavlja pregovora. Kako nismo niti kandidat to nam je zatvorilo brojna vrata koja su drugim zemljama regije otvorena.

Dio bh. političkih (kvazi)elita naravno u svemu ne vidi svoju grešku nego su se usredotočili na napade na EU. Nesporno je na se Unija često nije najbolje snalazila na zapadnom Balkanu, kako je sporo donosila odluke te svojim nedjelovanjem omogućila prodor nekih drugih “geopolitičkih igrača”.

Međutim, za ogromnu većinu zastoja krivi smo sami jer ne činimo ništa kako bi barem stigli druge zemlje regije. Ukoliko znamo da je vrlo teško očekivati da će ijedna država regije postati dio EU u ovom mandatu Europske komisije jasno je koliko smo godina onda mi udaljeni od toga da postanemo dio “europske obitelji”. Onome tko i površno poznaje političko-društvena događanja u BiH jasno je da najvećem broju naših političara nije primamljiva ideja uređenog sustava, boljeg obrazovanja, meritokracije, “kresanje” parazitskog dijela javnog sektora, pune vladavine prava i pravne države.

Ne da u takvom sustavu ne znaju voditi politiku i nemaju što tražiti na izborima nego bi se dobar dio njih suočio i sa suđenjima i odlaskom u zatvor. Dakle, puno im je bliže autokratski sustav u kojem i dalje mogu “loviti u mutnom”, neuređen izborni sustav u kojem raznim makinacijama dolaze do pobjeda, sustav u kojem im javna poduzeća služe kao bankomati a javna uprava da uhljebljuju svoje partijske poslušnije, rodbinu i prijatelje i tako skupljaju glasove, da ima najviše pravosudne funkcije dolaze “njihovi ljudi”… Pandemija koronavirusa će proći ali nažalost za sve narode i žitelje ove zemlje siromaštvo te političko, društveno pa i moralo propadanje neće. Ali, kako to obično na ovim prostorima biva, za to će biti krivi “neki tamo” koji nam žele loše a nikako mi sami.

Borrell oštro kritizirao Srbiju

Visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell kaže kako je zabrinut zbog događanja na Balkanu, poručuje kako se u regiji vodi borba narativa te je smiješno da se na ulicama Beograda vide bilbordi zahvale Kini, a da ih nema kada je u pitanju EU.

– Svi su zabrinuti zbog Balkana. Vodi se borba oko narativa. Ukoliko biste mogli otići u Beograd, mogli biste vidjeti bilbord sa slikom predsjednika Kine Xi-a koji kaže “Hvala brate Xi, jedino nam vi pomažete”, što je smiješno, nikada nismo vidjeli bilbord koji se zahvaljuje nama. Tako se onda kineska pomoć nađe na ulicama, a kada mi pomažemo i prije i tokom krize onda ništa zato moramo ojačati kapacitete da objasnimo svoju stabilizirajuću ulogu na Balkanu, kazao je Borrell. Posebno se osvrnuo na temu dijaloga između Beograda i Prištine te ono što će biti uloga Miroslava Lajčaka kada je ovo u pitanju.

– Lajčak je počeo raditi prošlog tjedna i u kontaktu je s vlastima obje zemlje, takse su ukinute i to je dobra vijest. On kreira vlastiti tim i dajmo mu malo vremena da se pripremi. Imat ćemo samit između dvije strane EU i zapadnog Balkana i on će se dogoditi u pravom trenutku i na njemu želimo reći da trebamo jedni drugima, da imaju dobru perspektivu. Kako bi imali tu perspektivu moraju raditi u cilju da riješe svoje razlike. Razlike između Kosova i Srbije jedino oni mogu riješiti mi moramo biti tu da ih ohrabrimo, ojačamo, sugeriramo, ali mi ne možemo uraditi posao koji jedino oni mogu uraditi. Imamo iskusnog diplomatu koji će biti posvećen samo tome puno radno vrijeme i bit će u kontaktu sa stranama, istovremeno i sa UN-om i sa SAD-om koji imaju jako prisustvo i to će biti velika pomoć. Ja ne mogu toliko vremena posvetiti tome, ističe Borrell.

Piše: Dragan Bradvica