Bosna i Hercegovina je preduzela značajne korake na unapređenju upravljanja migracijama. Ministarstvo sigurnosti je nastavilo napore na poboljšanju koordinacije s lokalnim vlastima i unaprijedilo je međunarodnu saradnju. Međutim, značajne slabosti i dalje ugrožavaju pružanje nužne pomoći. Bosna i Hercegovovina treba hitno usvojiti strategiju i akcijski plan o migracijama, pojačati napore kako bi osigurala pristup azilu i ojačala upravljanje granicom, sažetak je zaključaka Europske komisije (EK) u Izvješću o napretku BiH za 2022. godinu po pitanju migrantske krize u BiH.

Ovo pitanje, točnije učinkovita koordinacija granicama pa tako i djelovanje tijekom migrantske krize, jedan je od 14 prioriteta koje je EK postavila pred BiH kao preduvjet nastavka europskog puta i kandidatskog statusa.

Međutim, već tjednima se najavljuje jačanje priliva migranata kojima BiH služi samo kao tranzitna ruta na putu ka zemljama EU-a. Susjedna Hrvatska uskoro bi trebala ući u Schengen zonu te dodatno ojačati svoju granicu od nelegalnih migracija, a pred BiH je veliki izazov jer postaje svojevrsna "zaštitna rampa" za EU.

S druge strane, i EU želi ojačati sigurnost na svojim morskim i kopnenim granicama kako bi izbjegla neželjene pridošlice, dok u BiH slabo opremljeni i malobrojni granični policajci osiguravaju istočnu granicu gdje je najveći pritisak nelegalnih ulazaka u zemlju. No, bh političari sada su više zaokupljeni pregovorima i sastavljanjem nove vlasti nego rješavanjem pitanja još jedne, nadolazeće krizete su u svojevrsnom 'stanju hibernacije'.

Eurozastupnici s različitim stajalištima o pridošlicama

Potpredsjednik EK Margaritis Schinas, govoreći pred Europskim parlamentom, kazao je kako je nužno kreirati zajedničku "sustavnu i sveobuhvatnu politiku EU prema migracijama umjesto trenutnih 'ad hoc' rješenja".

Schinas je kazao kako ove godine postoji velik porast migracija na svim rutama prema EU, a da ih je najviše na srednjoeuropskoj ruti, oko 90 tisuća, dok je na zapadnobalkanskoj ruti zabilježen, kako je rekao, "dramatičan porast".

Puno izravniji je predsjednik Europske pučke stranke (EPP) Manfred Weber, koji je pohvalio apel Komisije za reformu migracijske politike kazavši da "trenutno mafija odlučuje tko ulazi u Europu".

-Pedeset posto ljudi koji ulaze u Europu nema pravo ostati. Oni su ilegalni migranti. Moramo omogućiti brzo odlučivanje na vanjskim granicama tko može ući, a tko ne. Potrebno je ojačati suradnju po pitanju repatrijacije ilegalnih migranata sa zemljama iz kojih dolaze migranti, dok bi se mogli uspostaviti i centri za migrante izvan EU u kojima bi se rješavali zahtjevi za azil. Ovo je europski izazov. Solidarnost je prijeko potrebna, rekao je predsjednik najvećeg kluba zastupnika u Europskom parlamentu (EP).

Ali, zastupnici oporbenih stranaka u EP-u smatraju da prema migrantima treba imati "mekši" stav. Tako je predsjednica Kluba socijalista i demokrata Iratxe Garcia Perez kritizirala oštar pristup poručivši da EU "prema migrantima mora biti velikodušna", spomenuvši kako EU ima najnižu stopu nataliteta, zbog čega "imigracija nije problem, već izazov i prilika".

Supredsjednik Zelenih Philippe Lamberts kazao je da se Europska unija pretvorila u "neprobojnu tvrđavu" za migrante, dok je ruska agresija na Ukrajinu pokazala da Unija "može primiti susjede u nevolji".

-Zašto to ne može na Mediteranu? Ne nedostaju mogućnosti, već naša volja, kritičan je ovaj zastupnik prema kolegama većine u EP-u.

No, dobio je odgovor od eurozastupnika Jordana Bardella iz Identiteta i demokracija koji ne prihvaća takvu ideju i poručuje da "Europa nije 'El Dorado i utopijska fantazija".

-Demografija je velik izazov. Moramo biti svjesni što se događa. Ljudi će nastaviti hrliti prema Europi ako nešto ne poduzmemo, poručio je nasljednik Marine Le Pen na čelnom mjestu Nacionalnog okupljanja.

Hrvatski zastupnik Karlo Ressler za susjednu Srbiju smatra da ima značajnu odgovornost te kaže: "Svjedočimo drastičnom i perfidnom povećanju ilegalnih prelazaka granice od gotovo 300 tisuća kroz ovu godinu, osobito na tzv. zapadnobalkanskoj ruti. Vanjske granice EU opet pod pritiskom stihijskih migracija, čemu doprinosi i Srbija koja beskrupuloznom zloupotrebom viznog režima nagrađuje zemlje koje ne priznaju Kosovo i tako povećava pritisak".

Očito je da i eurozastupnici nemaju ista stajališta po pitanju (ne)prihvata migranata, a pred BiH, kao jednoj od tranzitnih ruta, novi su izazovi u ojačavanju granica, a pred Vijećem ministara BiH hitno usvajanje strategije i akcijskog plana o migracijama i azilu za razdoblje do 2025. godine. Međutim, a unatoč i ovim nedostatcima, EK je ocijenila da se BiH dosta dobro suočavala s problemom migrantske krize.

Učestalo krijumčarenje migranata

Glavni generalni inspektor Granične policije BiH (GP BiH), ravnatelj Zoran Galić, za Dnevni list ocjenjuje kako je početkom 2022. godine, migracijski pritisak bio manjeg intenziteta u odnosu na prethodnu godinu, ali kako podaci o nezakonitim migracijama tijekom posljednja tri mjeseca ukazuju na određeno povećanje migracijskog pritiska na području BiH u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

-Od početka godine, pripadnici GP BiH odvratili su više od 5.200 osoba od pokušaja nezakonitog prelaska državne granice, s tim da ih je najviše odvraćeno upravo u posljednja tri mjeseca (kolovoz, rujan, listopad). Zabilježen je određen pad broja državljana Pakistana koji su u prethodnim godinama bili pri samom vrhu, a porast broja državljana Burundija, Indije, Kube, kaže ravnatelj Galić.

-Najveći broj nezakonitih migranata otkriven je izvan područja graničnih prijelaza, odnosno, u graničnom pojasu, iznosi pojedinosti ravnatelj GP BiH, "te su učestali i pokušaji krijumčarenja i skrivanja migranata u teretnim motornim vozilima, gdje se migranti skrivaju u prikolice teretnih vozila, cisterne i podnožje samih vozila".

Prema podacima GP BiH, ovi slučajevi su najčešće evidentirani na područjima postrojbi granične policije Orašje, Brod, Šamac, Gradiška, a od samog početka migrantske krize i Zvornik. Ipak, nedostatci i ljudstva i opreme otežavaju rad u čuvanju bh granice.

Malobrojni i slabo opremljeni granični policajci

-Najveći problem GP BiH u borbi protiv nezakonitih migracija, uz kadrovsku nepopunjenost, je i nedovoljna materijalno-tehnička opremljenost, posebno opremljenost specijalističkom opremom za nadzor granice, što dodatno otežava rad policijskih službenika koji se nadljudskim naporima bore kako bi se adekvatno zaštitila državna granica, ističe ravnatelj GP BiH.

Zbog ovih problema, a prema procjeni i analizi rizika, Granična policija je prisiljena preraspoređivati postojeće kadrove na dijelove grancie gjde je najveći migracijskih pristisak, a podrška dolazi i od drugih policijskih agencija u BiH kako bi se zadržao maksimalan napor i osiguralo pojačano prisustvo policijskih službenika u nadzoru državne granice i svim identifikacijskim mjestima mogućeg nezakonitog prelaska državne granice.

Osvrćući se na skorašnji ulazak susjedne Hrvatske u Schengen, Galić kaže: "Kroz razne vidove dosadašnje suradnje s MUP-om Republike Hrvatske uvjerili smo se da su prethodnih godina uloženi značajni napori u zaštiti granice, a samo pristupanje Schengenu potvrda je ispunjenosti svih kriterija, pa time i potvrda vrlo visoke razine sigurnosti vanjskih granica u toj zemlji, što je posebno značajno u području suzbijanja svih vidova prekograničnog kriminala te sprječavanja nezakonitih prelazaka u kontekstu aktualne migrantske krize. Pristupanje Hrvatske Schengenu zasigurno će doprinijeti još većem stupnju zaštite vanjskih granica schengenskog prostora u RH, a samim time i naše zajedničke državne granice".

Zbog bezviznog režima sa Srbijom više migranata iz Burundije, Indije, Kube, Gane...

-Ministarstvo sigurnosti BiH je nastavilo pojačavati napore u poboljšanju upravljanja migracijama. Odnosi s lokalnim vlastima su se generalno poboljšali. Ipak, nadležne agencije Ministarstva, uključujući Sektor za imigraciju i Službu za poslove sa strancima, i dalje imaju značajan nedostatak osoblja i dijelom su nedovoljno opremljene, što otežava njihovu učinkovitost, ocjena je EK u Izvješću o napretku BiH za 2022. godinu.

Iz Ministarstva sigurnosti BiH, Ureda ministra Selme Cikotića ističu kako vrlo pažljivo prate migracijsku situaciju u regiji i izvješća koja govore o povećanju broja migranata u susjednim zemljama i na tzv. balkanskoj ruti.

-Trenutno je situacija u BiH po ovom pitanjnu zadovoljavajuća. Zahvaljujući mjerama koje su poduzete u zaštiti granice i upravljanja migracijama, u posljednje dvije godine broj migranata u BiH se značajno smanjio. Tako je u 2000. godini u prihvatnim centrima u BiH bilo prosječno 5.900 osoba, 3.800 u 2021.godini, a trenutno je oko 2.000, što je broj kojim nadležne institucije mogu učinkovito upravljati i osigurati sve uvjete za boravak migranata. Započinjanjem provođenja prislinih povrataka osoba koji ilegalno borave u BiH, što je trenutno jedan od prioritet MS BiH i Službe za poslova sa strancima BiH, smanjen je čak i ulazak migranata iz pojedinih zemlja koje su ranije bile izvor značajnog broja migranata, navode iz Ministarstva sigurnosti za Dnevni list.

Kao što je to kazao europarlamentarac Karlo Ressler, i iz Ministarstva sigurnosti zabilježeno je povećanje broja migranata iz Burundije, Indije, Gane, Kube...tijekom posljednjih nekkoliko mjeseci.

-To je posledica postojanja bezviznog režima Srbije s ovim zemljama. Očekujemo da će ukidanjem bezviznog režima, na čemu je inzistirala i EU, situacija biti poboljšana, nadaju se iz Ministarstva sigurnosti BiH rješenju problema.

Da migrantskoj krizi pristupilo vrlo odgovorno, pokazuje i način registracije migranata.

-BiH je napravila iskorak među zemljama u regionu kada je u pitanju registracija migranata koji ilegalno ulaze, ali i uzimanja njihovih biometrijskih podataka. Tako je 2018. godine registrirano 23.902 migranta, 2019.godine 29.302, 2020. godine 16.190, a prošle godine 15.812 migranata. Od otvaranja migrantske rute u BiH je registrirano 109.083 migranata, iznose zanimljiv podatak iz Ministarstva sigurnosti.

Skoro svi migranti kažu kako žele azil da bi ušli u BiH i – produžili dalje za EU

No, da je BiH migrantima samo tranzitna ruta pokazuju i ovi podatci.

U 2018. godini bilo je 1.567 zahtjeva za azil, 2019. godine – 784, u 2020. godini – 244, 2021.godini - 167, a tijekom ove godine - 133.

-Međutim, u praksi vrlo mali broj osoba koje podnesu zahtjev za azil se zadrži u BiH do okončanja procesa, s obzirom da je njihova namjera tranzit kroz našu zemlju ka zemljama zapadne Europe, navode iz Ministarstva.

S druge strane u Izvješću EK-a o napretku BiH stoji kako je u 2021. godini broj osoba koje su ilegalno ulazile u BiH bio je uporediv s

2020. godinom i znatno manji u odnosu na 2018. i 2019. godinu.

-U 2021. vlasti su otkrile 15 740 migranata, a prethotne 2020. godine njih 16.150. Namjeru traženja azila izrazilo je 14.688 osoba u 2021. godini, a 15.170 u 2020. godini. Prve tri prijavljene zemlje porijekla bile su Afganistan, Pakistan i Bangladeš, stoji u Izvješću.

Uspoređujući ove službene podatke, očito je da velika većina migranata nije iskrena prilikom izražavanja želje za traženje azila u BiH te da im ove izjave služe samo kako bi ušli u BiH. Naime, primjerice, dok EK navodi kako je u 2021. godini namjeru traženja azila izrazilo 14.688 migranata (skoro svi), azil je, prema podatcima Ministarstva sigurnosti, zaista zatražilo tek njih 167, što je više nego zanemarivo. I 2020. godine, od otkrivenih 16.150 migranata, namjeru traženja azila navelo je 15.170, a zaista je azil zatražilo tek 244 migranta.

Pritisak na istočnoj granici BiH

-Ministaratvo sigurnosti BiH zajedno sa partnerskim organizacijama, posvećeno je jačanju kapaciteta GP BiH i Službe za poslove sa strancima kako bi mogli adekvatno boriti protiv nezakonitih migracija, a posebno zaštite i kontrole istočne granice BiH odakle je najveći broj ilegalnih ulazaka u našu zemlju. Uz sve druge mjere koje se poduzimaju na lokalnoj i regionalnoj razini, nadamo se da će to zadržati trenutnu povoljnu migrantsku situaciju u BiH, očekuju iz Ministarstva.  

Smatraju kako je od 2020. godine, kada je BiH potresala najgora migrantska kriza, učinjen značajan iskorak u preuzimanju upravljanja procesom migracija i jačanja partnerstva s lokalnim zajednicama.

-Ove procese treba nastaviti u budućnosti, a posebno na potpunom preuzimanju upravljanjem migracijama od strane nadležnih domaćih institucija, zaključuju u Ministarstvu sigurnosti BiH.

To od BiH traži i EU u jednom od svojih 14 prioriteta. Međutim, dok i u Ministarstvu sigurnosti BIH i u GP ulažu maksimalne napore i unatoč nedostatcima odolijevaju pritiscima migrantske krize, bh političari ne donose potrebne odluke kako bi sustavno olakšali i osnažili nadzor nad migracijama i upravljanje granicom.

„Ponovno ćemo se suočiti s migrantskom krizom“

Profesor na Sveučilištu suvremenih znanosti u Mostaru, Katedre za pravo i sigurnost, dr.sc. Sandi Dizdarević pojašnjava kako mnogi podaci različitih institucija, ali prije svega nadležnih policijskih agencija s državne razine, kao i oni sa kojim se svaki znanstvenih suočava prilikom provođenja analiza, ukazuju da pitanje suvremenih globalnih migracija ne može zaobići BiH.

-To znači da ćemo se ponovo suočiti s prilivom. Zapravo, mi se u posljednjih nekoliko godina, točnije od 2015. s migrantskom krizom kontiunirano suočavamo, ili sa slabijim ili jačim intenzitetom. Ono što je poseban problem je da su migracije s kojim se suočavamo jedna vrsta tektonskih promjena na geopolitičkoj sceni i pozicioniranje velikih sila. Posljedica takvih geopolitičkih kretanja, primarno mislim na odnos Turske prema EU, odnosno EU prema Turskoj, kao i sada agresije Ruske Federacije na Ukrajnu, rezultirat će ponovno povećanim prilivom migranata, kaže profesor Dizdarević za Dnevni list.

Po njemu, drugi problem ogleda se u jednoj vrsti, kako kaže, "licemjernih odnosa zemalja EU-a koje su godinama prizivali migrante zbog jeftine radne snage, a kada smo se suočili s migrantima 2020., BiH je dobila hladan tuš i velike količine donacija, i projekata".

-Hladan tuš smo dobili primarno jer su sigurnosne službe zemalja EU shvatile s kakvim potencijalnim sigurnosnim problemima se mogu suočiti, od identiteta, pripadnosti određenim radikalnim, ekstremističkim ili u krajnjoj instanci terorističkim organizacijama, kaže Dizdarević.

On pri tom podsjeća: "Ne treba zaboraviti da je, prema mnogim studijama, dovoljno da u jednom migrantskom valu prođe 3 do 5 operativaca terorističke organizacije i da se pojedine EU zemlje počinu "baviti same sa sobom". Upravo zato, putem donacija, zemlje EU kupovale su vrijeme dok su migranti ostajali na području BiH kako bi njihove agencije mogle poduzeti niz koraka u cilju provjera osoba koje ulaze. Time su oštećeni prije svega veliki broj osoba, obitelji koje su se našle u migrantskom valu, a koje su željele samo doći na sigurno mjesto gdje će moći započeti normalan život".

Dizdarević kaže kako se većina migranata želi domoći zapadnih, razivjenih zemalja i započeti novi život, ali...

-Međutim, dio njih nema takve namjere i bojim se da ćemo se ponovno morati aktivirati jer pored opasnosti od kaznenih djela, a s čime smo se suočavali i prije, postoji i sigurnosna prijetnja terorizma, jer mi i dalje ne znamo koji je stvarni identitet ljudi koji dolaze, koji se zadržavaju, i koji odlaze. Uvijek je prisutna bojazan da se među tim pojedincima nalazi netko tko je bio ili jest i dalje član neke terorističke skupine ili organizacije, zabrinut je Dizdarević, navodeći kako i to predstavlja rizik po sigurnost, kako javnu, tako i nacionalnu.

"Bh elite nisu izvukle pouke iz prijašnjih godina“

Na pitanje je li BiH izvela pouku iz prijašnjih godina migrantskih kriza i je li spremna na nove probleme, Dizdarević nije optimističan. Prepoznaje nove-stare probleme, ali i unutarnje tenzije i potencijalne krize.

-Bojim se da bh vlasti, prije svega na političku elitu, nije izvukla pouke. Uvjeren sam, a volio bih da griješim, da će ponovno doći do ozbiljnih problema na političkoj relaciji država-entitet, Ovdje prije svega mislim na Republiku Srpsku (RS), i država-kantoni. RS će ponovo imati jasan stav kako neće prihvaćati na svom području migrante, niti će policijske službe tog entiteta po pronalasku migranata iste putem Službe za poslove sa strancima vraćati u državu iz koje su došli na područje BiH, odnosno u Srbiju. Tako će RS štititi Republiku Srbiju, dok će migrante sa svog područja usmjeravati prema graničnim prijelazima prema FBiH. S treće strane, Državne institucije nisu pronašle način da sporazumima s kantonima, i lokalnim jedinicama, a uslijed povećanog broja migranata, naprave kampove, odnosno disperziju te ćemo time ponovno ući u problem i to primarno u četiri županije: USŽ, Tuzlanski kanton, HNŽ/ZHŽ i Sarajevo, smatra on.

Dizdarević ocjenjuje kako će ulazak Hrvatske u Schengen za BiH biti dodatni problem jer će, kako navodi granične službe RH biti pojačane s policijskim službama iz EU, kako bi zaštitile prije svega granicu EU-a.

-Time nama u BiH ostaje supočavanje sa svim propratnim, sigurnosno potencijalnim, problemima koje migranti mogu donijeti u BiH, zaključuje.

Na koncu, unatoč činjenici da EK u svom Izvješću o napretku BiH spominje Ministarstvo sigurnosti u vrlo pozitivnom kontekstu ističući "kako isto nastavlja napore na unaprjeđenju koordinacije državne i lokalne razine i preuzimanja odgovornosti nad upravljanjem migracijama", kao i da je "preuzelo vodstvo u jačanju regionalne i međunarodne suradnje na području migracija", navodeći da "sve razine vlasti to trebaju podržati" - ta podrška izostaje.

-I pored stalnog zagovaranja i podrške EU, institucije na svim razinama vlasti nisu uspjele unaprijediti koordinaciju i podijeliti odgovornost u zbrinjavanju tražitelja azila i migranata u cijeloj zemlji. I dalje postoje značajne institucionalne i koordinacijske slabosti u upravljanju migracijama. Nedostatak političke odgovornosti otežava vlastima pružanje odgovarajuće pomoći. BiH treba preuzeti punu odgovornost za upravljanje prihvatnim centrima. Najveći dio odgovornosti i dalje pada na Unsko-sanski kanton i Kanton Sarajevo. Zadatak upravljanja migracijama treba pravednije raspodijeliti između entiteta i županija pod punom odgovornošću državnih organa, samo jedna je od kritika EK-a prema bh političarima kada je u pitanju i upravljanje migrantskom krizom.

BiH mora povećati napore i na sklapanju sporazuma o readmisiji

EK navodi kako bi BiH trebala povećati napore i na sklapanju sporazuma o readmisiji sa zemljama porijekla i dodatno unaprijediti mehanizme za potpomognuti dobrovoljni povratak i reintegraciju. U 2021. godini, 89 stranaca je vraćeno u susjedne zemlje nakon sporazuma o readmisiji (66 u Srbiju, 21 u Crnu Goru i 2 u Hrvatsku), u usporedbi sa 195 u 2020. godini. Po osnovu različitih sporazuma o readmisiji 570 državljana trećih zemalja su vraćeni u BiH u 2021., a njih 686 u 2020. godini i 783 u 2019. godini. U 2021. godini, 206 stranca se vratilo u zemlje porijekla potpomognutim dobrovoljnim povratkom kojeg su podržali EU i Međunarodna organizacija za migracije (IOM), a taj broj je 2020 bio 232 i 837 u 2019. godini.