Piše: V.S.Herceg

'Balkanska ruta', očajnički put migranata zemljama Balkana do sanjanog cilja, zemalja EU-a, ponovno oživljava. Mjesecima pješače, većinom su bez ikakvih osobnih isprava i većinom se radi o mlađim muškarcima koji mogu podnijeti napornu rutu, izbjegavaju policiju, službene granične prijelaze, a ilegalan prelazak nazivaju 'the game'...

Od njih profitiraju krijumčari, među kojima su i sami njihovi sunarodnjaci, skupo im naplaćujući nelegalni prijevoz preko granice. Neki od njih, u potrazi za bolji životom - izgube život. Mnogi smatraju da među njima ima i onih koji nemaju nimalo prijateljske namjere.

Europa daleko suzdržanija

Svi od reda kažu kako se ne žele zadržavati u BiH, ni u Srbiji ili Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Žele samo jedno - u EU. Najčešće u Njemačku, Austriju, Italiju, Švicarsku... Njihove životne priča, manje-više sve su iste. Dok obitelji za njih strepe, mukotrpno prelaze polja, šume i brda zapadnog Balkana.

No, inflacija i uzdrmana ekonomija, prvo pandemijom korona virusa, a potom energetskom i svakom drugom krizom kao posljedicom agresije Rusije na Ukrajinu, povećanje siromaštva kod vlastitih stanovnika, učinila je Europu puno "suzdržanijom" u gostoprimstvu prema ovim došljacima.

Pri tom veliki pritisak na svojim istočnim granicama trpe BiH, ali i Srbija kao posljednja brana za Europu od neželjenih gostiju. Hrvatska je suočena s dokazima o vrlo grubom 'push up-u' prema migrantima, dok ministar MUP-a Davor Božinović to negira i tvrdi kako „Hrvatska brani granice EU-a“.

Bh granični policajci - čuvaju granicu i spašavaju migrante

-Državljanin BiH lišen slobode zbog krijumčarenja državljana Turske... Bh. državljani krijumčarili 27 osoba afroazijskog porijekla... Na području Zvornika spriječeno krijumčarenje 19 migranata..., to su vrlo česte vijesti iz Granične policije BiH. Nekada oni imaju drukčiju ulogu - spašavaju izgubljenim ili ozlijeđenim migrantima živote.

Posljednja takva akcija bila je spašavanje teško ozlijeđenog državljanina Turske koji je, bez osobnih dokumenata namjeravao nelegalno prijeći granicu. Još dramatičnije je bilo nedavno spašavanje ilegalnih migranata, koji su usred naglog porasta vodostaja rijeke Drine ostali zarobljeni u vodenom okruženju.

Migranti su uočeni pomoću dronova, spašene su 33 muške osobe, svi državljani Afganistana - 27 osoba je upućeno Službi za poslove sa strancima, dok je 6 osoba prevezeno u Dom zdravlja Zvornik, radi ukazivanja liječničke pomoći.

Glavni generalni inspektor Granične policije BiH (GP BiH), ravnatelj Zoran Galić, potvrdio je kako podaci o nezakonitim migracijama tijekom posljednja tri mjeseca pokazuju povećanje migracijskog pritiska na području BiH u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

-Od početka godine, pripadnici GP BiH odvratili su više od 5.200 osoba od pokušaja nezakonitog prelaska državne granice, s tim da ih je najviše odvraćeno upravo u posljednja tri mjeseca (kolovoz, rujan, listopad). Bilježi se pad broja državljana Pakistana koji su u prethodnim godinama bili pri samom vrhu, kao i porast broja državljana Burundija, Indije, Kube, kaže ravnatelj Galić.

Vrlo česta su i krijumčarenja migranata - skrivaju se i prevoze u teretnim vozilima, u prikolicama, cisternama i podnožjima samih vozila, a najveći broj slučajeva bilježi se na području  Orašje, Brod, Šamac, Gradiška i Zvornik, a nedovoljno i ljudstvo i oprema, bh graničnih policajaca otežavaju rad u čuvanju bh granice.

Varhelyi: Na BiH ključna uloga u borbi protiv krijumčarenja

Europski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi s ministrom sigurnosti BiH Selmom Cikotićem, 29. studenoga potpisao je Memoranduma o razumijevanju između ovog ministarstva i Međunarodne organizacije za migracije (IOM) o intenziviranju dobrovoljnog i nedobrovoljnog povratka, uz financijsku podršku Europske komisije (EK) u vrijednosti od pola milijun eura.

Varhelyi je prenio opredijeljenost EU u podršci BiH u rješavanju porasta nelegalnih migracija na zapadnom Balkanu, kazavši kako EU zbog sve većeg pritiska udvostručuje borbu u njihovom zaustavljanju.

-Cilj je da bez odlaganja vratimo one koji nemaju pravo ostanka, jer naša vrata nisu otvorena za ilegalne ulaske, rekao je tada Varhelyi.

Milijune eura EU predviđa za Zapadni Balkan za tu namjenu, opremu za zaštitu granica, dronove, termovizijske kamere, video nadzor, komunikacijske sustave - čak 40 milijuna.

-EU pokreće novi regionalni projekat borbe protiv krijumčarenja vrijedan 30 milijuna eura s partnerima širom Zapadnog Balkana, državama članicama EU-a i agencijama. Bosna i Hercegovina će i u ovom projektu igrati ključnu ulogu, zaključuje europski komesat za proširenje.

BiH samo tranzitna ruta

U 2000. godini u prihvatnim centrima u BiH bilo prosječno 5.900 osoba, 3.800 u 2021., a trenutno je oko 2.000, što je broj kojim institucije mogu učinkovito upravljati i osigurati sve uvjete za boravak migranata, a provođenjem prislinih povrataka osoba koji ilegalno borave u BiH, smanjen je čak i ulazak migranata iz pojedinih zemlja koje su ranije bile izvor značajnog broja migranata, pokazuju podaci ovog Ministarstva sigurnosti.

Posljednjih mjeseci povećan je broj migranata iz Burundije, Indije, Gane, Kube i za to iz Ministarstva imaju objašnjenje.

-To je posljedica postojanja bezviznog režima Srbije s ovim zemljama. Očekujemo da će ukidanjem bezviznog režima, na čemu je inzistirala i EU, situacija biti poboljšana, nadaju se.

No, analitički podaci o registraciji ilegalnih migranata pokazuju da je BiH, a što tvrde iz Ministarstva sigurnosti, napravila veliki iskorak kada su u pitanju zemlje regije.

-Tako je 2018. godine registrirano 23.902 migranta, 2019. godine 29.302, 2020. godine 16.190, a prošle godine 15.812 migranata. Od otvaranja migrantske rute u BiH je registrirano 109.083 migranata, razmjeri su migracijske krize u brojevima.

Do EU-a i laganjem o azilu

No, da je migrantima želja jedino EU, a BiH im služi kao tranzitna ruta pokazuju i ovi podaci iz Ministarstva sigurnosti. U 2018. godini bilo je 1.567 zahtjeva za azil, 2019. godine – 784, u 2020. godini – 244, 2021.godini - 167, a tijekom ove godine - 133.

-Međutim, u praksi vrlo mali broj osoba koje podnesu zahtjev za azil se zadrži u BiH do okončanja procesa, s obzirom da je njihova namjera tranzit kroz našu zemlju ka zemljama zapadne Europe, potvrdili su iz Ministarstva.

S druge strane, dok azil zaista zatraži vrlo mali broj migranata, većina njih, kako bi ušla u BiH, izrazi tu "namjeru", a poslije toga nastavljaju svoj put prema granicama Unije.

Naime, u Izvješću EK o napretku BiH, između ostaloga, navodi se i da je u 2021. godine otkriveno 15.740 migranata, a prethodne 2020. njih 16.150. dok je namjeru traženja azila izrazilo 14.688 osoba u 2021., a 15.170 u 2020. godini. Ove brojke pokazuju koliko se ilegalni migranti koriste neistinitom tvrdnjom o namjeri traženja azila.

Ilegalni migranti - dobar biznis za krijumčare

Tužiteljstvo BiH do sada je podiglo na desetine optužnica protiv osoba za koje je dokazano da su krijumčarile migrante. Izuzev bh državljana, krijumčari su često i državljani Pakistana, Turske, Srbije, Hrvatske itd.

Jedna od posljednjih je protiv državljanina Pakistana i dvojice osoba iz BiH koji su, prema optužnici, organizirano krijumčarili veći broj državljana Pakistana i Bangladeša, ilegalnih migranata, i za to im naplaćivali od 3.500 do 4.500 eura po osobi.

-Optuženi su taksi vozilima, vršili prijevoz krijumčarenih migranata s područja Sarajeva na područje u blizini granice BiH i Republike Hrvatske, uglavnom na skrivena područja u blizini rijeke Save, odakle je vršeno ilegalno prebacivanje migranata iz BiH u Hrvatsku, te dalje u zemlje EU, izvijestili su iz Tužiteljstva BiH. 

Europarlamentarci podijeljeni

Problem nelegalnih migracija česta je tema među europarlamentarcima. Iako su stavovi i mišljenja podijeljeni. Oporbene stranke pretežito su stava kako EU prema migrantima "treba biti velikodušna", kao što je to kazala predsjednica Kluba socijalista i demokrata Iratxe Garcia Perez kritizirajući oštar pristup EU-a po ovom pitanju.

S druge strane predsjednik Europske pučke stranke (EPP) Manfred Weber, kazao je da "trenutno mafija odlučuje tko ulazi u Europu".

-Pedeset posto ljudi koji ulaze u Europu nema pravo ostati. Oni su ilegalni migranti, izričit je predsjednik EPP-a.

U ovoj raspravi, supredsjednik Zelenih Philippe Lamberts kritizirao je EU kazavši kako se "pretvorila u neprobojnu tvrđavu za migrante", dok eurozastupnik Jordan Bardell iz 'Identiteta i demokracija' smatra kako "Europa nije 'El Dorado i utopijska fantazija".

Hrvatski europarlamentarac Karlo Ressler za povećeanje ilegalnih migracija optužuje susjednu Srbiju.

-Svjedočimo drastičnom i perfidnom povećanju ilegalnih prelazaka granice od gotovo 300 tisuća kroz ovu godinu, osobito na tzv. zapadnobalkanskoj ruti. Vanjske granice EU opet pod pritiskom stihijskih migracija, čemu doprinosi i Srbija koja beskrupuloznom zloupotrebom viznog režima nagrađuje zemlje koje ne priznaju Kosovo i tako povećava pritisak, smatra ovaj mladi hrvatski eurozastupnik.

Pitanja: Namjere, identitet, radikalizam?

Profesor na Sveučilištu suvremenih znanosti u Mostaru, Katedre za pravo i sigurnost, dr.sc. Sandi Dizdarević smatra kako će se BiH ponovno suočiti sa značajnim pritiskom ilegalnih migranata.

-EU se dosta licemjerno ponašala - godinama su prizivali migrante zbog jeftine radne snage, a kada smo se suočili s migrantskom krizom, sigurnosne službe zemalja EU-a shvatile su s kakvim potencijalnim sigurnosnim problemima se mogu suočiti, od identiteta, do pripadnosti određenim radikalnim, ekstremističkim ili terorističkim organizacijama, kaže Dizdarević.

On smatra kako se većina migranata želi domoći zapadnih, razvijenih zemalja i započeti novi život, ali da dio njih zasigurno nema takve namjere.

-Bojim se da ćemo se ponovno morati aktivirati jer pored opasnosti od kaznenih djela, a s čime smo se suočavali i prije, postoji i sigurnosna prijetnja terorizma, jer mi i dalje ne znamo koji je stvarni identitet tih ljudi. Uvijek je prisutna bojazan da se među tim pojedincima nalazi netko tko je bio ili jest i dalje član neke terorističke skupine ili organizacije, upozorava profesor Dizdarević.

Europa strepi od novog migrantskog vala, a BiH bi trebala biti zapreka na toj ruti. Ionako pod stalnom političkom nestabilnošću, jedina „utjeha“ za BiH je činjenica da se migranti u njoj ne žele zadržati – žele ići u naprednije i razvijenije zemlje.