Piše: Dragan Bradvica

Postdaytonska Bosna i Hercegovina nikada se nije mogla pohvaliti iole prihvatljivim životnim standardom svojih žitelja pa nikoga i nije iznenadilo zbog čega posljednjih desetak godina žitelji prosvjeduju nogama.

Vrlo nizak natalitet uz velik mortalitet, a na sve dodano veliko iseljavanje dovelo je našu zemlju do toga da se procjene stanovništva kreću između 2,2 milijuna i 2,5 milijuna.

Međutim, niti to nije riješilo gorući problem, a to je siromaštvo. A o tome je čitav niz indikatora koji jasno pokazuju da smo među tri najsiromašnije zemlje Europe s vrlo malo izgleda da ćemo se pomaknuti na bolje u bližoj budućnosti.

Iako nas naši političari uvjeravaju kako država ide na bolje, kako nikada bolje nismo živjeli, stvari su ipak poprilično drugačije.

Istina jeste kako su plaće u BiH veće no ikada, ali njihova vrijednost je manja zbog galopirajuće inflacije i redistribucije bogatstva, a i sve druge države napreduju za BiH nezamislivom brzinom.

Niz loših pokazatelja

Ukoliko promatramo prosječno kretanje indeksa potrošačkih cijena u Bosni i Hercegovini u 2022. godini u odnosu na prosjek 2021. godine, možemo zaključiti da je u tom razdoblju zabilježena prosječna inflacija od 14 posto.

Nažalost, cijene su nastavile skakati i u prva tri mjeseca ove godine. Zbog toga procjene međunarodnih institucija ukazuju na to da je u BiH između 15 i 18 posto onih koji žive u dubokom siromaštvu. Ono što treba kazati da se radi tek o procjenama jer pravo stanje stvari nitko ne zna sa sigurnošću jer vlasti te podatke nastoje što je više moguće gurnuti pod tepih.

Ukoliko se vodili kriterijima za podjelu pomoći socijalno ugroženim grupama stanovništva onda dolazimo po zapanjujuće brojke. Naime, vlasti su podjelom pomoći bh. žiteljima prošle godine jednostavno priznale koliko ih je u socijalnoj potrebi.

Tako su federalne vlasti same priznale kako su podijelile jednokratne pomoći za oko 530 tisuća žitelja. Ukoliko se vodimo tom analogijom, priznali su kako je oko 30 posto stanovništva u Federaciji socijalno ugroženo. Vrlo slično je i u Republici Srpskoj gdje je, prema podacima nevladinih udruga, pred izbore podijeljeno oko 280 milijuna maraka jednokratnih pomoći od po 100 maraka

Bilo bi ih i više od toga na nikada veća dijaspora ne šalje novac svojoj obitelji i prijateljima kako bi ipak držali glavu iznad vode. Prema podacima Središnje banke BiH, ukupni tekući transferi u 2022. godini iznosili su 4,95 milijardi maraka i za 598 milijuna maraka su veći u odnosu na 2021.

Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva se odnosi 3,58 milijardi maraka, a na ostale tekuće transfere 1,37 milijardi maraka.

Podaci MMF-a

Posljednji podaci dolaze od Međunarodnog monetarnog fonda koji je ponovno rangirao Albaniju i Kosovo kao najsiromašnije zemlje u Europi 2023. godine, na temelju dohotka po glavi stanovnika, koji se mjeri izračunom kupovne moći, stvarnog pokazatelja koliko novac ljudima vrijedi u jednoj zemlji.

Pojašnjenja radi, bruto domaći proizvod po stanovniku na temelju pariteta kupovne moći je bruto domaći proizvod preračunat u međunarodne dolare korištenjem stopa pariteta kupovne moći.

Tek nešto veći prihod od stanovnika Albanije ima BiH s 19,6 tisuća međunarodnih dolara, Sjeverna Makedonija ima 21,1 tisuća, Srbija 25,4, dok je Crna Gora i dalje prva u regiji s 27,6 tisuća međunarodnih dolara. Europski prosjek je gotovo 50 tisuća međunarodnih dolara.