Migrantska kriza u Bosni i Hercegovini doseže svoj vrhunac. Sudbine tisuća ljudi potpuno su neizvjesne zbog izostanka ideje i konkretnih poteza bosasnkohercegovačkih vlasti.

Prije dva mjeseca šef misije Ujedninjenih naroda za migracije u Bosni i Hercegovini Van der Auweraert, upozorio je kako na području Unsko-sanske županije boravi (listopad) oko tri tisuće migranata koji su izvan migrantskih centara. Pouzdan ukupni broj stranih državljana koji lutajući Europom tragaju za boljim životom, čini se svugdje bolje prolaze u odnosu na našu zemlju, nije poznat.

Sigurnosni problem

S jasnim planom, što god mislili o njemu i kratkoj misiji na funkciji ministra sigurnosti BiH, bio je došao lider SBB-a Fahrudin Radončić. On je na početku mandata u javnost slao optimistične i konkretne poruke poput one da BiH ubuduće neće biti migrantski parking za Europu, te da će njih 10.000 uskorobiti deportirano iz naše zemlje.

Ravnatelju Službe za poslove sa strancima Slobodnu Ujiću uputio je u travnju zahtjev za popis kako bi sedesetak tisuća ilegalnih migranta udaljilo iz BiH, a činio je to tvrdio je, kako bi se uvjerio ustvari tko od domaćih čimbenika pristaje na dobrovoljnu deportaciju, a tko ne.

- To je ogroman sigurnosni problem i to ruši život naših građana, kazao je Radončić tijekom jednog od gostovanja na FTV.

Tvrdio je i kako je svjestan da se odluka o deportaciji neće dopasti nekim zemljama Europske unije, ali i da to nikako ne znači da je BiH nehumana država. Kazao je tad i kako migranti uglavnom potiču iz država koje su bogatije od naše. Ipak, njegove ideje nisu pale na plodno tlo, za što je krivio brojne, između ostalih i člana Predsjedništva Šefika Džaferovića.

Kaos i nejasni Cikotić

Nakon toga je podnio ostavku, a na čelo Ministarstva stigao je Selmo Cikotić, koji ako je suditi prema onomu što je uradio dosad po ovom pitanju, nažalost nije dorastao odgovornoj funkciji.

Prije dva dana započela je evakuacija migranata iz kampa Lipa kod Bihaća. Iz Ministarstva unutarnjih poslova Unsko-sanske županije potvrdili su da policija nadgleda proces ukrcavanja, ali i da oni nisu organizatori odnosno nisu upoznati s detaljima premještanja.

Predstavnici Crvenog križa dijelili su pritom obroke migrantima, kao i paketiće s hranom za put. Predstavnici Međunarodne organizacije za migracije (IOM) 23. prosinca povukli su se iz kampa Lipa, a nekoliko sati kasnije na ovom mjestu izbio je požar u kojemu je veliki dio kampa uništen. Osim 800 migranata na lokaciji Lipe, procjenjuje se da se u napuštenim zgradama i improvizovanim kampovima na ovom području nalazi još 2.000 ljudi. U zajedničkom priopćenju Danski savjet za izbjeglice, UNHCR, IOM i organizacije "Spasimo djecu" i "Ljekari bez granica" pozvali su vlasti u BiH da hitno reagiraju i zbrinu migrante.​​​

U medijima se nešto kasnije pojavila informacija da će se oni zbrinuti na Bradini u Općini Konjic, i to u objektu nekadašnje vojarne, na što je burno reagiralo lokalno stanovništvo, najavivši blokadu u namjeri da se spriječi dolazak.

Na koncu se odustalo od ideje, što je u izjavama za medije potvrdio i sam Cikotić, koji kako stvari stoje ni sam ne zna što i gdje s migrantima. Istovremeno, i u javnom prostoru zvaničnici s nižih razina vlasti jasno iskazuju neposlušnosti i neslaganja, na što on uglavnom ostaje nijem.

- Naravno da neće ići prema Bradini jer bismo napravili još veći problem, a to nam ne treba, kazao je za Radio Sarajevo.

Potvrdio je i, budući su migranti danima bili na otvorenom, da su prmrzli, te da je zbog toga data instrukcija da noć provedu u autobusima koji će biti zagrijavani. Ocijenio je i kako bi najkorektnija opcija bila da se teret krize ravnomjerno distribuira na čitavom prostoru BiH.

- Imamo i drugih raspoloživih opcija, ali one traže pozitivnu političku volju različitih nivoa vlasti. Ne bih špekulirao, ali nastojat ćemo proigratite opcije i doći do rješenje, naveo je.

RS pomaže Srbiji

Ipak, vlasti u Republici Srpskoj, kao i predstavnici ovog entiteta u državnoj vlasti, dosad su ekspresno i bez pokušaja da se tomu stane ukraj, prostor manjeg bh. entiteta praktično sačuvali od migranata.

Točnije, uradili su ustupak susjednoj Srbiji iz koje su preko bh. granice brojni migranti prešli na teritorij BiH, a nakon toga proslijeđeni u Federaciju BiH. Najveći broj obreo ih se u Sarajevu (tamo je nedavno ubijen mladić od strane migranata), te u Bihaću koji nekoliko godina muči veliku muku. O svemu je nedavno govorio gradonačelnik Šuhret Fazlić, iskazavši razočarenje ponašanjem viših razina vlasti.

- Nitko normalan ne može biti bez empatije prema tim ljudima, ali ja to imam već tri godine. Sigurno je da nam ne nedostaje empatije, a demonstracije domicilnog stanovništva nisu bile usmjerene protiv migranata, već je to ustvari bilo nezadovoljstvo odnosom državnih organa i međunarodnih organizacija naspram nas. Slao sam poruku ministru Cikotiću u namjeri da se sastanemo, ali mislim da će do sastanka kojemu bi trebao nazočiti i premijer USŽ-a Mustafa Ružnić, doći tek u ponedjeljak. Pozivam sve međunarodne organizacije da se uključe i da pomognemo ovim ljudima. Nećemo pustiti da ljudi umiru uv Lipi, ali Bira više ne dolazi u obzir. I kada to kažu iz Ministarstva sigurnosti i strane organizacije, onda će se sve moći riješiti. Dotadće situacija biti napeta i na granici incidenta, kazao je.

Rezime je, dakle, da migranti koji dospiju na teritorij Bosne i Hercegovine dospijevaju na najnezahvalniji dio rute. Država o njima malo brine, kompliciran državni aparat nije u stanju uskladiti nadležnosti, dok se za komunikaciju slobodno može konstatirati da je katastrofalna.

Oni dalje ne mogu do Hrvatske, a dani u Bosni i Hercegovini kako vrijeme odmiče sve su teži. Perspektive ovdje nema, čak ni za domaće stanovništvo, pa se nijedan od njih ne namjerava zadržati ovdje. Za to vrijeme vlast ih nastoji slati s destinacije na destinaciju, ponekad i bezuspješno, a što je sasvim sigurno ogromna frustracija za njih.

J. S.