U prvoj polovici 2024. godine prosječne cijene električne energije za kućanstva u Europskoj uniji zabilježile su blagi rast. Cijena je porasla sa 28,3 eura na 28,9 eura za 100 kWh u odnosu na drugu polovicu 2023. godine. Iako su troškovi energije, opskrbe i mrežnih usluga smanjeni za dva posto, ukupne cijene su ipak porasle za dva posto. Razlog tome je smanjenje subvencija, naknada i poreznih olakšica za potrošače, koje su vlade povukle. Prema podacima Eurostata, porezi su povećani za 16 posto u usporedbi s drugom polovicom 2023. godine.

Kada usporedimo prvu polovicu 2024. s istim razdobljem prošle godine, cijena električne energije bilježi blagi pad. U prvoj polovici 2023. godine cijena je iznosila 29,4 eura za 100 kWh. To znači da je u ovoj godini zabilježen lagani pad. Istodobno, prosječna cijena plina pala je za sedam posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, s 11,9 eura na 11 eura za 100 kWh. U odnosu na drugu polovicu 2023. cijene plina su niže za dva posto.

Eurostat navodi da su cijene plina bez poreza pale za oko 12 posto u odnosu na prvu polovicu prošle godine. Udio poreza u računima za električnu energiju porastao je s 18,5 na 24,3 posto. To je povećanje od 5,8 postotnih bodova. Za račune plina udio poreza porastao je s 22,8 na 27,4 posto, što predstavlja rast od 4,6 postotnih bodova.

Električna energija najskuplja u Njemačkoj
Najviše cijene električne energije za kućanstva u prvom polugodištu 2024. godine zabilježene su u Njemačkoj, s 39,5 eura za 100 kWh. Iza Njemačke slijede Irska s cijenom od 37,4 eura i Danska s 37,1 euro za 100 kWh. S druge strane, najnižu cijenu električne energije imala su mađarska kućanstva, gdje je cijena iznosila 10,9 eura za 100 kWh. Bugarska i Malta također su među zemljama s niskim cijenama električne energije, s 11,9 i 12,6 eura za 100 kWh.

Prema podacima Eurostata, Hrvatska dijeli cijenu električne energije s Maltom, a uz Slovačku spada među pet zemalja EU-a s najnižim cijenama električne energije. Između prve polovice 2023. i prve polovice 2024., cijene plina za kućanstva uključujući poreze smanjene su u 15 od 24 zemlje EU koje su prijavile cijene plina. Najveći pad cijena plina u nacionalnim valutama zabilježen je u Litvi za 60 posto, a zatim u Grčkoj i Estoniji s padom od 39 i 37 posto, prenosi BHRT.

S druge strane, među zemljama koje su zabilježile rast cijena, najveće povećanje cijena plina zabilježeno je u Italiji za 16 posto. Francuska bilježi rast od 13 posto, dok su cijene u Rumunjskoj porasle za sedam posto. U Sloveniji cijene su ostale nepromijenjene. Hrvatska je također zabilježila blagi rast cijena plina prema tim podacima. U industrijskom sektoru, sve su zemlje izvijestile o padu cijena plina, čime se naglašava konačan silazni trend cijena širom EU.