Nakon što je ugrozila isplatu evropskog novca, Bosna i Hercegovina očekuje da joj u Briselu "progledaju kroz prste".

Ministar komunikacija i transporta BiH, Edin Forto, rekao je da je još ranije iz Brisela stiglo upozorenje "nemojte misliti da će vam 75 posto usaglašenosti donijeti pozitivan signal iz Brisela".

Dodaje da je usvajanje programa reformi u ovom formatu "politički proces".

"Čim se nova komisija formira 'juriš' u Brisel da nam usvoje ovo što imamo, da uzmemo novac, projekte i da radimo reforme", izjavio je Forto, piše Slobodna Evropa.

Srbija, Crna Gora, Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija su već ranije dostavili svoje planove Evropskoj komisiji u okviru reformskih agendi što je bio osnov da svaka od zemalja dobije novac iz Plana rasta Evropske unije (EU).

Njime je osigurano šest milijardi eura pomoći zemljama Zapadnog Balkana, u vidu bespovratnih grantova i povoljnih kredita, od čega bi BiH trebalo da dobije 1,09 milijardi. Usvojen je početkom maja i pokriva period od 2024. do 2027. godine.

Bosna i Hercegovina je 17. septembra poslala nepotpun dokument o reformskoj agendi, potreban za isplatu novca.

Šta BiH nije usaglasila?
Od 113 tačaka Programa reformi, Bosna i Hercegovina je usaglasila 111. Ne postoji saglasnost o imenovanju sudija u Ustavni sud BiH, niti da se ukine entitetski veto na odluke Savjeta za državnu pomoć BiH.

Radi se o instituciji koja odobrava državnu pomoć i koje funkcioniše po etničkom principu.

To znači da se nijedna odluka ne može donijeti bez saglasnosti sva tri konstitutivna naroda. To nije u skladu sa standardima EU.

Zbog čega su sporne dvije tačke?
Vlasti Republike Srpske su u julu prošle godine usvojile Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji ovog bh. entiteta, te odbijaju da izaberu novih dvoje sudija za ovo pravosudno tijelo.

Sem toga, za entitetske vlasti, predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata, strankom proruski orijentisanog predsjednika RS, Milorada Dodika, sporno je i prisustvo stranih sudija u Ustavnom sudu.

Ustavni sud BiH sačinjava devet sudija, od kojih šest biraju entiteti, a troje stranaca – koji ne smiju biti iz zemalja koje se graniče sa BiH – bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, u konsultaciji sa Predsjedništvom BiH.

Kada je riječ o Savjetu za državnu pomoć, entitetske vlasti ne žele da odustanu od entitetskog veta.

Ko je odgovoran za slanje neusaglašenog plana?
Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine, izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da o odgovornosti slanja nepotpune reformske agende treba da odgovori onaj ko ga je poslao u Brisel.

Dodao je da narušavanje mehanizma koordinacije nije u ničijem interesu.

"To nekad pokazuje da je Bosna i Hercegovina zemlja privida, ne možemo stvoriti privid da smo se nešto dogovorili, ako se nismo nešto dogovorili, i ne možemo reći da je nešto usaglašeno ako nešto nije usaglašeno", naglasio je Amidžić.

Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara je ranije izjavila da je "Evropsku komisiju informisala i uputila dokument o našoj trenutnoj usaglašenosti kada je u pitanju Plan rasta".

"Informisala sam Evropsku komisiju o nivou usaglašenosti Refomske agende, uz naglasak na sporni dio koji je uveliko već poznat i javnosti", navela je Krišto.

Bh. šef diplomatije, Elmedin Konaković, smatra da je predsjedavajuća Savjeta ministara "hrabro" postupila kad je odlučila da pošalje nekompletan program reformi u Brisel.

Prema njemu, dokument je prošao "dovoljno faza" da bude poslan.

"On nema obavezu proceduralno da se usvaja, dovoljno je prošao procedura da bude poslan, ima potpuno pravo Borjana Krišto da ga pošalje", istakao je Konaković.

Da li će EU ostati dosljedna?
Neozbiljno i nepromišljeno je slati nepotpun dokument u Brisel, ocijenio je za RSE Elmir Sadiković, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

On naglašava da su od novca "mnogo važnije" reforme.

Kaže da se nada da će EU ostati dosljedna.

"Da neće gledati insitucijama vlasti u BiH kroz prste i da neće davati novac kojim održavaju postojeće garniture vlasti, a država se ne mijenja", kazao je Sadiković.

Prema njemu, teško da će vlasti u RS pristati na reforme koje traži EU, ali je moguće da će Srbija zbog vlastitih ekonomskih i finansijskih interesa "izvršiti određeni pritisak na predstavnike vlasti u entitetu RS".

Evropa je već mnogo puta progledala kroz prste bh. vlastima, nastavlja Sadiković, te da bi još jednim sličnim potezom "degradirala samu sebe".