Nakon što je susjeda Hrvatska primljena u schengensku zonu, BiH od 1. siječnja postaje vanjska granica schengenske zone EU-a. Za Hrvatsku, to, među ostalim, znači smanjenje velikih gužvi na njezinim granicama sa susjedima. “Bit će zanimljivo putnicima koji će već za blagdane dolaziti u Hrvatsku, tj. koji će ići dalje ka istoku. Ovdje, na Bregani, još će biti granična kontrola, a kad se putnici budu vraćali, više te kontrole neće biti“, izjavio je za HRT Milan Kreš, voditelj smjene na GP Bregana.

“Kada putnici dođu do mjesta gdje se sada vrši graničnu kontrolu, policajca neće biti u kućici. Kućice, za početak, ostaju, a rampe će biti dignute i moći će se slobodno prolaziti“, dodao je. Kontrole se, od 1. siječnja, pomjera na granice Hrvatske s BiH, Srbijom i Crnom Gorom.

Bez izlaganja posebnim i dodatnim graničnim provjerama pri ulasku u Hrvatsku

Svevlad Hoffmann, policijski savjetnik direktora Granične policije BiH, tim je povodom za Klix.ba pojasnio da državljani BiH neće biti izloženi nekim posebnim i dodatnim graničnim provjerama pri ulasku u Hrvatsku od prvog dana 2023. godine. “Štoviše, naši državljani koji će, počevši od 1.1.2023. godine, tranzitirati kroz Hrvatsku ka ostatku EU-a, ali i četiri zemlje koje nisu u EU ali su dio shengenskog prostora (Norveška, Švicarska, Lichtenstein i Island), od ulaska nama susjedne zemlje u Schengen imat će i sami koristi“, naveo je Hoffmann. Tako, će bh. državljani kada pređu u Hrvatsku do svog konačnog odredišta u bilo kojoj zemlji EU (izuzev Rumunjske i Bugarske) putovati neometano i bez zadržavanja u cilju obavljanja graničnih provjera zemalja EU kroz koje putuju, kao što je i sada slučaj. “Uštedjet će se vrijeme, samim time i novac a, što je nekad i najvažnije, živci koje gubimo u kolonama čekajući prolazak na graničnim prijelazima. Treba istaknuti da hrvatski zračni prostor u režim Schengena pristupa 26.3.2023. godine, što znači da će hrvatske zračne luke do tog datuma u smislu graničnih provjera funkcionirati kao i sada ali strože granične kontrole na granicama Schengena mogu vrlo lako postati realnost za bh. državljane ako ne oslabi pritisak ilegalnih migracija iz BiH ka schengenskim vanjskim granicama. Dakle, ovdje sve ovisi o nama“, ukazao je Hoffmann.

I hrvatski graničari poručuju da neće biti značajnijih promjena jer Hrvatska, otkako je postala članicom EvU-a, provodi sustavne granične kontrole nad državljanima trećih zemalja. Eventualne promjene trebalo bi donijeti uvođenje dva nova sustava sredinom te koncem 2023. godine.

Novi sustav ulaska u zemlje EU-a stupa na snagu iduće godine

To su Entry exit sustav i ETIAS, sustavi koji će omogućiti obavljanje graničnih procedura na ubrzan način u cilju uzimanja biometrijskih podataka za državljane trećih zemalja i prethodne najave putovanja, što se odnosi na državljane trećih zemalja, među kojima je i BiH. Od posjetitelja izvan EU će se, naime, zahtijevati da se prijave i plate 7 eura za ukidanje viza prije ulaska u zemlju-članicu schengenske zone. Novi EES EU će registrirati dodatne informacije o putnicima koji nisu iz EU bloka. Osim podataka o putovnici, automatske barijere na granicama će uzimati i  pohranjivati ​​biometrijske podatke, uključujući otiske prstiju i slike lica. Pečati u putovnici će biti uklonjeni. Umjesto toga, sustav će sam automatski registrirati kada netko uđe ili izađe iz zemlje EU-a. Tako će biti lakše označiti nekoga tko je prekoračio svoje vrijeme u EU. Unija, nadalje, planira i jedan širi ETIAS koji će stupiti na snagu u studenom 2023 godine, što će zahtijevati od državljana koji nisu građani zemalja-članica EU da plate 7 eura po osobi za posjet većini europskih zemalja. Viza dozvoljava građanima koji nisu iz EU-a ostati na tlu Unije i schengenske zone 90 dana. Nakon što je putniku odobrena viza, on se ne mora ponovno prijaviti tri godine. Državljani izvan EU-a koji službeno borave u zemlji EU-a mogu biti izuzeti od EES-a i ETIAS-a.