Uprkos kontinuiranim naporima institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova i drugih institucionalnih partnera, kao i nevladinog sektora i međunarodnih partnera iz rezultata ovogodišnjeg indeksa jasno je vidljivo da Bosna i Hercegovina stagnira ili bilježi nazadak u većini indikatora koji čine indeks ravnopravnosti spolova i da je jaz između rezultata Gender indeksa za BiH i EU Gender indeksa svake godine sve veći.

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine je po treći put izračunala Indeks ravnopravnosti spolova za Bosnu i Hercegovinu, prema metodologiji Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE).

Indeks za 2024. godinu je izračunat u potpunosti za tri od ukupno šest domena  - Znanje, Vrijeme i Moć, kao i za tri pod-domene (Učešće iz domena Rad, te Status i Pristup iz domena Zdravlje).

U domenu Znanje, Indeks rodne ravnopravnosti 2024. za Bosnu i Hercegovinu iznosi 58,2 boda, i bilježi pad u poređenju sa indeksom iz 2023. godine(58,4), koji je također bio niži od Indeksa za 2022. (koji je iznosio 58,7), tako da je u toj oblasti zabilježen trend malog, ali kontinuiranog pada.

U poddomenu Obrazovnodostignuće i učešće, Indeks iznosi 53,4 (2023. je bio 54,0 boda, a indeks za 2022. iznosio je 54,9). Inače, Indeks za BiH u 2024. godini u domenu Znanje je za šest bodova niži od prosjeka EU, koji iznosi 64,2. 

Indeks rodne ravnopravnosti za Bosnu i  Hercegovinu u domenu Moć za 2024. godinu iznosi 46,3 boda i za 15,1 bod je niži od EU prosjeka.

I u tom domenu BiH bilježi pad u poređenju sa prošlim bh. Indeksom koji je iznosio 49,1, a koji je bio za 2,1 bod niži u odnosu na 2022. godinu.

Rezultat u poddomenu Politička moć od 44,6 predstavlja napredak u poređenju sa 2023. godinom (42,9) i 2022. godinom (40,8), tako da se u toj oblasti može govoriti o trendu kontinuiranog rasta.

Međutim, rezultati druga dva poddomena bilježe pad - rezultat u poddomenu Društvena moć je 50,6  u 2024. (53,1 u 2023. i 51,2 u 2022. godini), a u poddomenu Ekonomska moć rezultat za 2024. godinu je 43,8, dok je 2023. bio 51,8 bod, a 2022. godine 64,1 bod.

Inače, poddomen Političke moći pokazuje zastupljenost žena u tijelima izvršne i zakonodavne vlasti uključujući i predstavnike/ce u lokalnim skupštinama/vijećima, dok poddomen Društvena moć mjeri udio žena i muškaraca u odborima organizacija za finansiranje istraživanja, javnih emitera i rukovodstvima olimpijskih sportskih organizacija.

Jaz u upravljanju ekonomskim resursima mjeri se u poddomenu Ekonomska moć i uključuje pokazatelje učešća žena u upravljačkim ili nadzornim odborima najvećih kompanija i učešće u izvršnom odboru Centralne banke BiH.

Iz Agencije za statistiku navode da je važno napomenuti da se pad u Indeksu u toj poddomeni u posljednje tri godine desio zbog izmjene članova upravnih odbora i posljedično, promjene rodne zastupljenosti u njima, te da se na osnovu ta dva indikatora ne može sa statističkom značajnošću zaključiti da je došlo do pada u svih sferama ekonomske moći u BiH.

U domenu Rad bilo je moguće izračunati rezultat samo za poddomen Učešće, koji iznosi 61,4. Taj rezultat predstavlja blagi porast u poređenju sa Indeksom za 2023. godinu, koji je iznosio 60,9 bodova, ali je i dalje niže od rezultata u Indeksu za 2022. koji je u poddomenu učešće iznosio 62,8.  Rezultat indeksa za BiH u 2024. godini u ovom poddomenu je za 21,9 bodova niži od prosjeka EU, koji iznosi 83,3.

Nalazi za dva domena – Vrijeme i Zdravlje su ponovljeni (tako da su istovjetni kao i u prošlom Indeksu), jer zbog nedostatka izvora podataka nije bilo moguće izračunati indikatore za 2023. godinu.

Kao ni ranijih godina, rezultat indeksa za BiH za domen Novac nije mogao biti izračunat zbog nedostatka relevantnih izvora podataka i podataka razvrstanih po spolu.

Gender indeks je instrument koji omogućuje da se na statistički legitiman, objektivan i ažuran način, uporedi stanje ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini sa stanjem u EU i zemljama u regionu, po službenoj, Eurostat metodologiji.

Zahvaljujući empirijskim i nepobitnim statističkim pokazateljima sadržanim u Gender indeksu u 2024. godini mogu se pratiti trendovi i sagledati trenutno stanje ravnopravnosti spolova u bh. društvu, piše Fena.