Pogrešna akcizna politika koja se vodi godinama povećala je cijenu cigareta mnogo iznad standarda građana, što je dovelo do bujanja crnog tržišta po kojem je naša zemlja rekorder u Europi. Procjene su da zbog šverca cigareta i duhana svake godine izgubimo oko milijardu maraka ili jedan godišnji budžet zajedničkih institucija.

UIO je 2009.godine započela usklađivanje oporezivanja akcizom duhanskih prerađevina s legislativom EU. Uslijedilo je povećanje prikupljenih prihoda po ovom osnovu. Prihodi su značajno rasli sve do 2019. godine u kojoj je prikupljeno rekordnih 867 milijuna maraka. A onda je u prošloj godini uslijedio pad od čak 157 milijuna u odnosu na 2019-u. Sličan trend se nastavio i u ovoj godini. U prva četiri mjeseca prikupljeno je 65 milijuna maraka manje nego u istom periodu lani. Te 2009-e Uprava je izdala 534 milijuna akciznih markica kojima se obilježavaju cigarete, a u prošloj godini 184 milijuna, to jest tri puta manje.

- To su zaista podaci koji su na neki način alarmantni, jer ukazuju da je došlo do značajnog pada broja izdanih akciznih markica i cigareta koje su se našle u legalnoj prodaji. Praktično nije došlo do značajnog smanjenja pušenja u BiH što znači da je zaista veliki dio prodaje cigareta prešao na tzv. crno tržište, rekao je glasnogovornik UIO-a BiH Ratko Kovačević.

Razmjere crnog tržišta koje je najveće u Europi i gubitaka koje zbog njega imamo najbolje, ilustruju podaci duhanske industrije.

- Samo u zadnjih par godina crno tržište je doseglo više od 50% ukupnog tržišta i ne može se usporediti ni s jednom granom industrije. Mi samo možemo napomenuti kako je duhanska industrija izgubila preko 50% svojih prihoda, dok država svake godine izgubi oko milijardu maraka zbog tog istog crnog tržišta, smatra Zvonko Kolobara, direktor BAT Adrije.

Bosna i Hercegovina je još 2019-e zadovoljila zahtjev Europske unije da na tisuću komada cigareta akciza minimalno iznosi 90 eura. Ona je kod nas 90,5 eura i veća je nego u bilo kojoj drugoj državi u regionu. Od jedne kutije cigareta koja košta pet maraka, državi na ime akcize i PDV-a idu 4 i po marke, što je najveći namet u Europi. Umjesto smanjenja broja pušača, koje je bilo jedan od ciljeva koji nije ostvaren, uspjeli smo smanjiti prihode.

- S obzirom na teško ekonomsko stanje i pogotovo sada u ovom vremenu kada je korona značajno usporila ekonomske aktivnosti i taj aspekt poprima puno značaja, jer upravo smanjenjem prihoda po osnovu akciza smanjuju se sredstva konkretno i za zdravstvo i zdravstveni sistem, istaknuo je Saša Grabovac, iz Udruge ekonomista CWOT.

Svi se slažu da je, ako se ponovo žele povećati prihodi, potrebno mijenjati akciznu politiku i smanjiti namete na duhan i duhanske prerađevine. A to se može jedino izmjenama Zakona o akcizama. Zadnji zahtjev za tako nešto aktualni Savjet ministara je odbacio. Iz Kluba SDS-a, PDP-a i DNS-a u državnom parlamentu najavljuju da će u lipnju još jednom zatražiti da se preispita sadašnja akcizna politika.

- Mi ćemo ići sa inicijativom ona koja je već bila da se Savjet ministara zaduži da izmjenama i dopunama Zakona o akcizama vrati akcize na 1,50 KM i da se na taj način pokuša stabilizirati ta politika prodaje cigareta i prikupljanja prihoda. Na taj način ja mislim da bi se uspjelo to crno tržište bar u jednom dijelu smanjiti, navodi Mira Pekić, poslanica u PSBiH.

Zašto se insistira na akciznoj politici koja je dovela do toga da imamo najskuplje cigarete u Europi, u odnosu na standard građana, a koja je dovela do propasti domaće duhanske industrije i uzrok je gubitaka od milijardu maraka u državnom budžetu godišnje, nikom nije jasno. U cijeloj priči razloga za zadovoljstvo imaju jedino šverceri koji zarađuju stotine milijuna maraka. A možda se baš zbog toga ništa i ne želi promijeniti.